Dok se jedni raduju niskim kamatama na kredite, drugi zabrinuto posmatraju kako im inflacija "jede" ušteđevinu, piše Dojče vele i dodaje da bi situacija za ove druge mogla da postane još gora jer nemačke banke počinju da naplaćuju štedišama čuvanje novca.

Nemačka banka Folksbank Firstenfeldbruk od prošlog meseca naplaćuje svim novim privatnim klijentima negativne kamate. To znači da štediše plaćaju naknadu za svaki evro koji čuvaju na računu, prenosi Tanjug.

Do sada je ta mera pogađala samo poslovne subjekte, ali tek od iznosa preko 100.000 evra. No, i tu su stvari počele da se menjaju, pa Komercbanka odnedavno i firmama i javnim ustanovama naplaćuje negativnu kamatu već od prvog evra na računu.

Ta mera Komercbanke trenutno pogađa nekih 70.000 firmi, što i nije neka velika brojka za Nemačku, ali stručnjaci predviđaju da bi taj trend mogle da slede i druge banke.

Naime, poslovne banke moraju da plate 0,5 odsto kamate ako čuvaju novac kod Evropske centralne banke (ECB). Mnoge monetarne institucije počele su da prebacuju taj trošak na svoje klijente - i to ne samo na poslovne subjekte, već i na privatna lica koja imaju velike depozite.

Istraživanja pokazuju da u Nemačkoj, od 1.300 banaka i štedionica, trenutno više od 150 naplaćuje negativne kamate. Neke ih prikriveno deklarišu kao naknadu za vođenje računa, a neke naplaćuju tek od određene visine depozita, recimo 100.000 ili čak milion evra.

Novi švedski mjuzikl "Spasi zemlju", posvećen mladoj aktivistkinji za zaštitu životne sredine Greti Tunberg, otišao je predaleko nazivajući ljude koji ignorišu ekološke promjene "glupima", prenose mediji.

Mjuzikl za djecu, koji se finansira novcem poreskih obveznika, doveo je u pitanje mentalne kapacitete klimatskih skeptika zbog čega je optužen za ekološki alarmizam, indoktrinaciju i propagandu.

Kako se navodi, u mjuziklu koji izvodi škola kulture Perstorp, osmogodišnjaci i devetogodišnjaci pjevaju i repuju, svirajući bongo bubnjeve na praznim lobanjama onih koji odbacuju klimatske promjene.

Direktorka škole kaže da je ideja bila da se pruži zaštita šesnaestogodišnjoj Greti, koja je izložena brojnim negativnim komentarima, prenosi Sputnjik internešnel.

Ona je navela da je Greta idol djeci koja u mjuziklu predstavljaju životinje - miša, jelena, vjevericu, zeca i bijelog medveda - i protestuju protiv uništenja njihovih staništa, šumskih požara i otopljavljanja leda.

U citatu koji je objavila na Facebooku u jednom dijelu kaže se: "Oni mora da imaju pluto u glavi i sitne, sitne mozgove".

Najavljeno je da će mjuzikl ubrzo biti dostupan na YouTubeu na švedskom, ali i s engleskim prevodom.

"Nadam se da će nastavnici širom svijeta moći ovo da koriste kada se budu bavili pitanjem klimatskih promjena. A nadam se i da će ućutkati odrasle koji ne znaju za bolje", rekla je direktorka škole.

Mjuzikl je već izazvao mješovite reakcije i dok su ga aktivisti ocijenili kao hrabar korak u borbi za bolje okruženje, drugi su ga proglasili propagandom i indoktrinacijom djece.

Trinaest francuskih vojnika poginulo je u sudaru dva helikoptera tokom borbene akcije u Maliju, saopćilo je u utorak francusko Predsjedništvo.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odao je počast vojnicima stradalim za Francusku tokom žestoke borbe u regiji Sahela, navodi se u saopćenju, prenosi Beta.

U Maliju se od 2013. godine nalazi mirovna misija Ujedinjenih naroda.

Francuska predvodi akciju

Istovremeno s tom misijom, Francuska od 2013. godine predvodi vojnu akciju, uz pomoć oružanih snaga Malija, protiv borbenih grupa organizacija koje su zavladale područjima na sjeveru te zemlje.

Francuska, bivša kolonijalna sila, na zapadu Afrike ima oko 4.500 vojnika.

Ranije ovog mjeseca naoružane grupe ubile su desetke vojnika Malija, u jednom od najsmrtonosnijih napada na vojsku posljednjih godina.

Više od 60 ljekara napisalo je otvoreno pismo u kojem su upozorili da je zdravstveno stanje najpoznatijeg svjetskog uzbunjivača Džulijana Asanža veoma loše i izrazili zabrinutost da bi mogao da umre u britanskom zatvoru.

U pismu upućenom britanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova ljekari traže da se Asanž hitno prebaci u bolnicu iz zatvora na jugoistoku Londona.

Svoje tvrdnje zasnivaju na izjavama svjedoka koji su prisustvovali Asanžovom pojavljivanju pred sudom 21. oktobra, kao i svjedočenju izvještača Ujedinjenih nacija Nilsa Melcera koji je rekao da će "kontinuirano zlostavljanje Asanža uskoro koštati i života".

Deutsche bank koristi umjetnu inteligenciju koja bi do 2022. godine trebala zamijeniti radna mjesta 18.000 zaposlenih

Kao dio radikalnog plana restrukturiranja u iznosu od 8,3 milijarde dolara, njemačka multinacionalna investicijska banka i tvrtka za financijske usluge sa sjedištem u Frankfurtu Deutsche bank do sada je otpustila preko 4000 radnika, a do 2022. godine bez posla u toj tvrtki trebalo bi ostati još oko 18.000 zaposlenih, prenosi RT.

Korištenje umjetne inteligencije "uvelike je povećalo produktivnost" u određenim sektorima poslovanja, izjavio je Mark Matthews, šef poslovanja iz Deutsche bank. Rekao je za Financial News da je do sada već ušteđeno 680.000 sati ručnog rada. Banka je "koristila botove za obradu 5 milijuna transakcija u svojoj korporacijskoj banci i obavljanje 3,4 milijuna čekova u svojoj investicijskoj banci."

Opadanje broja radnika

Matthews je rekao da će broj radnika "i dalje opadati; o tome nema sumnje. Naš je model smanjiti troškove i istovremeno poboljšati naše kontrolno okruženje i iskustvo klijenta." Deutsche banka nastoji "automatizirati velike dijelove svoje administracije" putem nove strategije pod nazivom "Operacije 4.0", kao dio inicijative za uštedu od 6,6 milijardi američkih dolara u naredne tri godine.

Avioni NATO-a svoje bombe i rakete izbacuju u Jadransko more, i to ne samo u posebne zone, već i u blizini obale, najnovije je šokantno otkriće koje će sigurno uznemiriti sve koje vode ovog mora zapljuskuju, prenosi hrvatski portal "Jutarnji".

To rezultira zastrašujuće velikom koncentracijom otrovnih hemikalija, a s obzirom na to da su bombe podložne mijenama morske struje, radi se o "pokretnom arsenalu smrti".

Italijanski novinar Đani Lanes tvrdi da NATO i italijanske vlasti lažu kada govore da je u Jadranu naznačeno šest posebnih zona gdje se vojni avioni u povratku s vojnih misija oslobađaju bombi i raketa koje nisu iskorištene tokom misije. Prema informacijama do kojih je došao tokom istrage, takvih zona je 24, a one se ne nalaze samo u međunarodnim vodama, nego i unutar državnog prostora, kako sa italijanske tako i sa hrvatske strane.

U članku se ne pominju crnogorske teritorijalne vode, ali se navodi da morske struje pokreću NATO bombe, te da se radi o "pokretnom arsenalu smrti".

Najmanje 24 osobe su poginule kada se putnički zrakoplov srušio na kuće u gradu Gomi na istoku Demokratske Republike Kongo u nedjelju, rekli su lokalni dužnosnici a prenosi BBC.

Stanovnici Gome, među kojima četiri člana obitelji, su među žrtvama.

Mali zrakoplov na letu za Beni, 350 kilometara sjeverno od Gome, pao je na četvrt Mapendo tijekom polijetanja u nedjelju ujutro, priopćile su lokalne vlasti.

Dužnosnici su rekli da je u zrakoplovu bilo 17 putnika i dva člana posade.

Zrakoplovne nesreće u toj državi česte su zbog niskih sigurnosnih standarda i slabog održavanja zrakoplova i svim je kongoanskim zrakoplovnim tvrtkama zabranjeno letenje na području Europske unije.

Zrakoplov Dornier-228, u vlasništvu privatne tvrtke Busy Bee, srušio se otprilike minutu nakon polijetanja, rekao je za BBC izvor u zračnoj luci u Gomi.

Uzrok nesreće još nije poznat, ali neki izvori kažu da je došlo do kvara motora odmah nakon polijetanja.

Spasilačke ekipe i lokalno stanovništvo odmah su krenuli na mjesto nesreće kako bi iz ruševina kuća i olupine aviona izvukli ozlijeđene i mrtve.

Projekt kodnog naziva "Cache" trebao bi biti pokrenut sljedeće godine. Prema Wall Street Journalu, Google je sklopio partnerstvo s financijskim divom Citigroup i kreditnom institucijom na Sveučilištu Stanford, koja će upravljati računima.

Korisnici će moći pristupiti svojim računima putem Google platforme za digitalno plaćanje, Google Pay.

Tako će Google uskoro korisnicima omogućiti otvaranje tekućih računa, pridružujući se brojnim drugim tehnološkim tvrtkama koje žele sve veći dio kolača od financijskih usluga.

JESMO LI SUOČENI S POČECIMA BIG TECH BANKARSTVA?

Sigurno da tehnološke tvrtke prividno financijske usluge vide kao način za stjecanje novih korisnika i prikupljanje vrijednih informacija o njima. Prošle godine je Amazon izjavio da pregovara s bankama kako bi se njegovim korisnicima omogućilo da imaju tekuće račune. Apple je od nedavno u partnerstvu s Goldman Sachsom pokrenuo svoju kreditnu karticu.

U međuvremenu, PayPal proširuje svoje usluge lansiranjem "Venmo" kreditne kartice.

Možda je najambiciozniji Facebook koji želi lansirati svoju digitalnu valutu i blockchain mrežu pod nazivom "Libra", koji bi, osim plaćanja, mogao ponuditi i niz drugih usluga.

Ali ima puno skepse oko namjera ovih kompanija. Ljudi, koje se u medijima naziva "potrošačima" su s pravom sumnjičavi prema mogućnostima tehnoloških tvrtki da njihove podatke čuvaju privatnima i sigurnima. Pored toga, čak se i velike banke boje gubitka svog rudnika zlata.

Političari, koji su već zabrinuti zbog dominacije kompanija poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, također mogu pokušati usporiti ili ometati napredak Big Tech kompanija u financijama, no osjećaj je da će budućnosti u tom sektoru sve više i više dominirati digitalni divovi.

U početku, Googleov pristup nije tako ambiciozan kao Facebookov, ali ovo je tek prvi korak.

Energetska tranzicija u Njemačkoj teško da se ne može nazvati idiotizmom. To se vidi i u krčenju šuma zbog postavljanja vjetroelektrana.

Prema informacijama Federalnog ministarstva gospodarstva u Njemačkoj, u posljednjih deset godina je raskrčeno oko 1400 hektara šumskog zemljišta zbog izgradnje vjetroagregata.

To otprilike odgovara površini od 2000 nogometnih igrališta, onda je na njoj izgrađeno oko 2000 takvih vjetroagregata.

Kako bi se, navodno, zaštitila klima, siječe se drveće, zatim cijelo područje zalije betonom i postave se vjetrenjače, koje potom na komadiće sjeckaju tone insekata, ptica i šišmiša.

I kao da to nije dovoljno, nakon demontaže ovih jedinica, betonski temelji se često ne uklanjaju, dok je recikliranje krila ovih vjetroelektrana u smislu zaštite okoliša izuzetno težak posao.

U ime "zaštite klime" sada se vrši toliki pritisak, koji često prelazi granice zdravog razuma, da se čovjek zapita je li to zaista cilj ili je to možda samo izgovor da za što kraće vremena netko zaradi što više novca. Je li to trgovina koja računa na kapitulaciju pred klimatskom religijom?

Portal Contra Magazin naglašava kako samo u Njemačkoj postoji ukupno oko 29 000 takvih vjetroagregata, a samo između 2014. i 2018. je demontirano 1539 jedinica. Betonski temelji gdje su nekoć bile vjetrenjače još uvijek stoje uokolo.

Contra Magazin

Ttri osobe smrtno su stradale u događajima nakon jučerašnjih prosvjeda diljem Kolumbije, rekao je kolumbijski ministar obrane Carlos Holmes Trujillo u vrijeme kada je upućen poziv na još jedan prosvjed.

Više od 250.000 ljudi izašlo je na ulice kako bi izrazili rastuće nezadovoljstvo vladom predsjednika Ivana Duquea, uključujući glasine o ekonomskim reformama i gnjev zbog toga što vlada ne poduzima mjere protiv korupcije i ubojstva aktivista za ljudska prava.