Tajna povijestS


Map

Istraživači otkrivaju da je najveća pustinja u Arabiji imala jezera i rijeke prije otprilike 8.000 godina

arabija
© Zasluge: Antoine Delaunay/Guillaume Baby/Abdallah ZakiSmeđi tragovi predstavljaju korita drevnih potoka, organiziranih u dendritične drenažne mreže koje su sada napuštene
Usred jedne od najsušnijih regija na planetu, znanstvenici su pronašli dokaze o nekadašnjem jezeru koje je, prije tisućama godina, preobrazilo pustinjski krajolik u plodnu oazu. Novo istraživanje pokazuje da je to drevno jezero u pustinji dosezalo dubinu od 42 metra i prostiralo se na više od 1100 četvornih kilometara — gotovo dvostruko više od današnjeg Ženevskog jezera.

Drevno jezero u pustinji otkriva tragove izgubljenog krajolika i života

Studija objavljena u časopisu Communications Earth & Environment temelji se na analizi sedimenata i reljefnih formacija u regiji Rub' al-Khali, poznatoj i kao Prazna četvrt. Znanstvenici su rekonstruirali vremensko razdoblje prije otprilike 8.000 godina, kada su intenzivne kiše preoblikovale današnju pustinju u prostrane vodene sustave.

Map

Oltar pronađen u gvatemalskoj džungli dokaz miješanja kultura Maja i Teotihuacana, kažu stručnjaci

slika
© Handout / Guatemalan Ministry of Culture and Sports/AFPOltar iz Teotihuacana pronađen je u nekadašnjoj kući u elitnom stambenom kompleksu u Tikalu u Gvatemali, smještenom u džungli blizu granice s Meksikom
Usred ruševina Tikala, drevnog majanskog grada okruženog gustom gvatemalskom džunglom, arheolozi su otkrili oltar iz Teotihuacana star gotovo 1700 godina — i to na mjestu gdje njegovo postojanje nikako ne bi imalo smisla. Ova neobična struktura, smještena u središtu rezidencijalnog kompleksa, mogla bi promijeniti način na koji gledamo na političke i kulturne odnose dviju najvažnijih srednjoameričkih civilizacija.

Oltar, isklesan od vapnenca i oslikan crvenom, žutom i crnom bojom, prikazuje figuru koja podsjeća na tzv. "Boga Oluje", jedno od božanstava Teotihuacana. No još je zanimljivije to što se nalazi u Tikalu, više od 1000 kilometara udaljenom od drevnog Teotihuacana, nedaleko današnjeg Meksiko Cityja. Istraživači vjeruju da ovaj oltar nije djelo majanskih umjetnika, već majstora obučenog u Teotihuacanu — a to otvara niz pitanja o stvarnoj prirodi odnosa dvaju gradova.

Map

Kako je u ruskoj Jakutiji "oživljen" ratnik-strijelac koji je živio prije 4 tisuće godina

grob
© Северо-Восточный федеральный университетGrob je pripadao čovjeku starom između 40 i 50 godina kada je umro prije otprilike 4.000 godina
Arheolozi su 'oživjeli' ratnika koji je živio prije 4.000 godina, a bio je sahranjen sa koštanim štitom, lukom i strijelom.

"Oči u oči s prošlošću" naziv je projekta jakutskih znanstvenika koji su uz pomoć 3D modeliranja omogućili rekonstrukciju izgleda ratnika strijelca koji je živio prije četiri tisuće godina, u kasnom neolitiku kulture Imiyahtak, na području današnje Jakutije, u Rusiji.

Grobnica ratnika otkrivena je 2004. godine, navodi se u priopćenju. Prvo su uočene koštane ploče za koje se kasnije pokazalo da su štit. Sahranjeni čovjek bio je potpuno prekriven štitom s više od 100 koštanih ploča. Do njegovih nogu ležala je djelomično pokrivena ploča oklopa, vrhovi strijela koji su nekoć bili u tobolcu i torba.

Ukop je jedinstven jer ovako dobro očuvan grob nikada prije nije pronađen u Jakutiji ili susjednim regijama. Ovaj ukop bio je po mnogočemu neobičan: poremećen je anatomski položaj kostiju u kralježničnom stupu, nedostajala je desna bedrena kost, a pronađena je i kost druge osobe.

People

U francuskoj nekropoli otkrivena 21 rimska "pločica kletvi", uključujući jednu napisanu na izumrlom keltskom jeziku

ploča
© Zasluge: Service Archéologie Orléans (SAVO)Digitalno razmotana ploča s prokletstvom (lijevo) i prijepis teksta ploče (desno)
Arheolozi su pronašli više olovnih ploča u galo-rimskim grobovima na kojima su ispisane kletve.

Nekropola se nalazi u Orleanu u Francuskoj. Jedan grob koji datira u drugu polovinu 2. stoljeća bio je posebno značajan po tome što je kletva bila napisana na galskom, izumrlom keltskom jeziku. Taj se jezik koristio stoljećima nakon rimskog osvajanja, ali je sačuvano vrlo malo pisanih primjera, što ovu ploču sa kletvama čini iznimno rijetkom, navodi se u priopćenju.

Galo-rimska nekropola otkrivena je tijekom iskopavanja 2022. godine na mjestu bolnice Port Madlen iz 18. stoljeća. Groblje je bilo u upotrebi od kraja 1. stoljeća do početka 3. stoljeća. Arheolozi su otkrili više od 60 sahrana. U grobovima su bili svi odrasli muškarci i svi su skeletno sahranjeni, nije bilo ni žena ni djece, ni prakticiranja kremacije.

Ova neobična specifičnost sugeriše da je groblje koristila isključivo određena grupa, možda pripadnici jedne profesije. U grobu F2199 pronađena je čvrsto smotana olovna ploča postavljena između nogu pokojnika. Ukupno je pronađena 21 olovna ploča ispisana kletvama.

Microscope 2

Nepoznata ljudska loza živjela je u 'Zelenoj Sahari' prije 7.000 godina, otkriva drevni DNK

Istraživači su analizirali drevni DNK dviju mumija s područja današnje Libije kako bi saznali više o ljudima koji su živjeli u "Zelenoj Sahari" prije 7.000 godina.
Naturally mummified human remains
© Archaeological Mission in the Sahara, Sapienza University of RomePrirodno mumificirani ljudski ostaci pronađeni u skloništu u stijeni Takarkori u pustinji Sahara upućuju na dosad nepoznatu ljudsku populaciju
Dvije mumije stare 7.000 godina pripadaju dosad nepoznatoj ljudskoj lozi koja je tisućama godina ostala izolirana u sjevernoj Africi, otkriva nova studija.

Mumije su ostaci žena koje su nekoć živjele u "Zelenoj Sahari", također poznatoj kao afričko vlažno razdoblje. Prije između 14.500 i 5.000 godina, sada negostoljubiva Sahara bila je vlažna i zelena savana, dom ljudima koji su lovili i naposljetku čuvali životinje uz jezera i rijeke.

Map

Masovna grobnica s bojnog polja iz rimskog doba otkrivena ispod bečkog nogometnog igrališta

Arheolozi su tijekom zaštitnih iskopavanja otkrili masovnu grobnicu 150 rimskih legionara, ističući da je ovo prvi izravni dokaz o borbi na dunavskom limesu.
grobnica
© Reiner Riedler/APRadovi na iskapanju rimske masovne grobnice u četvrti Simmering u Beču
Nedavno otkrivene masovne grobnice s posmrtnim ostacima oko 150 osoba. u Zimeringu u Beču, predstavlja otkriće bez presedana u Europi i moglo bi se rasvetliti porijeklo grada. Otkriće, napravljeno tijekom renoviranja sportskog stadiona Ostbahn-KSI-Platz, analizirala je Stadtarchäologie Wien u suradnji s Novetus GmbH, piše u priopćenju.

Međutim, ovo nije jedino takvo otkriće. Prije 14 godina, makedonski arheolozi otkrili su masovnu grobnicu sa oko 200 rimskih vojnika, koji su stradali u sukobu tijekom 3. ili početka 4. stoljeća. Pokojnici su bili gusto zbijeni u rovu nepravilnog oblika, a antropološke analize su pokazale da se radilo o muškarcima starosti između 16 i 60 godina, od kojih je značajan broj usmrćen odrubljivanjem glave.

Colosseum

Gladijatorov epitaf urezan u mramoru pronađen je u starorimskoj nekropoli

Pogled iz zraka na iskopano groblje
© Napuljske uprave za arheologiju, likovnu umjetnost i krajolikPogled iz zraka na iskopano groblje
U blizini ostataka antičkog foruma i amfiteatra gdje su nekoć odjekivali okršaji rimskih gladijatora, arheolozi su iskopali drevnu rimsku nekropolu koja je otkrila do sada nepoznatu stranicu povijesti - uključujući i grob borca koji je, čini se, nekoć zabavljao mase u arenama. Pronađena nedaleko današnjeg Napulja, ova povijesna lokacija pruža uvid u rimski svijet na način koji dosad nismo poznavali.

Iskopavanja su otkrila prostranu nekropolu veličine oko 150 četvornih metara, smještenu na području nekadašnjeg naselja Liternum. Unutar nje istraživači su identificirali grob koji je, prema natpisu urezanom u mramor, pripadao jednom gladijatoru. Taj je natpis, prema priopćenju nadležnog Konzervatorskog zavoda za arheologiju i krajolik Napulja, bio tek jedan od nekoliko pronađenih u kompleksu, ali svakako najzanimljiviji.

Map

Ukrašeni bodež iz razdoblja Hallstatt otkriven na obali Baltičkog mora

nož poljska
© threads
Nakon snažne oluje koja je pogodila obalu Baltičkog mora i prouzročila urušavanje litice, dvoje entuzijasta s detektorima metala naišlo je na iznimno rijedak arheološki predmet. Katarzyna Herdzik i Jacek Ukowski, istražujući novonastalu površinu na plaži u Poljskoj, otkrili su bogato ukrašen bodež star gotovo 2800 godina, koji potječe iz ranog željeznog doba.

Prema Muzeju povijesti Kamień, riječ je o izuzetno vrijednom primjerku iz razdoblja halštatske kulture. Bodež dugačak 24 centimetra izrađen je s nevjerojatnom preciznošću, a njegovi simboli u obliku polumjeseca i zvijezda ukazuju na potencijalno ritualnu ili simboličku funkciju predmeta.

"U trenutku kad sam ga ugledala, znala sam da nije riječ o običnom komadu metala," izjavila je Herdzik za muzej. "To je zasigurno najvrjedniji predmet koji sam ikada pronašao," dodao je Ukowski za Interia.pl.

Map

Arheolozi otkrivaju 4.800 godina stare grobnice iz brončanog doba u Turskoj u kojima su ritualno žrtvovane tinejdžerice

Başur Höyük Research Project
© Cambridge Archaeological Journal 2025Istraživački projekt Başur Höyük
Kako su se prve civilizacije počele javljati u Mezopotamiji i Anatoliji, dogodile su se značajne promjene u društvenoj strukturi, gospodarstvu i kulturi. Među najistaknutijim arheološkim nalazištima koja bacaju svjetlo na ovo razdoblje je Başur Höyük, drevno kraljevsko groblje smješteno u istočnoj Turskoj. Nedavne studije pokazuju da ovo mjesto nudi ključne uvide u podrijetlo nejednakosti tijekom brončanog doba, smještenog na rubu mezopotamskog svijeta.

Başur Höyük, koji se nalazi u provinciji Siirt u današnjoj Turskoj, identificiran je kao značajno naselje tijekom trećeg tisućljeća prije Krista. Iskapanja su otkrila monumentalne grobnice lokalne elite, koje sadrže iznimne grobne predmete poput oružja, prestižnih predmeta i darova. Ovi nalazi sugeriraju jasnu društvenu diferencijaciju među stanovnicima regije, što ukazuje da je Başur Höyük bio središte lokalne moći s jakim vezama s glavnim gradovima Mezopotamije.

Nedavna arheološka istraživanja dovode u pitanje dugotrajna uvjerenja o podrijetlu kraljevske vlasti u Mezopotamiji, posebno putem nalaza iz Başur Höyüka. Iskapanja u ovoj regiji otkrila su dokaze koji sugeriraju da su se kraljevske i ratničke aristokracije mogle pojaviti mnogo ranije nego što se dosad mislilo, izvan urbanih središta.

Treasure Chest

Blago iz željeznog doba pronađeno u Sjevernom Yorkshireu mogla bi promijeniti britansku povijest

slika
© Zasluge: Sveučilište u DurhamuBlok koji sadrži zapletene ostatke metalnih predmeta iz željeznog doba, izvađen u cijelosti iz tla radi očuvanja
U engleskom selu Melsonby, jedno slučajno otkriće pretvorilo se u povijesnu senzaciju. Amaterski tragač s detektorom metala naišao je na predmete za koje se isprva činilo da su tek još jedan lokalni nalaz. No ubrzo se pokazalo da je riječ o jednom od najvećih i najznačajnijih arheoloških otkrića željeznog doba u Ujedinjenom Kraljevstvu, a možda i šire.

Od 2021. godine, arheološki tim sa Sveučilišta u Durhamu sustavno je istraživao nalazište, izvlačeći iz zemlje više od 800 predmeta starih oko 2000 godina. Nalaz, nazvan "blago iz Melsonbyja", uključuje iznimno raznolike artefakte: dijelove bojnih i zaprežnih kola, svečane koplja, kotlove, zdjele za vino, ukrase i opremu za konje. Neki su predmeti izrađeni od bakra i ukrašeni mediteranskim koraljima te obojenim staklom, što ukazuje na međunarodne trgovačke i kulturne veze.