© Eduardo Munoz / Reuters Ruski ambasador pri UN-u, Vitaly Churkin
Na dnevnom redu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija ponovo se našla rezolucija koja primorava Rusiju da uloži veto, a ovog puta se radi o padu malezijskog aviona MH-17.
Zapad, sa jedne strane, insistira na rezoluciji koja tragediju karakteriše kao „pretnju međunarodnom miru i bezbednosti“ i zahteva stvaranje međunarodnog tribunala za pronalaženje odgovornih, dok se Rusija, sa druge, zalaže da se istraga sprovodi pod lupom UN i da se za tu svrhu imenuje specijalni izaslanik generalnog sekretara UN.
Veto — oružje hladnog rataRusija je već drugi put za manje od mesec dana primorana da uloži gromoglasno „njet“, uprkos njenim naporima da do konačnog dokumenta dođe pregovorima. Stiče se utisak da Zapad na taj način želi da etiketira Ruse kao dežurne negativce primoravajući ih da potežu za vetom, kao za vreme Hladnog rata, kada je ministar spoljnih poslova SSSR-a Vjačeslav Molotov zbog konstantnog ulaganja veta dobio nadimak gospodin Njet.
„To je novi talas hladnog rata u kome se ne biraju sredstva“, kaže za Sputnjik bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić.
„Ovo još jedan pokušaj Zapada da se Rusija izoluje i pokaže kao neko svetsko zlo, kako bi se javnost urotila protiv nje“, naglašava Đukić i dodaje da takva politika nije uspela ni pre 25 godina, kada je postojala razlika u ideologiji, pa samim tim neće uspeti ni sada.
Prema Đukiću, u pitanju je globalna bitka za očuvanje dosadašnje dominacije u svetu. S obzirom na to da je Rusija ojačala i ekonomski i vojno, ona predstavlja novu prepreku SAD i NATO-u na putu do Kine.
Komentar: Situacija u Afganistanu se pogoršava već duže vrijeme, prisutstvo američke vojske naravno nikako ne pomaže.