Drakonska agenda klimatskih promjena: povratak u srednjovjekovni zeleni svijet
Gotovo da nema informativne emisije i dnevnog lista u Europi koji ne sadrži prilog o globalnom zatopljenju uzorkovanog emisijama CO2. Čak i meteorološke prognoze redovito sadrže slična upozorenja, a na televizijskim ekranima se nižu apokaliptični prizori požara u Australiji ili poplava u Veneciji, što bi trebali biti "dokazi" antropogenog faktora klimatskih promjena. Uz to se s ponosom objavljuje kako je
Europski parlament jučer usvojio rezoluciju kojom odobrava "New Green Deal", europski zeleni plan, ali s još ambicioznijim ciljevima. Rezolucija je usvojena sa 482 glasova za, 136 protiv i 95 suzdržanih.
Europski parlament želi da budući zakon o klimatskim promjenama bude ambiciozniji u pogledu ciljeva smanjenja emisija CO2 i da se do 2030. smanje na 55 % u odnosu na 1990., umjesto "najmanje između 50% i 55%", kao što je predložila Europska komisija. Iako se kao fusnota spominje kako treba osigurati pravednu i uključivu tranziciju, ali nema podataka o raspravi odakle namaknuti sredstva za ovaj pothvat koji će
europske nacije koštati tisuće milijardi eura. Ranije smo objavili analizu u kojoj su navedene
sve interesne skupine koje su se već sad bacile na posao sa zelenim obveznicama, a riječ je o divovima s Wall Streeta i financijskoj eliti, što znači da će se većim dijelom projekt provesti zaduživanjem.
Za sada
nema podataka koliki udio u ovom poslu ima Europska središnja banka, koja je provodi politiku kvantitativnog ublažavanja, pojednostavljeno, štampanja novca ni iz čega, kojim se kupuju i obveznice zombi korporacija, europskih divova kojima produktivnost pada, ali im zbog dotoka umjetno stvorenog novca vrijednost na burzi raste. Uzevši sve u obzir, Europljani više trebaju strahovati od ovakvih odluka, "New Green Deala" i kvantitativnog ublažavanja kojeg provodi ESB, nego od Trećeg svjetskog rata koji bi potencijalno mogao izbiti na Bliskom istoku.
Vraćajući se na ključnu temu ovog članka, što ako se zapadna politička klasa, opsjednuta klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem, odlučila za rješenja koja ne samo da neće riješiti probleme zaštite okoliša i klime, nego će se vremenom pokazati štetnima i kontraproduktivnima? To objašnjava američki časopis
National Interest u analizi koja razbija stereotipe koje slušamo svakodnevno u medijima.
Počnimo s podacima. Američke emisije ugljičnog dioksida u 2018. godini porasle su za 3,4%, što je najveći rast u osam godina, prema procjeni istraživačke tvrtke Rhodium Group, prenosi
The New York Times. Do povećanja je došlo unatoč prodaji gotovo rekordnog broja industrija ugljena u Sjedinjenim Državama prošle godine, ali je pad potrošnje ugljena s druge strane nadoknađen povećanjem emisija u ostalim sektorima gospodarstva.
Komentar: Ed Hoskins Klimatske promjene' nastavak su hladnog rata Pogledajte također: