U Budimpešti su pred ukrajinskim veleposlanstvom održane demonstracije "Samoodređenje za Zakarpatje".
Ukrajinski veleposlanik u Mađarskoj, Ljubov Nepop, napisao je na svojoj Facebook stranici da je ukrajinski ministar vanjskih poslova prosvjedovao protiv ove akcije koje su pokrenute od strane mađarskih vlasti. Organizatori kampanje su izjavili da podržavaju samoodređenje Zakarpatja i slobodu rusinske, poljske, bugarske, rumunjske i armenske nacionale manjine.
Nepop je izrazio zaprepaštenje zbog natpisima koje su nosili prosvjednici, na kojima je pisalo kako "Zakarpatje zakonom pripada Mađarskoj" i "Samoodređenje za sve potlačene nacije koje su prisiljene živjeti u Ukrajini". Godinu dana kasnije, Budimpešta je poručila Kijevu da pripazi što čini sa 150 000 Mađara u Zakarpatju, kada je Ukrajina protjerala mađarskog konzula iz zapadne regije, koji je tamo dijelio mađarsko državljanstvo i pasoše Mađarima, iako je u Ukrajini zabranjeno dvojno državljanstvo.
Tada su i predstavnici zakarpatskih Rusina tražili od Kijeva da se priznaju rezultati referenduma iz 1991. i da se Zakarpatju da poseban status.
Predstavnik rusinskog pokreta Andrej Jurik je rekao kako postoje svi potrebni i opravdani razlozi koji se temelje na ishodu referenduma održanog u Zakarpatju 1991. godine, gdje je 78% stanovnika tada glasovalo u korist posebnog statusa regije. On je podsjetio da je mađarski političar Gabor Vona, čelnik mađarske stranke Jobbik, rekao da Europska unija treba podržati zahtjeve Rusina i Mađara za autonomijom Zakarpatja u Ukrajini.
Naime, 14. ožujka 2015. je Kongres Rusina Zakarpatja usvojio izjavu o namjeri da zatraži priznanje od ukrajinskih vlasti Rusina kao autohtone nacije i kroz dijalog s Kijevom dodjelu autonomije Zakarpatju.
Nacionalni sastav Zakarpatja je uvijek bio izuzetno šarolik, iako su prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. Ukrajinci činili 79% stanovništva. Tu je i velika mađarska dijaspora (12%), potom Slovaci, te Rusini koji moraju pristati na službenu brojku od 0,8% od ukupnog stanovništva regije, iako je ta brojka netočna, jer su se mnogi morali izjasniti kao Ukrajinci.
Sa stajališta službenog Kijeva te "centrifugalne sile" krše ukrajinski pravni poredak i riječ je o čistom separatizmu. S točke gledišta etničkih manjina, njihovi zahtjevi su legitimni, pošteni i povijesno utemeljeni.
Mađari su sada odlučno ustali protiv Kijeva
Od Mađarske traži da uzme dio Ukrajine, ali su svoj glas digli i karpatski Rusini, koji se smatraju četvrtim istočnoslavenskim narodom
Mađari koji žive u Ukrajini obratili su se Budimpešti sa zahtjevom da ih zaštite od ukrajinskog genocida i počeli su pripremati referendum o priključenju svojih područja Mađarskoj.
Organizacija Zakarpatskih Rusina također se obratila, ali Moskvi, sa zahtjevom da stvori Karpatsku Rusiju u zapadnim regijama Ukrajine. Koliko je vjerojatno da će kolaps moderne Ukrajine zahvatiti i njezin zapad?
Čelnik međunarodnog centra "Matica Rusina" Petr Gecko obratio se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu s prijedlogom: "U kontekstu prisiljavanja Ukrajine na mir i federalizaciju zemlje" u kojem traži da se zapadne regije Ukrajine pretvore u Karpatsku Rusiju. Prema Gecku, ako zapadna Ukrajina ostane u sadašnjem statusu, onda će nacionalna sigurnost Rusije biti dovedena u pitanje, prenose RIA Novosti riječi čelnika rusinske javne organizacije, a njegovo govor možete vidjeti na You Tubeu.
Kako napominju agencije, ovo nije prvi put da se ruski društveni aktivisti obraćaju predsjedniku Rusije. Isti Gecko je 2014. godine poslao zahtjev za mirovnu operaciju.
Portal Regnum izvijestio je u ponedjeljak da su lokalni Mađari u okrugu Beregovski u Zakarpatju započeli pripreme za referendum o pridruživanju područja njihovog kompaktnog stanovanja Mađarskoj. Publikacija citira izvatke iz apela zakarpatskih Mađara mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Napominje da "vlasti Ukrajine nastavljaju provoditi politiku genocida i ugnjetavanja našeg naroda u Zakarpatskoj regiji".
"Molimo vas, kao jamca sigurnosti, da iskoristite sve postojeće mogućnosti kako biste osigurali fizičku zaštitu mađarskih državljana koji žive izvan nje. Nadamo se ponovnom ujedinjenju s povijesnom domovinom", stoji u apelu.
Tekst dokumenta uručio je Bela Kovacs, bivši mađarski europarlamentarac iz redova mađarskih nacionalista.
Mađarski političar je također istaknuo da karpatski Rusini koji žive u Ukrajini nemaju čak ni status etničke manjine, dok je zajednica mađarskih Rusina dobila nacionalnu i kulturnu autonomiju. Unutar sadašnje Ukrajine Rusini ne mogu računati ni na autonomiju, izjavio je Vladimir Skačko, politolog i bivši glavni urednik lista Kyiv Telegraph.
"Prvo, Rusina je malo, a drugo, u Ukrajini se čak ni ne smatraju nacionalnom manjinom, oni su etnička skupina uz Lemke, Hucule", rekao je izvor.
Ali da pojasnimo. Rusini su slavenski narod i neki ih znanstvenici i političari smatraju četvrtim istočnoslavenskim narodom, uz Ruse, Ukrajince i Bjeloruse, čiji predstavnici zbijeno žive u Zakarpatskoj regiji i na susjednim područjima Poljske, Slovačke i Mađarske.
"Rusinski je najbliži crkvenoslavenskom jeziku", napominje bivši zastupnik Kovacs.
Broj Rusina, prema različitim izvorima, kreće se od 50 tisuća do 1,5 milijuna ljudi, najrealnija procjena je oko 600 tisuća. Prije Prvog svjetskog rata područje današnje Zakarpatske regije - Podkarpatske Rusije bilo je u sastavu Austro-Ugarske (njezin mađarski dio), zatim prve Čehoslovačke republike, pa 1939. - 1944. Mađarske.
U 20. stoljeću bilo je nekoliko epizoda proglašenja autonomije ili državnosti. Godine 1938. postojala je samouprava u okviru Čehoslovačke, 1939. je pokušano stvaranje države Karpatske Ukrajine.
Nakon oslobođenja regije od nacista 1944. i do službenog uključivanja u Ukrajinsku SSR 1946. godine, rusinske je zemlje vodila Narodna Rada Zakarpatske Ukrajine. U prosincu 1991., istovremeno s referendumom o ukrajinskoj neovisnosti, u Zakarpatju je održan plebiscit kojeg je pokrenulo regionalno vijeće oko dodjeljivanja statusa autonomne regije ovom području, iako u sastavu Ukrajine.
Za je bilo 78% stanovništva. Ali Kijev nije dao očekivano zeleno svjetlo. Inicijativa za održavanjem plebiscita o samoopredjeljenju objašnjena je multietničkom prirodom regije.
Čak i u novije vrijeme, s porastom ukrajinskog nacionalizma, koji isključuje bilo kakvu etničku raznolikost, među Rusinima je bilo "mnogo ljudi koji su sanjali o samoupravi", primijetio je politolog Volodimir Kornilov.
"Ako se takve ideje rađaju, onda za to postoje razlozi. Bilo je aktivista u Zakarpatju koji su zagovarali veća nacionalna etnička prava Rusina, na primjer, protojerej Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije Dimitrij Sidor, koji je zbog takvih ideja odvučen na ispitivanje u SBU", rekao je sugovornik.
Kornilov je naglasio da Ukrajina neprestano proganja Rusine, oduzimajući im pravo da se nazivaju etničkom grupom.
"U Mađarskoj je održano jako puno događaja zakarpatskih Rusina, jer su tamo prepoznati kao etnička skupina", dodao je sugovornik.
Pitanje Zakarpatja prioritet je Mađarske, koja bi, po želji, "mogla igrati na kartu Rusina protiv Ukrajine", ako to bude smatrala korisnim za sebe, smatra Skačko.
Valja napomenuti da su Zakarpatski Mađari najveća i etnički najbliskija mađarska zajednica u inozemstvu, u pograničnom pojasu ukrajinskog Zakarpatja ima do 150 tisuća ljudi.
Prema službenim ukrajinskim podacima, etnički Mađari čine 12% stanovništva Zakarpatske regije. Istovremeno, u pograničnoj regiji Beregovski i grada Beregova, na mađarskom Beregsas, broj Mađara prelazi 75%. Ovaj narod čini četvrtinu stanovništva u Vinogradovu (Sevlyush) i do 30% u regiji Užgorod (Ungvar).
Zahvaljujući planiranoj politici Budimpešte, većina ukrajinskih Mađara odavno ima mađarske putovnice, pogotovo jer im to pomaže u tranzitu, ali i krijumčarenju.
"Napominjem da stranka premijera Orbana uživa veliku potporu s druge strane granice, u zajednicama Zakarpatja i Transilvanije", rekao je Laszlo Kemeny, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Budimpešti.
Istodobno, vladajuća stranka Fidesz u Mađarskoj nedavno je više nego kritična prema politici Kijeva prema Zakarpatskoj zajednici.
"Ukrajinske vlasti stvaraju situaciju građanskog rata u Zakarpatju. Smatramo to sramotnim i duboko osuđujemo", stoji u obraćanju budimpeštanskih političara u vezi s progonom mađarskih aktivista od strane SBU-a 2020. godine.
Treba napomenuti da je odmah nakon što je Moskva priznala neovisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike, zastupnik Vrhovne rade Ilja Kiva sugerirao je da bi Mađarska, Rumunjska i Poljska mogle polagati pravo na teritorij kojeg je Ukrajina "stekla" u sovjetsko vrijeme.
"Regije Ternopil, Černivci, Volin i Lavov dugo su se pripremale za to, pošto su mnogi dobili drugo državljanstvo i raduju se "aneksiji" od strane matičnih domovina", rekao je Ilja Kiva.
Kako se sjeća profesor Kemeny: "Mađarska se sjeća da je prema Trianonskom sporazumu iz 1920. naša zemlja izgubila dvije trećine svog teritorija, uključujući Zakarpatje."
"Ako pretpostavimo da će Ukrajina biti podijeljena, a neki njezini dijelovi koji se za to već dugo bore dobiju suverenitet, onda će se postaviti pitanje mnogih granica koje su uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata", rekao je profesor Kemeny.
No, naglasio je, situacija je čisto hipotetska i da, za sada, nema govora o reviziji granica.
Šanse Rusina da dobiju autonomiju, a još više državnost su male. Neovisnost Karpatske Rusije moguća je samo ako se Ukrajina rascjepka i izdvoje razna nacionalno-teritorijalna udruženja, smatra Skačko. Mađari Zakarpatja imaju više mogućnosti u tom smislu.
"Dijaspora Mađara u Ukrajini od 150 000 ljudi, a praktički svi imaju putovnice Mađarske. Uz to imaju državne, političke i kulturne veze s Mađarskom. Posljednjih godina razvija se pogranična trgovina. Svi su razlozi da isti okrug Beregovsky ode u Mađarsku. Tijekom 30 godina svog postojanja, Ukrajina je, nažalost, samo gubila teritorije, a nije ih stekla. Sada bi prirodni rezultat mogao biti rasparčavanje zemlje", rekao je sugovornik.
U svakom slučaju, ove dijelove Ukrajine ne treba izgubiti iz vida, jer ako ode istok, koji je de facto neovisan, Mađari i Rusini neće sjediti skrštenih ruku i poduzet će potrebne korake ka samoodređenju, a ako to budu htjeli, dobit će svu potrebnu pomoć Budimpešte i Moskve.
Komentari čitatelja
na naše novosti