gljivica

Chondrostereum purpureum uzrokuje 'bolest srebrnog lista' kod biljaka
Indijski mikolog dobio je jaku upalu grla, no liječnici nisu uspjeli pronaći tragove nikakve opasne bakterije ili virusa. Onda su krenuli s testom na gljivice i otkrili nešto posve neočekivano.

Bolest srebrnog lišća je prokletstvo za razne biljke. Inficirajući njihovo lišće i grane, gljiva Chondrostereum purpureum može biti kobna za biljku ako se brzo ne liječi, no ta gljivična bolest nikada se nije smatrala problemom za ljude. Barem ne do sada.

U Indiji je naime zabilježen, barem prema saznanjima znanstvenika, prvi prijavljeni slučaj infekcije čovjeka navedenom gljivom, gdje se čini da je 61-godišnji indijski mikolog dobio prilično ozbiljan slučaj bolesti srebrnog lišća u grlu. Znanost je tako dobila vrlo rijedak primjer patogena koji je naizgled napravio ogroman skok u infekciji drugih vrsta.

Sumnjivac indentificiran pomoću DNK

Studija slučaja, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Medical Mycology Case Reports, opisuje muškog pacijenta iz Indije koji je prije dvije godine došao u medicinski centar s kašljem i promuklim glasom, umorom i poteškoćama s gutanjem. CT rendgenska snimka njegova vrata otkrila je gnojni apsces pored dušnika. Laboratorijski testovi, međutim, nisu uspjeli pronaći nijednu zabrinjavajuću bakteriju, ali posebna tehnika bojenja za gljivice otkrila je prisutnost dugih filamenata nalik korijenju, zvanih hife.

Gljivične bolesti nisu baš neuobičajene kod ljudi, iako nam od milijuna poznatih vrsta, samo nekoliko stotina može nanijeti veliku štetu. Lišajevi, atletsko stopalo i mliječac obično se udomaće na vlažnim područjima ljudske kože, što zauzvrat izaziva jaku iritaciju. Ponekad, osobito kod ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom, gljivice koje se obično hrane trulom vegetacijom, poput vrste Aspergillus, mogu zaraziti dublje dijelove našeg tijela.

Ipak, spomenuti slučaj gljivične infekcije iz Indije nije izgledao poput bilo koje od netom navedenih gljivičnih infekcija, što je potaknulo medicinske stručnjake da potraže savjet od referentnog istraživačkog centra Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za gljivice, koji je pak identificirao malo vjerojatnog sumnjivca na temelju njegove DNK.

Pacijent se nije mogao sjetiti da je nedavno radio s gljivom Chondrostereum purpureum, iako je i sam mikolog. Njegov rad na terenu doveo ga je u kontakt s raspadajućim materijalom i drugim biljnim gljivama, što je potencijalno moglo objasniti izvor njegove infekcije.

Izoliran slučaj ili...?

Da bi se patogeni bilo koje vrste ugnijezdili unutar domaćina i počeli razmnožavati, ne samo da trebaju sredstva za osiguravanje pravih hranjivih tvari, već im je potrebno i nekoliko trikova kako bi se nosili s onim što je u biti neprijateljsko okruženje, koje ih želi izbaciti svim vrstama kemijskog oružja i ubojitim agensima. Zbog toga je iznimna rijetkost da gljiva prilagođena provlačenju svojih hifa kroz lišće i stabljike, uspije učiniti isto unutar ljudskog tijela.

Ljudski patogeni i njihovi potencijalni biljni rezervoari imaju važne implikacije na pojavu zaraznih bolesti, pišu autori studije. Dok bakterijske vrste superbakterija i novi virusi koji se pojavljuju iz životinjskih populacija redovito privlače našu pozornost, rijetko razmišljamo o biljnim bolestima u našoj sredini. Gljive posebno predstavljaju značajan rizik, jer zbog sličnosti u biokemiji sa životinjama čine izazovnim dizajn odgovarajućih cjepiva i terapija koje mogu spriječiti ili kontrolirati infekciju.

U slučaju indijskog mikologa, srećom, redovita drenaža ulkusa uz dva mjeseca uzimanja uobičajenog antifungalnog sredstva, bila je dovoljna da ga se izliječi. Nakon dvije godine pregleda pacijent je i dalje dobro, bez znakova ponovne infekcije.

Što se tiče same infekcije, malo je vjerojatno da će znanost dati odgovor zašto se ona uopće i dogodila. Isto tako je nepoznato je li to bio i samo izoliran slučaj.

Izvor: Science Alert