Prethodnih dana širom Arktičkog kruga uočena je veoma retka pojava koju mnogi mešaju sa polarnom svetlošću.
slika
Svijetli raznobojni oblaci sjaje na noćnom nebu iznad planine Jökultindur na Islandu 25. siječnja
Spomenuti oblaci u stručnoj literaturi nose naziv polarni stratosferski oblaci i oni se pojavljuju kada temperatura u donjim delovima stratosfere padne ispod - 81 stepen Celizijusa. Naime, u tom trenutku široko raspoređeni molekuli vode počinju da se spajaju u sitne kristale leda i stvaraju oblake, a uz pomoć sunčeve svetlosti koja prolazi kroz njih pojavljuju se višestruke talasne dužine koje mi vidimo kao dugu.


Dugini oblaci mogu da se pojave na nebu čak i kada se Sunce nalazi iza horizonta, jer se nalaze na velikim visinama. Upravo ovo se desilo prethodnih dana iznad delova naše planete koji se nalaze unutar Aktičkog kruga.

Stručnjaci objašnjavaju da postoji dva tipa ovih oblaka, od kojih je prvi napravljen od mešavine kristala leda i azotne kiseline, a drugi od čistih kristala leda. Oblaci koji su uočeni nedavno su pripadali drugom tipu, koji se još naziva i sedefasti oblaci.

Koliko je redak fenomen u pitanju, najbolje govori da se na Arktiku oblaci ovog tipa ne pojavljuju više od dva ili tri puta godišnje. I ono što je posebno važno napomenuti jeste činjenica da ovo nije aurora borealis koja nastaje prilikom sudara visokoenergetskih čestica Sunca i Zemljine magnetosfere.