Kako prenosi francuski list le Monde, zapadni obavještajci su koordiniranim naporima otkrili da je oko 15 ruskih obavještajaca iz moćne tajne službe GRU u francuskim Alpama imalo bazu iz koje su provodili tajne operacije diljem Europe.

Djelatnici elitne jedinice GRU-a, koji su prema zapadnim medijima navodno odgovorni za ubojstva po narudžbi ruske vlade, sabotaže i upravljanje takozvanim "mrtvim poštanskim sandučićima za razmjenu informacija", bili su smješteni u Alpama u Francuskoj. Od 2014. do 2018. su više puta boravili u malim gradovima na jugoistoku Francuske, uključujući Chamonix i Evian, piše Le Monde.

Napominje se da bi jedan od tih špijuna navodno mogao "biti umiješan u pokušaj atentata na Skripala u ožujku 2018." Uz to, navodi se da su agenti GRU-a radili u Bugarskoj, Moldaviji, Crnoj Gori i drugim zemljama, ali ne i u samoj Francuskoj.

Međutim, francuski list pojašnjava da zapadne obavještajne službe nisu uspjele pronaći ni oružje niti bilo kakve druge materijalne dokaze njihove prisutnosti.

Podsjetimo, 4. ožujka 2018. su Sergej Skripal i njegova kći Julia navodno otrovani u britanskom gradu Salisburyu. London je tada za trovanje odmah optužio Rusiju.

Kasnije, u studenom 2019., španjolski ministar vanjskih poslova potvrdio je "pokušaj ruskih tajnih službi da utječu na događaje u Kataloniji". Istovremeno, mediji su objavili novu senzaciju o trovanju bugarskog biznismena Gebreva.

Jučer je njemačko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo dvoje zaposlenika ruskog veleposlanstva u Berlinu "persona non grata", a razlog je ubojstvo gruzijskog državljanina koji je imao veze s čečenskim teroristima. Nijemci su rekli da su protjerani diplomati radili za GRU.

Više od pola milijuna ljudi prosvjedovalo je u četvrtak diljem Francuske u sklopu masovnog štrajka protiv mirovinske reforme, ključnog obećanja petogodišnjeg mandata Emmanuela Macrona.

Štrajk se masovno provodi u svim sektorima, prijevozu, obrazovanju, policiji, kulturi i više od 510.000 osoba, prema privremenim podacima agencije France presse, izašlo je na ulice oko 70 gradova kako bi upozorili na tu reformu koju je obećao francuski predsjednik. Među tih 510.000 nisu ubrojeni sudionici pariške manifestacije, na kojoj je sudjelovalo oko 250.000 osoba, prema podacima sindikata CGT.

To je goruće pitanje u Francuskoj, koja je 1995. bila oko mjesec dana paralizirana zbog mirovinske reforme. Cilj najavljene reforme je eliminiranje posebnih programa i osnivanje univerzalnog mirovinskog sustava, a zbiva se u jako napetom socijalnom kontekstu u nekoliko sektora (bolnice, studenti) u zemlji koju godinu dana potresaju prosvjedi "žutih prsluka".

Kako je nova knjiga "novog filozofa" postala jedan od simptoma spoznaje Zapada o sopstvenoj krhkosti i trošnosti u eri povratka imperija
Međunarodni liberalni poredak više ne postoji. Zapravo, ne postoji više nikakav svetski poredak, pošto se onaj stari, liberalni, raspao u paramparčad; svet se sada nalazi u krvavom metežu, u previranju kome još ne naziremo kraj. Od Pacifika do Atlantika, od Hong Konga sve do Pariza, preko Srednjeg i Bliskog istoka, koji već decenijama predstavljaju ratna poprišta, svet doslovce ključa u neredima koji su, kako primećuje komentator Sputnjika, "poprimili odlike brutalnosti nalik filmskim scenama o početku Sudnjeg dana". Od previranja nije izuzeta ni Afrika, koja se sve brže udaljava od mira, o čemu svedoče tragedije u Libiji, Nigeriji, Centralnoafričkoj Republici... Gori i čitava Južna Amerika, u kojoj bi uskoro mogao da se rodi moćan pokret za dekolonizaciju, a u duboko podeljenim Sjedinjenim Državama, zemlji sve više opsednutoj mržnjom u kojoj nestaje svaka tolerancija, oživljavaju strahovi od novog građanskog rata.

DUH IMPERIJA

Početkom godine, krah "liberalnog poretka" je na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti morala da prizna i poslovično uzdržana i oprezna nemačka kancelarka Angela Merkel koja uvek kasni za događajima: "Svetski poredak se raspada". Političari na vlasti su po prirodi stvari veoma uzdržani u izricanju sudova; obaveza koju nemaju posmatrači ni analitičari svetskih zbivanja. Uticajni Farid Zakarija je u Forin afersu već konstatovao smrt američke hegemonije. Ova smrt, tokom jedne "kratke i plahovite epohe", duge svega tri decenije, dogodila se "u nekom trenutku tokom poslednje dve godine". Za nju su odgovorne nove sile u usponu, koliko i pogrešne i kratkovide spoljnopolitičke odluke Vašingtona, sklonog da sve konflikte razrešava ratom.

Kada govorimo o geopolitici, često se ograničavamo na razmatranje kako neka nacija djeluje u međunarodnoj areni čisto s diplomatskog ili vojnog stajališta. U stvarnosti, vanjska politika zemlje usko je povezana s njenim gospodarstvom i posljedicama odluka koje se na međunarodnoj sceni donose u skladu s njenom strategijom, tako da s pravom možemo govoriti o geoekonomiji.

Središnja točka i kamen temeljac geoekonomije bilo koje države su mineralne sirovine i njihove opskrbne rute. U tom kontekstu ne govorimo samo o izvorima energije, posebno ugljikovodicima, već i mineralima, gdje temeljnu ulogu igraju željezo, aluminij i uran, oni su samo najpoznatiji, ali postoje mnogi drugi koji su postali ključni upravo zbog važnosti koju su u suvremenom svijetu dobili kao temeljni resurs za bilo kakav tehnološki napredak.

Govorimo o mineralima koji pripadaju skupini takozvanih "Rare Earth", na engleskom Zemlje rijetkih elemenata (REE), a oni su definirani akronimom PGM, platinske skupine metala, ili metala u periodnom sustavu elemenata iz grupe platine. U toj su skupini rutenij, rodij, paladij, osmij, iridij i platina.

Osigurati vađenja tih minerala znači upravljati tržištem istih na globalnoj razini, dakle uspostavljanjem cijena i količina razmjene, temeljnog čimbenika u ekonomiji trećeg tisućljeća upravo zbog važnosti koju ovi elementi imaju u tehnologijama svakodnevne uporabe, industrijskim ili vojnim.

Otvorile su se, dakle, nove ekonomske perspektive koje su u mnogim slučajevima poništile utjecaj tradicionalnih geopolitičkih struktura, jer se neki od tih minerala, iz geoloških razloga, nalaze u zemljama koje nisu u središtu globalnih špekulativnih interesa, jer nemaju druge resurse osim ugljikovodika, urana, ugljena ili željezne rude.

Kontrola proizvodnje minerala poput litija, temeljnog za baterije, ili lantana, cerija i neodimija, prisutnih u bezbroj proizvoda, kako u našem svakodnevnom životu, tako i vojnim ili visoko specijaliziranim, poput turbina, lasera, raketnih i satelitskih sustava za navođenje, poprima oblike pravog rata, zasad samo komercijalnog, koji se vodi na globalnoj razini.

Ruska prijestolnica pobijedila je jaku konkurenciju i postala ovogodišnja "vodeća svjetska gradska destinacija". Moskva je trijumfovala nad britanskim i francuskim glavnim gradom, kao i nad 16 drugih gradova, uključujući Sankt Peterburg.

Svečana ceremonija World Travel Awards (WTA) održana je u Muscatu (Omanu), nagrađujući vodeće u sektoru turizma, aviokompanije, hotela i ugostiteljstva.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobyanin izrazio je zahvalnost svima koji su glasali za Moskvu u nominaciji.

"Moskva je u stvari #thebestcityonearth (najbolji grad na Zemlji)!! Osvojili smo jednu od glavnih nagrada u području turizma ... Hvala vam na priznanju! Ovo je visoka ocjena našeg rada i svih stanovnika Moskve ", napisao je Sobyanin na svom Instagram računu.

Tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Fatou Bensouda ponovila je da nema razloga za postupak protiv Izraela zbog smrtonosnog upada na humanitarne brodove koji su plovili ka Pojasu Gaze 2010. godine, prenosi agencija Beta pozivajući se na AFP.

Bensoudina odluka je stigla tri mjeseca nakon što joj je sud po drugi put zatražio da ispita ima li osnova za postupak protiv Izraela.

"I dalje nema razumne osnove za otvaranje istrage", navela je ona u izjavi.

Bensouda je ponovila stav kako ne raspolaže "razumnom osnovom" za zaključak o nivou "ozbiljnosti dovoljnom da bi to bilo prihvatljivo pred sudom" i pozvala da se slučaj zatvori.

Ona je i 2014. odlučila ne goniti Izrael, a to potom potvrdila 2017. godine kada joj je sud prvi put naredio da pregleda slučaj.

Posljedice izraelske blokade

Flota turske nevladine organizacije IHH, bliske turskim vlastima, plovila je ka tada blokiranom Pojasu Gaze kada su izraelski komandosi upali na brodove u međunarodnim vodama.

U izraelskom napadu na brod "Mavi Marmara" ubijeno je devet Turaka, a deseti je kasnije preminuo od povreda.

U floti je tada bilo osam brodova, sa ukupno 70 članova posade iz 40 država.

Njihov cilj je bio da u Gazu odnesu pomoć i privuku pažnju međunarodne zajednice na posljedice izraelske blokade.

Nepoznati napadači pucali su na automobil lokalnog zastupnika u centru Kijeva, glavnog grada Ukrajine, a tom prilikom ubijen je njegov trogodišnji sin, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters i njegove policijske izvore.

Za volanom Range Rovera je u trenutku napada bio Vjačeslav Soboljev, biznismen i zastupnik u regionalnom vijeću, naveo je policijski izvor.

Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nije objavilo ko je vlasnik automobila, kao ni identitet žrtve, navodi britanska agencija.

"Poslije ranjavanja, dijete je umrlo u vozilu hitne pomoći na putu ka bolnici", navelo je ukrajinsko Ministarstvo.

Ukrajinska agencija Unian javlja kako se sve odigralo u nedjelju na raskrsnici ulica Leo Tolstoj i Tarasovska, kao i kako su taj dio blokirale policijske snage i kako se za napadačima traga.

Navodi se i kako je napadač najvjerovatnije pobjegao automobilom marke Lexus.

Kijev Post izvještava kako se napad dogodio oko 17 sati po lokalnom vremenu i kako je u blizini restoran Mario, čiji je vlasnik Soboljev.

U Srbiji je u ovoj godini, prema nezvaničnim podacima, 58.000 novoobolelih osoba od maligniteta, navela je direktorka Instituta za onkologiju Danica Grujičić na Prvom srpskom lekarskom kongresu u Kosovskoj Mitrovici.

Na skupu, na kojem se diskutovalo o posledicama NATO bombardovanja, istaknuta je potreba da uporedo sa skupštinskom, postoji i stručna vladina komisija za ispitivanje posledica bombardovanja NATO-a, prenosi RTS.
Direktorka Instituta za onkologiju Danica Grujičić je istakla da je stopa maligniteta u Srbiji upadljivo povećana, posebno kod dece, i da formiranje naučne komisije i njeni dokazi mogu da budu jedini način kojim se može dokazati šta su građanima Srbije uradili tokom bombardovanja.

Smatra da je to bio ekološki genocid i ekološka katastrofa regionalnih razmera.

"Ne može se nešto posle užasavajućih stvari koje su oni uradili tokom 1999. godine, nešto dešavati u Srbiji, a da to ne oseti Hrvatska, Mađarska, Grčka, Albanija u krajnjem slučaju", rekla je Grujičićeva.

Prema tome, kako je ukazala direktorka Instituta za onkologiju, znali su šta rade.

Naučnici s američkog Univerziteta Djuk nisu uspeli da pronađu dokaze da su "ruski trolovi" uspeli suštinski da utiču na američke birače tokom predizborne kampanje 2016. godine, piše francuski list "Ekspres".

Francuski list navodi da je "rusko mešanje" u izbore raznih zemalja posredstvom društvenih mreža, uključujući referendum o "bregzitu" i američku predsedničku trku 2016. godine, predmet mnoštva političkih i pravnih istraživanja.


"Naleti digitalne propagande, ciljanog progona ili zatrpavanja internet prostora porukama punim mržnje nastavljaju da hrane strahove, sumnje, glasine i druge fantazije", navodi list.

"Ekspres" se, međutim, pita da li te tehnike zaista mogu da pomognu da se internet zajednica polarizuje i da se utiče na politički izbor korisnika društvenih mreža.

Francusku u šahu drže skupine takozvane "radikalne ljevice" i takozvanih "progresivnih" organizacija koje u ime političke korektnosti odlučuju što se može ili ne može govoriti na sveučilištima. Ulaziti u raspravu o tome kako današnja "ljevica" nije ni blijeda slika nekada revolucionarne ljevice i da je odavno odustala od borbe za radnička i prava potlačenih, te da se danas bori za manjine često privilegirane takozvanom "pozitivnom diskriminacijom" ili nameće dogmu "CO2 religije", bilo bi previše.

Ukratko, današnja "ljevica" je revizionistička, elitistička, odustala je od ključnih zahtjeva u području ekonomije u kojem je prihvatila neoliberalnu ekonomsku doktrinu, zbog čega je dobila ime "lijevo-liberalna" politička opcija, termin proturječan sam u sebi i kao takav nespojiv.

No, pređimo na stvar. Epizode netolerancije se u zemlji Voltairea umnožavaju na uznemirujući način. Posljednjih tjedana u Parizu je bivši socijalistički predsjednik Francuske republike François Hollande pozvan da predstavi svoju najnoviju knjigu "Repondre à la crise démocratique", ali su ga samoproglašeni zaštitnici "sloboda" spriječili da govori i napali su studente koji su željeli prisustvovati konferenciji koja je trebala biti održana na Pravnom fakultetu u Lilleu.