© Huti Media Center putem AP-aOva fotografija koju je objavio Huti Media Center prikazuje kako se Hutii snage ukrcavaju na teretni brod Galaxy Leader u nedjelju, 19. studenoga 2023. Jemenski Huti zauzeli su brod u Crvenom moru kod obale Jemena nakon što su zaprijetili da će zaplijeniti sva plovila u vlasništvu izraelskih tvrtki
Razorni rat Izraela protiv Gaze, prvi genocid koji je prenošen uživo u historiji, odnio je više od 27.000 palestinskih života, među kojima je veliki broj djece, od 7. oktobra. Veći dio Pojasa Gaze srušen je i više od milion ljudi je raseljeno zbog nemilosrdnog i naizgled neselektivnog izraelskog bombardovanja. Gotovo potpuna opsada Pojasa, u međuvremenu, dovela je preživjele na ivicu gladi i prisilila ljekare da izvode amputaciju bez anestezije i uz upotrebu nesterilnog pribora.
Suočene s ovom neospornom humanitarnom katastrofom, zapadne vlade nisu poduzele nikakve značajne korake. Zapravo, i američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Rishi Sunak jasno su dali do znanja da će nastaviti bezuvjetno podržavati izraelski napad na Gazu i napore da se "iskorijeni Hamas" bez obzira na cijenu koju Palestinci plaćaju životom.
Na kraju, nije ubijanje i sakaćenje desetaka hiljada civila, nego niz nesmrtonosnih napada jemenskih boraca Huta na komercijalne brodove koji su prolazili kroz strateški važan moreuz Bab al-Mandeb to što je natjeralo zapadne nacije da nešto poduzmu.
Jasno je da su se dolari i funte izgubljeni zbog brzog rasta troškova brodskog prijevoza pokazali vrednijima liderima "slobodnog svijeta" od rijeka bliskoistočne krvi.
Tjesnac Bab al-Mandeb, koji vodi u Crveno more i vodi do Sueskog kanala, jedan je od najvažnijih vodenih putova za međunarodnu trgovinu. Procjenjuje se da 12 posto cjelokupne globalne trgovine, uključujući većinu izvoza nafte i prirodnog plina iz Zaljeva, prolazi kroz tjesnac, što iznosi 1 bilijun dolara trgovine godišnje.
Smješten istočno od Mediteranskog mora, Izrael se oslanja na ovaj trgovački put za većinu robe koju uvozi. Huti kažu da ih je ova ovisnost navela da počnu presretati brodove koji putuju za Izrael i one koji su u vlasništvu Izraela, a prolaze kroz Bab al-Mandeb. Kazali su da će prestati s napadima ako Izrael pristane na primirje u Gazi, ili barem dozvoli ulazak dovoljne količine humanitarne pomoći.
Napadi Huta na brodove u Crvenom moru, izvedenih na način koji podsjeća na akcione holivudske filmove, do sada nisu doveli do gubitka života civila, članova posade napadnutih brodova, ali jesu nanijeli znatnu ekonomsku štetu Izraelu i njegovim pomagačima. Procjenjuje se da je od početka napada Huta, aktivnost u glavnoj izraelskoj luci u Eilatu pala za 85 posto.
Ovi napadi su, također, uzrokovali da neke velike brodarske kompanije, među kojima su British Petroleum i Shell, potpuno obustave svoje operacije u Crvenom moru. Ove obustave su dovele do velikih kašnjenja u isporuci robe kao i do nezabilježenih povećanja troškova prijevoza. Prema najnovijim dostupnim ciframa, tipične cijene brodskog prijevoza su 329 posto skuplje danas nego prije poremećaja na ovoj ključnoj brodarskoj ruti u novembru.
Osim toga, zbog ovih napada porasla je popularnost Huta u Jemenu i širom regije, i došlo je do promjene u načinu na koji se percipira ova oružana grupa koju podržava Iran. Sada je posmatraju kao časnu i vrijednu silu otpora protiv imperijalne agresije Zapada.
Zapadne nacije su mogle, naravno, izbjeći sve ovo i spasiti mnoge, mnoge palestinske živote, da su jednostavno natjerale Izrael da zaustavi svoj genocid u Gazi i okonča okupaciju palestinskih teritorija. No, umjesto da uznemire Izrael govoreći mu da prestane ubijati Palestince, čelnici Zapada odlučili su krenuti u još jednu kampanju bombardiranja jedne od najsiromašnijih zemalja na svijetu.
Kapitalizmu su životi samo još jedna roba
S ovim potezom su pokazali ne samo da ne mare za masovna ubistva kada ih čini jedan od njihovih saveznika, nego i da profitne marže zapadnih komercijalnih divova cijene mnogo više od bliskoistočnih života.
Naravno, ništa od ovog nije ni na koji način iznenađujuće ili neobično.
Na kraju krajeva, u kapitalizmu, ljudski život, bio on palestinski, jemenski, američki ili britanski, samo je još jedna roba.
Zapadne vlade funkcionišu u nemilosrdnom ekonomskom sistemu u kojem su normalizirani distopijski koncepti kao "vrijednost statističkog života (VSL). Cilj VSL-a je izračunati iznos novca koje će društvo realno biti spremno platiti kako bi spasilo ljudski život. Pripisuje ljudima monetarnu vrijednost koja određuje vladinu politiku. Ako se određena mjera za spašavanje života ocijeni kao skuplja od VSL-a onoga koga bi spasila, onda se ona ne provodi. Naprimjer, 1975, američko Ministarstvo saobraćaja odbilo je postaviti sigurnosne šipke na sve kamione, koje bi smanjile broj poginulih u sudarima, jer je ocijenilo da bi trošak provedbe ove politike premašio VSL od onih koji bi bili spašeni kao rezultat toga.
Ako je američka vlada spremna dozvoliti da američki civili koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama umru na oltaru kapitalizma od bolesti koje se mogu spriječiti, ne iznenađuje da je okupila radnu grupu za zaštitu komercijalnih brodova od antizapadnjačke grupe otpora na Crvenom moru.
Nadalje, iako je rijetkost da zapadne vlade poduzimaju značajne korake, vojne ili neke druge, za spašavanje života, posebno života nezapadnjaka, uobičajeno je da vode rat za ekonomsku dobit. Za rat u Iraku 2003, se kaže da je rat vođen zbog "velike nafte". U ovom ratu je ubijeno više od milion Iračana, i izazvao je nezapamćenu nestabilnost koja je dovela do daljnjih sukoba i bijede, ali je kompanijama kao što je BP donijela više milijardi profita.
Prioriteti Zapada iznijeti na vidjelo
Krajem prošlog mjeseca, kada je objašnjavao svoju odluku da napadne Jemen, zajedno sa SAD-om, britanski premijer Sunak je kazao: "Ne možemo stajati po strani i dozvoliti da ovi napadi tek tako prođu. Nedjelovanje je također izbor."
Licemjerje u ovoj rečenici je zapanjujuće.
Britanski premijer samo je priznao da je i nedjelovanje "također izbor" kada su Huti borci odlučili da će nešto poduzeti, i pogoditi kapitalistički Zapad u bolno mjesto - novčanik - kako bi pokušali okončati izraelske nemilosrdne napade na Palestince.
Bio je veoma zadovoljan nedjelovanjem tokom četiri duga mjeseca dok je Izrael ubijao, ranjavao, raseljavao i izgladnjivao više od dva miliona ljudi u Gazi s potpunom nekažnjivošću.
Zapravo, on je još uvijek vrlo zadovoljan time što ne poduzima ništa, osim nekoliko praznih izjava i slanja male pomoći, kako bi spasio živote Palestinaca.
Napadi Huta na brodove u Crvenom moru nisu uspjeli zaustaviti genocid ili dostaviti pomoć Palestincima koji se guše u Gazi. Međutim, uspjeli su iznijeti na vidjelo prioritete Zapada i njegovu naizgled inherentnu nesposobnost da prepozna i poštuje vrijednost života, a posebno života Palestinaca.
(TBT, AL JAZEERA)
Komentar: Escobar: Kako jemenska 'asabiyya' preoblikuje geopolitiku