neptun
© NASA/JPLSlika Neptuna koju je slikao Voyager 2 s udaljenosti od 7 milijuna kilometara
Neptun, osmi planet Sunčeva sustava, iznenadio je astronome neočekivanim fenomenom. Po prvi put u gotovo tri desetljeća promatranja, oblaci koji su krasili ovu daleku planetu gotovo su potpuno nestali.

Slike velikog plavog planeta, snimljene iz Maunakea na otoku Hawaiʻi pomoću opservatorija W. M. Keck između 1994. i 2022., te prikazi NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble, ukazuju na gotovo potpuni nestanak oblaka, s iznimkom onih na južnom polu.

"Bio sam iznenađen brzinom kojom su oblaci nestali na Neptunu," komentirao je Imke de Pater, emeritus profesor astronomije na Sveučilištu u Kaliforniji (UC) Berkeley, koji je također glavni autor ove studije, objavljene u časopisu Icarus. Dodao je: "U osnovi smo svjedočili drastičnom padu aktivnosti oblaka unutar samo nekoliko mjeseci."

Ovo otkriće, koje je usmjerilo pažnju svjetske znanstvene zajednice, povezano je sa sunčevim ciklusom, periodom kada se sunčevo magnetsko polje okreće svakih 11 godina.


Komentar: Za koji je nedavno otkriveno da je jedan od 2 ciklusa na snazi: Dva solarna ciklusa se događaju u isto vrijeme, svaki traje 17 godina, otkriva nova studija


"Naši podaci pružaju najjači dokaz do sada da pokrivanje oblaka Neptuna korelira s sunčevim ciklusom," istaknuo je de Pater. Neočekivanu povezanost oblaka i sunčeve aktivnosti posebno čini zanimljivom činjenica da Neptun prima samo 1/900 svjetlosti koju Zemlja dobiva od Sunca.


Komentar: NASA je otkrila da električne struje potaknute solarnim vjetrom stvaraju Saturnove aurore i zagrijavaju atmosferu planeta.
Gornji slojevi u atmosferama plinovitih divova - Saturna, Jupitera, Urana i Neptuna - vrući su, baš kao i Zemljini. Ali za razliku od Zemlje, Sunce je predaleko od ovih vanjskih planeta da bi se objasnile visoke temperature. Njihov izvor topline jedna je od najvećih misterija planetarne znanosti.

Nova analiza podataka iz NASA-ine svemirske letjelice Cassini pronalazi održivo objašnjenje zašto gornje slojeve Saturna, a možda i drugih plinovitih divova, održava tako vrućima: aurore na sjevernom i južnom polu planeta. Električne struje, potaknute interakcijama između solarnih vjetrova i nabijenih čestica sa Saturnovih mjeseca, izazivaju auroru i zagrijavaju gornju atmosferu.



neptun
© NASA, ESA, Erandi Chavez/UC Berkeley, Imke de Pater/UC BerkeleyPromjene u Neptunovoj naoblaci koju je zabilježio Hubble između 1992. i 2020.
Erandi Chavez, koja je vodila studiju dok je bila preddiplomska studentica astronomije na UC Berkeleyu, istaknula je trajanje ovog fenomena: "Četiri godine nakon prvih zapažanja, oblaci još uvijek nisu vratili svoju prethodnu gustoću."

Tijekom godina, različite teleskopske platforme, uključujući opservatorij Keck i svemirski teleskop Hubble, pratile su dinamičnu atmosferu Neptuna. Znanstvenici su otkrili zanimljiv obrazac promjena u pokrivanju oblaka Neptuna i sunčevom ciklusu. Ovo iznenađujuće otkriće moglo bi pružiti ključ za razumijevanje klimatskih uvjeta ne samo na Neptunu, već i na egzoplanetima.

Carlos Alvarez, astronom u opservatoriju Keck i koautor studije, komentirao je značaj ovih promatranja: "Fascinantno je koristiti teleskope na Zemlji kako bismo proučavali klimu svijeta koji je više od 4 milijarde kilometara udaljen od nas."

Tim nastavlja pratiti aktivnost oblaka Neptuna, a nedavne fotografije snimljene u lipnju 2023. bile su usklađene s onima koje je zabilježio NASA-in teleskop James Webb.

Kombinacija podataka iz oba izvora omogućit će daljnja istraživanja, produbljujući razumijevanje znanstvenika o atmosferi Neptuna i njenom odnosu prema Sunčevom sustavu.