© Stephen Freiheit. Zasluge: Fischer et al., 2024, PLOS ONE, CC-BY 4.0 (creativecommons.org/licenses/by/4.0/)Kranijalni ostaci muškarca iz Vittrupa, koji je završio u močvari nakon što mu je lubanja smrskana s najmanje osam teških udaraca
Naime, dvije nedavne studije genoma ljudi iz mezolitika i neolitika otkrile su da je "muškarac iz Vittrupa" živio između 3300. i 3100. pr. Kr. te da se njegov genetski profil razlikovao od lokalnih suvremenika. Stoga stručnjaci zaključuju da je najvjerojatnije bio putujući trgovac kremenom kojega su lokalni mještani žrtvovali.
Rezultati potpune analize kostiju muškarca iz Vittrupa daju nam uvid u njegov život koji je uključivao migraciju, promjene prehrane i ranu smrt u dalekoj zemlji. Riječ je o dijelu potkoljenice te fragmentiranoj lubanji i čeljusti sa 16 zuba. Kada je ubijen, imao je između 30 i 40 godina.
Informacije iz zubnoga plaka
Tim znanstvenika koje je predvodio arheolog Anders Fischer sa Sveučilišta u Göteborgu (Švedska) zaključio je da je muškarac iz Vittrupa rođen u vrijeme kada je sjeverna Europa uglavnom bila naseljena poljoprivrednim zajednicama. No, analiza proteina u zubnom plaku i elementalnih varijacija u kostima i zubima sugerira da je vjerojatno bio dio ribarsko-lovačke skupine s obale sjeverne Skandinavije, blizu Arktičkog kruga.
Plak se formira na zubima svih ljudi, a kada se ne uklanja četkanjem, stvrdne se u zubni kamenac bogat DNK-om i proteinima koji mogu čuvati prehrambene informacije tisućama godina. Analiza kamenca otkrila je da je konzumirao ribu poput bakalara i orade, kao i meso kita, dupina i janjetinu.
Kada je bio tinejdžer jeo je više kopnenih i slatkovodnih izvora hrane, a promjene u prehrani poklapaju se s njegovim geografskim pomakom. Analiza izotopa stroncija i kisika u njegovim zubima pokazala je da se preselio prije navršene 12. godine, vjerojatno u poljoprivrednu zajednicu.
© Anders Fischer (sadržaj) i Niels Bach (crtež), CC-BY 4.0 (creativecommons.org/licenses/by/4.0/)Kraj života za muškarca iz Wittrupa
Razlozi njegova preseljenja nisu jasni, ali Fischer i kolege sugeriraju da je možda tražio izmjenu proizvoda poput kremenih sjekira i poljoprivrednih proizvoda za robu koju je donio iz svog zavičaja. Druga teorija je da je mogao biti zarobljen, možda i porobljen.
Komentar: Trag? Prehrana lovaca-sakupljača iz kamenog doba možda je bila puna teških metala, a tijekom vremena porasta razine mora
U svakom slučaju, imao je tragičan kraj. "Fragmentirano stanje lubanje rezultat je najmanje osam udaraca koji su je razbili na nekoliko dijelova. Nema znakova zacjeljivanja. Ozljede su očito bile smrtonosne", zaključuje tim.
Okrugli prijelomi na njegovoj lubanji ukazuju na tupu silu nanesenu tvrdim predmetom sa zaobljenom površinom, možda sličnom palici od javorovine pronađenoj u tresetištu.
Stručnjaci stoga smatraju da je mogao biti žrtva svađe ili ubojstva, ali ističu da su prethodna arheološka otkrića povećala vjerojatnost da je bio žrtvovan jer se to mjesto tijekom neolitika povremeno koristilo za žrtvovanja.
Komentar: Zanimljivo je da je tijekom prijelaznog razdoblja lovaca-sakupljača na poljodjelstvo to ritualno žrtvovanje bilo 'uobičajeno', jer je niz istraživača teoretiziralo da su ljudske žrtve - i druge, čudnije prakse - postale istaknutije u vrijeme značajnih klimatskih promjena i oskudica; i može se zamisliti da bi prelazak na poljoprivredu mogao biti, barem djelomično, pokušaj stvaranja sigurnih i pouzdanih načina za dobivanje hrane: