Pred odlazak u Kanadu gdje će sudjelovati na G7 summitu američki predsjednik Donald Trump rekao je u razgovoru s novinarima kako bi u toj skupini trebala biti i Rusija "svidjelo se to svjetskim silama ili ne".

Podsjetimo, Rusija je izbačena iz kluba G8 (koji je zatim postao G7) nakon eskalacije krize u Ukrajini.

"Rusiju treba vratiti za stol"

"Bio je to G8 klub, jer Rusija je bila unutra, sada nema Rusije... No, Rusija bi trebala biti tu. Zašto imamo sastanak ako nema Rusije?", poručio je Trump te istaknuo kako će za vrijeme summita predložiti ponovno priključenje Rusije u skupinu.

"Svidjelo se to vama ili ne, čak i ako nije politički korektno, no imamo posao upravljati svijetom. Rusiju se treba vratiti natrag jer Rusija treba biti za pregovaračkim stolom", rekao je Trump.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je danas doputovao u trodnevni posjet Kini. Bilateralni susret s kolegom Xi Jinpingom će biti usredotočen na jačanje vojnih i ekonomskih veza dviju zemalja.

Očekuje se da će dvojica čelnika potpisati poslovne ugovore tijekom dana. Rusija i Kina žele poboljšati suradnju u područjima kao što su infrastruktura, energetika, znanstvenim istraživanjima i visokoj tehnologiji, rekao je Putin u intervjuu za kineske medije uoči posjeta Pekingu.

Nakon bilateralnih razgovora će dvojica lidera sudjelovati u radu Šangajske organizacije za suradnju, euroazijskog sigurnosnog i ekonomskog saveza, koji će godišnji summit održati ovog vikenda u kineskom gradu Qingdao.

Ruski čelnik za podizanje veza na najvišu razinu

U Velikoj dvorani naroda u Pekingu je kineski predsjednik Xi Jinping kolegi Vladimiru Putinu dodijelio je prvu prijateljsku medalju Narodne Republike Kine.

Analitičari su rekli da medalja predstavlja divljenje i uvažavanje kineskog naroda Putinovom doprinosu u promicanju odnosa između Kine i Rusije na najvišu razinu.

"Ovo je prvi put da Kina stranom čelniku dodijeli medalju prijateljstva, otkad je utemeljena u siječnju 2016. godine, što otkriva da Kina pridaju veliku važnost kinesko-ruskim vezama. Osim toga, čelnici dviju zemalja su razvili osobno prijateljstvo", rekao je za Global Times Li Guofu, istraživač u kineskog Instituta za međunarodne studije u Pekingu.

Prema kineskom zakonu o nacionalnim medaljama i počasnim titulama, medalja prijateljstva, jedno od najviših državnih priznanja, može biti dodijeljena strancima koji su iznimno doprinijeli kineskom modernom socijalističkom putu, potaknuli razmjenu i suradnju između Kine i svijeta i štitili mir u svijetu.

"Putin zaslužuje medalju. Posljednjih 18 godina je igrao aktivnu ulogu u promicanju odnosa između Kine i Rusije", izjavio je za Global Times Wang Lijiu, stručnjak ruskih studija s kineskog Instituta modernih međunarodnih odnosa.

Dok evropski lideri najavljuju svojevrsnu izolaciju američkog predsednika na samitu "Velike sedmorke", Tramp je sve iznenadio izjavom da bi u redove grupe industrijski najrazvijenijih zemalja sveta trebalo vratiti Rusiju. Moskvu izgleda baš i nije impresionirao.

U Kvebeku, na samitu G7, kako se moglo zaključiti, pogotovo iz izjava evropskih lidera, američkog predsednika ne čeka prijatan prijem. Donald Tramp je, međutim, po svom dobrom starom običaju, napravio veliko iznenađenje krajnje neočekivanom izjavom.

"Sviđalo se to vama ili ne - čak bi se to možda moglo i politički nekorektno protumačiti - mi moramo da upravljamo svetom. Sada imamo G7, koja je prethodno bila G8 ali je proterala Rusiju. Međutim, neophodno je vratiti Rusiju jer nam je potrebna za pregovaračkim stolom. Tražiću da se to učini. To na kraju krajeva zavisi od njih, ali Rusija mora biti na tom susretu", rekao je Tramp.

Zvanična Moskva je, međutim, reagovala nezainteresovano. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov tim povodom je izjavio da Rusija akcenat stavlja na drugačije formate, a ne na Grupu osam najrazvijenijih industrijskih zemalja sveta (G8).


Osim toga, Nikita Danjuk, zamenik direktora Instituta strateških studija i prognoza sa Ruskog univerziteta prijateljstva naroda, podseća da smo se već navikli na krajnje ekscentrične Trampove korake koji vremenom smanjuju stepen poverenja i sigurnosti u čitav pregovarački proces i odnose.

"Znamo da Tramp voli da koristi taktiku "podizanja uloga" pred važne pregovore. Odnosno, on menja retoriku, i stvara specifičnu atmosferu u medijskom prostoru, daje oštre izjave, a posle ih koristi za potkusurivanje u daljem pregovaračkom procesu. Ovakvu taktiku Tramp koristi i kada se radi o regulisanju severnokorejskog problema, i, na primer, u trgovačkim pregovorima sa Kinom", konstatuje naš sagovornik.

Vladimir Putin doputovao je u Peking, gde je dočekan uz najveće počasti. Predsednik Rusije će razgovarati sa predsednikom Kine Si Đinpingom i premijerom Li Kećijangom, a nakon toga će otputovati u Ćingdao, gde će učestvovati na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).

Ruski eksperti ocenjuju da bi ovo putovanje moglo da postane strateški važno za obe zemlje i da bi lideri dveju sila mogli da zacrtaju dugoročne planove saradnje. U planu je i potpisivanje čitavog niza bilateralnih, međudržavnih i komercijalnih ugovora, između ostalog i o saradnji u trgovini, energetici, kosmosu, kao i u drugim sferama. Jedno od ključnih pitanja je i učešće Moskve u globalnom projektu "Jedan pojas, jedan put", koji je Putin nazvao "korisnom, važnom i perspektivnom inicijativom".

Trenutno je Kina glavni spoljnotrgovinski partner Rusije. Trgovinska razmena između dve zemlje dostigla je sumu od 87 milijardi dolara u 2017. godini, što je za 31,5 odsto više nego godinu ranije. Povećane su i direktne kapitalne investicije iz Kine u rusku ekonomiju, a radi se i na velikim zajedničkim projektima, kao što su gasovod "Snaga Sibira", "Jamal LNG", izgradnji brzih pruga na relaciji Moskva-Peking itd.

Eksperti očekuju da bi mogao biti potpisan i sporazum o razvoju nalazišta tečnog prirodnog gasa "Arktik LNG 2", gde sa ruske strane učestvuje kompanija "Novatek".

Savez Rusija-Kina okrenuće stranicu unipolarnosti i pokrenuće svet ka multipolarnosti, smatra direktor Centra za geopolitičke ekspertize Valerij Korovin.

Novi američki veleposlanik u Hrvatskoj, W. Robert Kohorst, na poslovnom ručku u srijedu u organizaciji Američke gospodarske komore je ustvrdio kako zbog izbjegavanja nepovoljnih scenarija pri postizanju nagodbe u Agrokoru nijedna grupa ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u toj kompaniji.

Pritom je istaknuo kako bi se time izbjegle posljedice loše odluke jednog pojedinca ili grupe, dok se pri zajedničkom odlučivanju većeg broja ljudi s financijskim udjelom donose i bolje odluke.

Rekao je i da bi se vlada trebala usredotočiti upravo na preveniranje i smanjivanje rizika oko koncentracije vlasništva i glasačkih prava, a napominje da se to može učiniti i putem ograničavanja glasačkih prava vlasnika udjela, složeno strukturiranim upravnim odborima ili drugim procedurama koje omogućavaju da kompanija uspije, a ne da postane predmet određenog riskantnog ponašanja.

Napomenuo je i da bi primjer Agrokora državi trebao poslužiti za razmatranje odnosa prema velikoj i strateškoj imovini te je li njezin broj primjeren za zemlju te veličine.

Europska unija odlučila je "pokazati zube" Trumpu i nije prihvatila povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma. Međutim, takva politika mogla bi biti kratkog daha jer EU biznis ne vjeruje u moć i zaštitu EU politike.

Svega mjesec dana nakon zauzimanja načelnog stava, suprotnog SAD-u, o iranskom nuklearnom sporazumu i nužnosti nastavka njegove primjene, ukoliko je vjerovati britanskom Reutersu europske rafinerije postupno obustavljaju uvoz iranske nafte.

A upravo je jeftina iranska nafta bila jedan od ključnih čimbenika europskog čvrstog stava o očuvanju nuklearnog sporazuma i ne pristajanju na ponovno uvođenje sankcija protiv Teherana. Međutim, sada, kada rafinerije obustavljaju njezin uvoz, službeni Bruxelless i političari ključnih EU zemalja (potpisnica sporazuma s Iranom) mogli bi razmotriti svoj stav po pitanju sporazuma, jer je teško da bilo koji drugi projekti u ili s Iranom, koliko god individualno bili unosni, mogu nadomjestiti ugroženi naftni biznis i (p)ostati dovoljno čvrsta podloga za nastavak borbe protiv Trumpa i njegove politike prema Teheranu.

Rizik od sukoba sa SAD-om i uvođenja američkih sankcija protiv tvrtki koje i dalje budu poslovale s Iranom najviše može ugroziti europske banke, i upravo zato osiguravajuća društva, prijevoznici i druge tvrtke postupno prekidaju svoje poslovne odnose s tom zemljom jer daljnje poslovanje postaje sve složenije. Naime, Europska unija i pored dobre volje još uvijek nije uspjela urediti pravni sustav zaštite svojih tvrtki u odnosu na jednostrane američke sankcije pa još uvijek, zapravo, vrijedi usmena preporuka političkog vrha da tvrtke same odluče hoće li ili ne i dalje poslovati s Iranom.

Reuters, tako, citira riječi izvjesnog direktora rafinerije u Sardiniji: "Najbolje od svega je zaustaviti kupnju iranske nafte tijekom idućih 180 dana (rok kojeg je Trump dao europskim tvrtkama za prekd poslova s Iranom, koji istječe 4. studenog o.g.). Još je uvijek nejasno što može učiniti američka administracija, ali u praksi mi možemo pasti u probleme."

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju uživo putem državne televizije te se pritom osvrnuo i na pojedine poprilično neugodne teme kao što je potencijalno izbijanje globalnog oružanog sukoba. "Novi svjetski rat bio bi kraj civilizacije", rekao je Putin te istaknuo kako bi spoznaja o tome trebala natjerati globalne sile da se suzdrže od sukoba na svjetskoj razini.

Za vrijeme intervjua podsjetio je i na poznati citat Alberta Einsteina koji je jednom prilikom rekao: "Ne znam kakvim oružjem će se voditi Treći svjetski rat, no siguran sam kako će se Četvrti svjetski rat voditi kamenjem i štapovima".

Radikalni potezi mogu ugroziti cijelu civilizaciju"Imajući to u vidu svjetske sile ne bi se smjele upuštati u radikalne i vrlo opasne poteze koji ugrožavaju cijelu modernu civilizaciju", rekao je Putin.

Također je istaknuo kako je za vrijeme Hladnog rata stalno postojao strah od "uzajamnog uništenja" što je u konačnici uvijek sprečavalo međusobno suprostavljene aktere da krenu u otvoreni rat jedni protiv drugih.

Za vrijeme današnjeg gostovanja u Londonu izraelski premijer Benjamin Netanyahu osvrnuo se na aktualnu situaciju u susjednoj Siriji te je direktno zaprijetio vlastima u Damasku ističući kako će Izrael "uništiti sirijske snage" ukoliko bude napadnut. Također je upozorio sirijskog predsjednika Assada da "ne poziva iranske snage u Siriju".

"Sada kada je rat gotovo završio on pozove Iran da uđu unutra? Assad više nije imun. Ukoliko zapuca uništit ćemo njegove snage", poručio je Netanyahu.

Podsjetimo, prošlog mjeseca Izrael je izveo niz napada na prostoru Sirije ističući kako ciljaju iranske snage. Netanyahu je tada poručio kako Izrael sve iranske snage unutar Sirije, ne samo one u blizini Golana, smatra "metom".

Iz Damaska pak tvrde kako iranske snage uopće nisu ni prisutne na prostoru Sirije već kako postoji samo prisutnost "vojnih savjetnika".

Američki Kongres nastoji zaustaviti Trumpove "trgovinske ratove". Grupa kongresmena predložila je zakonski projekt koji predsjedniku zabranjuje uvođenje trgovinskih ograničenja u odnosu na druge države bez prethodne suglasnosti Kongresa.

Rok za usvajanje ili odbacivanje tog prijedloga je 60 dana, u svakom slučaju prije američkih parlamentarnih izbora koji se održavaju u studenom ove godine. Pri tom je interesantno kako se radi ne samo o budućim sankcijama već i svim sličnim potezima donesenim tijekom posljednje dvije godine prije eventualnog usvajanja ovog zakonskog prijedloga. Čini se kako Trumpovi "trgovinski ratovi", koje širi po čitavom svijetu, straše ne samo američke saveznike i partnere, već i političke elite samih Sjedinjenih država i s njima povezane pojedine domaće poslovne krugove, prije svega one koji imaju poslove u Aziji i Europi.

Ali neovisno o svemu, Donald Trump još uvijek ima određene "asove u rukavu", o čemu svjedoče i statistički podatci koji mu idu u prilog.

Prije mjesec dana objavljeni su statistički podatci o američkoj vanjskoj trgovini za mjesec ožujak, koji ukazuju na najveći pad američkog trgovinskog deficita od početka financijske krize. Upravo je taj cilj- smanjenje američkog trgovinskog deficita - bio i jedan od glavnih ciljeva Trumpove predizborne kampanje i važan element ukupnog programa koji ga je doveo do pobjede na izborima. A taj cilj, smanjenje trgovinskog deficita, Trump namjerava postići upravo uvođenjem "trgovinskih ratova" tj. carinskim tarifama i drugim ograničenjima. U travnju se američki trgovinski deficit iznova smanjio za 2,1% tj. za 46,2 milijarde dolara. Ta se statistika pokazala bolja čak i od najoptimističnijih predviđanja Wall Streeta.

Također se povećao i američki izvoz, dok uvoz opada drugi mjesec za redom. U ožujku je izvoz povećan za 10 milijardi dolara. Podatci za travanj također su toliko pozitivni, da se mnogi pitaju, zašto Trump o tome nije napisao objavu na Twitteru, kako je to učinio tjedan dana ranije pred objavu podataka o tržištu rada.

U ponedjeljak je potvrđeno da su Sjedinjene Države dobile zahtjev od Ujedinjenih Arapskih Emirata da saudijskoj koaliciji u Jemenu, koju čine i trupe UAE, pruži izravnu potporu u napadu s ciljem zauzimanja jemenske luke Al-Hudayda, koju drže jemenski Huti borci i preko koje stiže samo dio potrebne humanitarne pomoći za civilno stanovništvo zapadnog Jemena.

Američki dužnosnici su priopćili kako je državni tajnik Mike Pompeo zatražio brzu procjenu poziva za pomoć Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao što su nadzorni letovi kojima bi se pomoglo saudijskoj koaliciji da zauzme Al-Hudaydu.

UN je upozorio na katastrofalne posljedice po siromašnu zemlju ako prosaudijske snage zauzmu luku kroz koju stiže osamdeset posto komercijalnih i humanitarnih potrepština sa stanovništvo relativno gusto naseljenog područja zapadnog Jemena kojeg kontroliraju pokret Ansarullah i jemenske Huti milicije.

Kako prenose Middle east Eye, unatoč činjenici da su neki članovi Trumpove administracije bili za pružanje vojne podrške saveznicima, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odlučeno je da ih se pozove da prekinu opsadu luke na Crvenom moru i ostave prolaz za humanitarnu pomoć, kako su tražili Ujedinjeni narodi.

Početak saudijske kampanje

Ovo je vrlo znakovit podatak, budući da je saudijska koalicija tražila pomoć od Washington anakon niza pretrpljenih poraza u kampanji protiv Huti milicija koja je počela 27. svibnja.

Naime, tog dana su u zapovjedništvu saudijske koalicije najavili kako će zauzeti luku Al-Hudayda, tvrdeći kako je jemenski pokret Ansarullah i Huti borci koriste za isporuke oružja.