Ako se zna da demografska budućnost jednog društva zavisi od rađanja, umiranja i emigracija i ako imamo na umu da je zbog pandemije kovida 19 broj preminulih dva puta veći od broja novorođenih beba, kao i da kriza izazvana koronom nije sprečila radnike da odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim životom, kakva je onda budućnost naše nacije?
Ovo je pitanje kojim se ovih meseci intenzivno bave demografi koji pokušavaju da reše jednačinu s više nepoznatih, od kojih se najveća tiče dužine trajanja pandemije.
Zbog toga dr Vladimir Nikitović, viši naučni savetnik iz Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, ističe da u ovom trenutku prisustvujemo eksperimentu "uživo" i njegove lekcije učimo u hodu, počevši od virusologa, epidemiologa, pa sve do demografa.
"Čovečanstvo se prvi put u novijoj istoriji suočava sa ovakvom prirodnom katastrofom izazvanom ljudskim faktorom i biće potrebno vreme da se 'more' smiri, a mi analiziramo posledice tog epidemiološkog 'cunamija'. Ono što znamo jeste da se pandemija prvo odrazila na mortalitet - u 2020. godini postoji 'višak' od 14.000 smrti u odnosu na 2019. godinu, ali i ovaj podatak treba oprezno tumačiti, jer najveći broj umrlih pripada tzv. bebi-bum generaciji, rođenoj između 1946. i 1964. godine, u kojoj se beleže najveće stope mortaliteta, nezavisno od korone. Naime, očekivano trajanje života građana Srbije je među najnižima u Evropi. Podaci Evrostata govore da naši ljudi žive pet godina kraće od stanovnika EU - očekivano trajanje života za muškarce iznosi 73, a za žene 78 godina", upozorava naš sagovornik.
Iako je prošle godine umrlo oko jedanaest odsto ljudi više u odnosu na 2019. godinu, treba reći da je 2017. i 2005. godine bila veća smrtnost nego 2019. godine, pre svega zbog epidemije gripa. Ako analiziramo prethodnu godinu, shvatićemo da je u njenoj prvoj polovini broj umrlih bio manji nego u istom periodu 2019. godini - tek u julu beležimo višak od 1.700 mrtvih u odnosu na jul 2019. godine. Situacija postaje ozbiljna u novembru, kada imamo trećinu preminulih više u odnosu na trogodišnji prosek, i u decembru, kada umire čak 73 odsto ljudi više u odnosu na dvadesetogodišnji prosek.
Iako je u januaru i februaru preminulo čak 2.755 ljudi više nego u prva dva meseca prošle godine, treba reći da je 2017. godine registrovano više mrtvih nego u prva dva meseca ove godine, jer je tada bila epidemija gripa. Međutim, u martu ove godine imamo dvadeset puta više umrlih u odnosu na dvadesetogodišnji prosek", objašnjava naš sagovornik.
Komentar: Izraelski novinar i bloger: Prema zakonima fizike, nemoguće je ispaliti rakete iz palestinskih zgrada