Razorni zemljotres izazvao je super-cunami pre 3800 godina na severu Čilea.

tsunami
© CC0 Public Domain
Drevni super-zemljotres najverovatnije je imao magnitudu od oko 9,5 stepeni po Rihteru, bio je toliko snažan da je izazvao cunami koji je odbacio kamene stene stotinama metara u unutrašnjost Novog Zelanda, koji je udaljen od Čilea za čitav jedan okean.

O ovom otkriću svedoče uzdignute kopnene strukture (tzv. litoralne naslage) i uzorci morskih stena, školjki i morskog života koje su talasi cunamija izbacili daleko na više delove čileanske pustinje Atakama.
"Pronašli smo dokaze u morskim sedimentima, kao i mnogo bića koja su mirno živela u moru dok nisu bila izbačena u unutrašnjost kopna", kaže geolog i stručnjak za cunami Džejms Gof sa Univerziteta Novi Južni Vels u Australiji. "Sve ovo smo našli na velikim visinama. Smatramo da je nemoguće da ih je tamo odneo običan vetar."
paleo-beaches
© Gabriel EastonUzdignute paleo plaže na arheološkom nalazištu Zapatero uzrokovane potresom.
Istraživački tim, predvođen antropologom Dijegom Salazarom sa Univerziteta u Čileu, sprovodio je nekoliko godina istraživanje u regionu pustinje Atakama. Ovaj region je posebno ranjiv kad su u pitanju zemljotresi visokih amplituda, zbog blizine tektonskih ploča Naska i Južnoameričke.

Isti uzrok izazvao je najjači do sada zabeležen zemljotres kod Valdivije ili Veliki čileanski zemljotres. Najjači ikada zabeležen zemljotres na Zemlji desio se 22. maja 1960. godine, a magnituda je bila 9,5 stepeni.
"Mislilo se da nije bilo sličnih događaja na severu zemlje, jer ne može da se dobije dovoljno duga ruptura", kaže Gof. "Ali sada smo pronašli dokaze o pukotini dugačkoj oko hiljadu kilometara nedaleko od obale pustinje Atakama, a to je ogromno."
Istraživači su koristili radiokarbonsko datiranje da bi stekli utisak o starosti priobalnih naslaga, koje se protežu na dužini od oko 600 kilometara čileanske obale.

Podaci sa nekoliko lokacija, sugerišu postojanje "tektonskog događaja koji je podigao naslage sa obale duž čitavog regiona na kom je sprovedeno istraživanje, stvorio paleocunami i izazvao društvene poremećaje na regionalnom nivou", pišu istraživači u svom radu.

U vreme događaja, ljudi koji su živeli u ovom delu sveta bili su zajednice lovaca-sakupljača. Arheološki dokazi sugerišu da je talas cunamija izazvan zemljotresom srušio njihove kamene konstrukcije i to ne samo jednom, već dva puta. Njihova naselja opustošile su snažne vodene struje vode koju je izlio cunami.

atacama
© PROFIMEDIA
Dokazi ukazuju na to da je ovo područje ostalo nenaseljeno ljudskom populacijom čak 1.000 godina, uprkos tome što su ljudi živeli na ovom delu obale skoro 10 milenijuma pre zemljotresa. Oni koji su nekako i uspeli da prežive, trpeli su posledice.
"Tamošnje lokalno stanovništvo je ostalo bez ičega", kaže Gof. "Naš arheološki rad je otkrio da je usledio ogroman društveni preokret jer su se zajednice preselile u unutrašnjost van domašaja cunamija."
Nekoliko desetina generacija kasnije, smelost (ili možda zaborav) lokalnog stanovništva je rasla i ljudi su se na kraju vratili u blizinu okeana oko 1.000 godina kasnije.
"Napuštanje prethodno naseljenih područja; promene u obrascima kretanja i prostornom uređenju naselja verovatno su bile strategije prilagođavanja koje su razvilegrupe lovaca-sakupljača", pišu istraživači. "Međutim, čini se da je znanje o ovim događajima i njihovim posledicama nestajalo tokom vremena."
Osim što popunjava praznine u našem razumevanju istorije, ovo istraživanje je upozorenje o rizicima koje bi slični moćni zemljotresi mogli da predstavljaju u budućnosti, kažu istraživači.
"Iako je ovo imalo veliki uticaj na ljude u Čileu, ostrva u južnom Pacifiku su bila nenaseljena kada su pretrpela udar od cunamija pre 3.800 godina", kaže Gof.
"Sada su ta mesta naseljena. Mnoga od njih su i popularne turističke destinacije. Ako se takav potres desi sledeći put, posledice bi mogle biti katastrofalne, osim ako ne naučimo nešto iz ovih istraživanja."
Nalazi su objavljeni u Science Advances.

Više informacija: Diego Salazar et al, "Did a 3800-year-old M w ~9.5 earthquake trigger major social disruption in the Atacama Desert?", Science Advances (2022). DOI: 10.1126/sciadv.abm2996; Journal information: Science Advances