opeka
© Arnold Mikkelsen i Jens Lauridsen. Zasluge: Arnold Mikkelsen i Jens LauridsenGlinena opeka iz Nacionalnog muzeja Danske iz koje su izvedeni uzorci
U povijesnom znanstvenom pothvatu, tim istraživača prvi puta uspio je izdvojiti drevnu DNK iz glinene cigle starosti od 2,900 godina. Ova cigla, trenutačno pohranjena u Nacionalnom muzeju Danske, potječe iz palače neo-asirskog kralja Ašurnasirpala II u drevnom gradu Kalhu. Današnjem svijetu poznata kao Sjeverozapadna palača u Nimrudu (današnji sjeverni Irak), njena izgradnja započela je oko 879. pr. Kr.

Na cigli je uklesana klinopisna inskripcija na akadskom jeziku, sada već izumrlom semitskom jeziku, koja tvrdi da je to "Imanje palače Ašurnasirpala, kralja Asirije." Zahvaljujući ovoj inskripciji, ciglu je moguće precizno datirati između 879. i 869. pr. Kr.

Tijekom digitalizacijskog projekta u muzeju 2020. godine, istraživači su uzeli uzorke iz unutarnjeg dijela, što je značilo minimalan rizik od kontaminacije DNK-a. Koristeći se prilagođenim protokolima prethodno korištenima za porozne materijale poput kosti, tim je izdvojio DNK. Njihovi rezultati objavljeni su u znanstvenom časopisu "Scientific Reports".

Analizom izdvojene DNK, identificirali su 34 različite biljne vrste. Među najzastupljenijima su bile porodice Brassicaceae (kupusnjače) i Ericaceae (vrelika). Otkrivene su i porodice poput Betulaceae (breza), Lauraceae (lovor), Selineae (štitarka) i Triticeae (žitarice).

Zahvaljujući suradnji stručnjaka iz različitih disciplina, poput asiriologa, arheologa, biologa i genetičara, bilo je moguće usporediti ove nalaze s modernim botaničkim zapisima iz Iraka te s opisima biljaka iz drevne Asirije.

Cigla je vjerojatno izrađena od blata uzetog iz obližnje rijeke Tigris, uz dodatak materijala poput slame ili životinjskog izmeta. Nakon oblikovanja, cigla je ukrašena klinopisom te sušena na suncu. Prirodno sušenje, umjesto pečenja, omogućilo je očuvanje genetskog materijala unutar cigle.

Dr. Sophie Lund Rasmussen, suautorica studije, izjavila je: "Bili smo iznimno uzbuđeni otkrivši da je moguće izdvojiti drevnu DNK iz glinene cigle stare 2,900 godina. Ovaj projekt ističe važnost interdisciplinarne suradnje u znanstvenim istraživanjima."

Osim značajnih informacija koje je glinena cigla otkrila, ovo istraživanje otvara vrata novim metodama koje se mogu primijeniti na druge arheološke nalaze izrađene od gline širom svijeta. Ovakve metode mogu pružiti dragocjene informacije o prošloj flori i fauni.

Ova studija fokusirana je na biljnu DNK, ali buduća istraživanja mogla bi se proširiti na različite taksonomske grupe, uključujući kralježnjake i beskralježnjake. Otkrivanje drevne bioraznolikosti pruža ključne informacije koje mogu pomoći u razumijevanju gubitka bioraznolikosti u suvremenom svijetu.

Dr. Troels Arbøll, suautor studije, istaknuo je: "Zahvaljujući inskripciji na glinenoj cigli, imamo jedinstveni uvid u bioraznolikost jednog razdoblja i regije, pružajući istraživačima neusporedivi uvid u svijet drevnih Asiraca."