Tim arheologa pronašao je ostatke 227 dece žrtvovane u skladu s ritualima pretkolumbovske civilizacije Kimu, koja je postojala na severu Perua do kraja 15. veka, što je dosad nezabeleženo otkriće u svetu.

"Radi se o najvećem mestu žrtvovanja dece", rekao je arheolog Feren Kastiljo, i dodao da su iskopavanja počela 2018. na lokalitetu Pampa la Krus u primorskom odmaralištu Uančako, oko 700 kilometara severno od Lime.

Deca stara između četiri i 14 godina ritualno su ubijena i ponuđena kao žrtva bogovima Kimua ne bi li se ublažio njihov gnev, koji je narod Kimu smatrao odgovornim za prirodne katastrofe povezane s klimatskim fenomenom El Ninjo.

Pronađeni su i dokazi da je u vreme žrtvovanja padala veoma jaka kiša.

Gde god da kopamo pronađemo još neko dete, sahranjeno licem prema okeanu", rekao je Kastiljo. Neka od pronađenih tela još imaju kožu i kosu i nose srebrni nakit.

Uančako je bio mesto više masovnih žrtvovanja dece u vreme carstva Kimua. Grobnica s 56 dece je pronađena u junu 2018, takođe u Pampa la Krusu, dok je nedaleko odatle, na lokalitetu Uančakito, u aprilu iste godine pronađena grobnica sa 140 tela dece i 200 mladih lama.

"Uančako je definitivno bio izabrano mesto za prinošenje žrtava", naveo je Kastiljo.

Carstvo Kimua je svoj vrhunac doživelo između 900. i 1450. godine, na severnoj obali Perua sve do današnjeg Ekvadora, a okončano je 1475. padom pod vlast Inka, pedesetak godina pre dolaska prvih španskih konkistadora u Peruu.

Britanski par Adam Staples i Lisa Grace pronašao su u polju gotovo 2600 antičkih kovanica čije je vrijednost oko 5 milijuna funti. Smatra se kako je to jedno od najvećih pronalaska u povijesti Velike Britanije, piše Daily Mail.

Iako je blago manje od poznatog Staffordshirskog blaga, najvećeg kolekcije zakopanih kovanica i artefakata pronađene u Velikoj Britaniji, smatra se kako je čak milijun funti vrjednije.

Čak 2571 srebrnih kovanica sastoje se od kovanica iz vremena kralja Harolda II. koji je vladao krajem anglosaksonske ere Engleske i kovanica iz vremena Williama osvajača nakon normanskog osvajanja Engleske 1066. godine.

Mnoge od kovanica su u odličnom stanju i vjeruje se kako bi vrijednost svake od njih moglo biti između 1000 i 5000 funti. Stručnjaci kažu kako su pronađene kovanice bile bogatstvo i u razdoblju kada su zakopane te su bile vlasništvo bogate osobe koja ih je vjerojatno zakopala iz sigurnosnih razloga.

Staples i Grace pronašli su blago u siječnju uz pomoć metalnih detektora na neobrađenom polju na farmi koja se nalazi na sjeveroistoku Somerseta. Kako je vladavina kralja Harolda trajala samo devet mjeseci prije nego što ga je ubila strijela u oko u bitci kod Hastingsa pronalasci iz tog razdoblja su izuzetno rijetki.

Par je predao kovanice Britanskom muzeju u Londonu gdje je provedena analiza. Stručnjaci su proveli posljednjih sedam mjeseci analizirajući kovanice, te će one biti predstavljene javnosti po prvi puta krajem tjedna. Ako se pronađene kovanice proglase blagom, britanski par koji ih je našao će postati milijunaši.

Vjerojatno su mnogi čuli za pronalaske izduženih i deformiranih lubanja kod drevnih Maya, Inka i drugih naroda. Po medijima su o njima znale kolati priče, odnosno teorije zavjera, da se radi o ostacima vanzemaljaca, ali je znanstvena zajednica dokazala kako se zapravo radi o jednoj neobičnoj, ali ipak podosta raširenoj praksi kod mnogih starih civilizacija.

No, čitatelje će možda iznenaditi vijest da su takve deformirane lubanje pronađene i kod nas, u Osijeku, i da su zapravo bile dio jednog vrlo neobičnog načina ukopa, koji je kod znanstvenika pobudio mnoga pitanja.

U studiji koja je objavljena u časopisu PLOS ONE, a koja je provedena pod vodstvom arheologa Rona Pinhasija sa Sveučilišta u Beču i našeg bioarheologa Marija Novaka s Instituta za antropologiju, prezentirani su rezultati izotopske i genetičke analize tri pokopane osobe koje su pronađene tijekom arheoloških istraživanja u Osijeku 2013. godine, na području Hermanovog vinograda.

Ovaj neuobičajen ukop datira iz 5. i 6. stoljeća poslije Krista, odnosno iz doba Velike seobe naroda kada na ovim prostorima borave različiti nomadski narodi kao što su Huni, Goti, Gepidi, Langobardi i sl. Radi se o iznimno rijetkom nalazu koji je posebice zanimljiv zbog toga što su lubanje dvije osobe iz tog groba umjetno deformirane te su im glave izdužene ili povišene.


Izdužene lubanje i neobična sličnost umrlih mladića

"Analiza je pokazala da je riječ o tri mladića starosti oko 14 godina, svi pokazuju znakove neishranjenosti, a izotopna analiza ukazuje na identičnu prehranu kod sve tri osobe, gdje su se hranili većinom žitaricama s vrlo malim udjelom proteina životinjskog porijekla.

Ono što je iznimno važno su rezultati analize drevne DNK koja je pokazala da svaka od analiziranih osoba ima različito geografsko podrijetlo: osoba s izduženom lubanjom potječe iz istočne Azije, osoba s povišenom lubanjom potječe s Bliskog istoka, a osoba s normalnom lubanjom s područja istočne Europe", rekao je za Index bioarheolog Mario Novak.

Rat protiv SR Jugoslavije 1999. godine otvorio je novu fazu svjetske istorije. Ona se svela na novu deklaraciju nezavisnosti SAD: nezavisnosti od međunarodnog prava i od ograničenja sopstvenih vojnih intervencija kontrasilom, koje više nije bilo nestankom Sovjetskog Saveza. Tako su SAD mogle da krenu u osvajanje svijeta.

Nije ovo nikakvo pretjerivanje: osvajanje je najavio DŽordž Buš stariji kao "novi svjetski poredak" - isti termin je koristila nacistička Njemačka, doduše samo u odnosu na Evropu. Američko osvajanje se ne vrši staromodnim musolinijevskim mahnitanjem ili hitlerovskim rasističkim divljanjem. Stil je različit, uzroci i ciljevi su različiti, ali mnogi postupci i rezultati su slični.

Sukobi u Jugoslaviji iskorišćeni su kao izgovor za američko zbacivanje stega posljeratnog sistema. Kao i obično, izgovor je bio moralan: strahovita propagandna kampanja prikazivala je sukobe u Jugoslaviji, koji su imali složene ekonomske, istorijske i političke uzroke, kao prosti slučaj borbe dobra protiv zla. Srbi su bili zli, upoređivani su sa nacistima i Hitlerom. Nesrbi su bili nevine žrtve. Za "međunarodnu zajednicu", što je eufemizam za velike sile predvođene Sjedinjenim Državama, tvrdilo se da ima moralnu obavezu da djeluje vojno da bi spasla nevine žrtve od zlih Srba.

Arheolozi iz Perua u ponedjeljak su predstavili nevjerojatan mural za koji se vjeruje da je izrađen prije 3.800 godina, javlja BBC.

Zid s muralom pronađen je unutar javne ceremonijalne zgrade na lokalitetu Vichama koji se nalazi sjeverno od Lime. Složeni isklesani prizori prikazuju žabu čiji oblik podsjeća na čovjeka i druge ikonografske reprezentacije ljudi.

Arheologinja Ruth Shady Solis, direktorica Arheološke zone Caral (ZAC), smatra da scena predstavlja "prikupljanje vode" kroz kišu.

Glave okružene zmijama

Naime, u andskoj civilizaciji žabe su reprezentirale vodu, a lice ispod žabe predstavlja ljude koji čekaju dolazak kiše i time kontinuitet života.

Drugi prikaz, pronađen u blizini, prikazuje četiri ljudske glave koje okružuju zmije i oblik koji liči na sjeme s licem. Arheolozi smatraju kako su ove skulpture vjerojatno nastale u razdoblju oskudice i gladi.

Arheologinja Tatiana Abad objasnila je na konferenciji za novinare kako ovi isklesani prizori predstavljaju vrijeme "krize" koje je pogodilo tadašnje stanovništvo.

Arheolozi koji rade u zatrpanom rimskom gradu Pompeji otkrili su pravu "čarobnjačku riznicu" koja sadrži artefakte poput amajlija, lobanja i staklenih perli.

Većina od ovih predmeta pripadala je ženama, smatra Masimo Osana, direktor Arheološkog parka Pompeja.

Kovčeg je nađen u kući u kojoj je otkriveno i deset tela žena i dece, piše Bi-Bi-Si.

Dravni grad Pompeja progutala je erupcija vulkana Vezuva u 79. godini nove ere. Fatalna erupcija je grad i njegove stanovnike "zamrzla u vremenu", zbog čega je to mesto pravo arheološko blago.

Novootkrivena riznica nađena je u ostatku drvene kutije. Drvo se raspalo, a ostale su sačuvane samo bronzane šarke preko kojih se stvrdnuo vulkanski materijal.

U kutiji su bili kristali, keramika i poludrago kamenje. Neki od bizarnijih predmeta uključivali su lobanje, zvona, lutke i minijaturne penise. Identifikovani su amuleti u obliku bube sa Bliskog istoka i perle sa urezanom glavom Dionisa, rimskog boga vina, plodnosti i obrednog ludila.

Na arheološkom lokalitetu na području sela Vitkova, kod Aleksandrovca Župskog, zahvaljujući višegodišnjem trudu entuzijasta iz Zavičajnog Muzeja Župe, juče je arheološkinja Sanja Crnobrnja Krasić iskopala najveću od do sada pronađenih "Župskih Venera" za koju se procenjuje da je stara 6.000 godina, rečeno je Tanjugu u Zavičajnom muzeju Župe.

Prema riječima Sanje Crnobranje Krasić, riječ je o epohalnom otkriću iz perioda mlađeg neolita i pripada Vinčanskoj kulturi.

Pre dvadeset godina, prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin u televizijskom obraćanju naciji saopštio je ime osobe koja je "sposobna da konsoliduje društvo i da nastavi da sprovodi reforme, oslanjajući se na najšire političke snage". Radilo se o Vladimiru Vladimiroviču Putinu.

Njegov izbor je tada mnoge začudio: naslednik je imao 46 godina, nije bio poznat široj javnosti u zemlji, a još manje u inostranstvu.

"Danas sam doneo odluku o ostavci Vlade Sergeja Vadimoviča Stepašina. U skladu sa Ustavom, obratio sam se Državnoj dumi sa zahtevom da imenuje Vladimira Vladimiroviča Putina za vršioca dužnosti predsednika Vlade Rusije", tako počinje obraćanje Borisa Jeljcina u avgustu 1999. godine — pola godine pre čuvene rečenice "Umoran sam, odlazim".


Iako je Jeljcin naglasio da do predsedničkih izbora ima još godinu dana i da će Rusi imati priliku da procene Putina kao čoveka i njegove poslovne kvalitete, on je u stvari ranije predao vlast svom nasledniku.

Na Tamanskom poluostrvu ruski paleontolozi su otkrili gotovo netaknutu lobanju kavkaskog elasmoterijuma, vrste drevnog nosoroga, drugu lobanju ove vrste koja je otkrivena na svijetu, ali prvu mužjaka.

Na Tamanskom poluostrvu, najvećem poluostrvu Krasnodarske pokrajine i cijelog juga evropskog dijela Ruske Federacije, paleontolozi su imali više dragocijenih pronalazaka, uključujući i ostatke najmanje 120 velikih praistorijskih životinja, ali i dio strijele iz 5. vijeka prije nove ere, prenosi Sputnik.

"Ove godine pronašli smo ostatke desetak slonova i tri drevna nosoroga, ali najzanimljiviji nalaz je bila gotovo cijela lobanja kavkaskog nosoroga", istakao je vodeći istraživač Južnog naučnog centra Ruske akademije nauka, Vadim Titov.

Važnost ovog nalaza je što je lobanja mnogo bolje sačuvana od prethodno pronađene, što je veoma značajno, s obzirom na geološki period iz koga potiče, dodao je Titov. Prethodna koju je pronašao tim paleontologa u vulkanskom blatu pripadala je ženiki i bila je u jako lošem stanju.

Otkrivena lobanja potiče iz rane pleistocenske epohe i stara je između 1,2 do 1,4 miliona godina. Ima veliku kupolu sa rogom i duža je od jednog i po metra. Titov vjeruje da to znači da je ovaj nosorog bio dug oko četiri i po i visok oko tri metra.

Lobanja kavkaskog elasmoterijuma je dopremljena u Muzej u Azovu na konzervaciju i restauraciju.

Prema novoj studiji naši su preci tijekom posljednjeg ledenog doba živjeli visoko na etiopskim planinama Balea, gdje su pravili oruđe od opsidijana (vulkanskog stakla) i lovili divovske glodavce.

Ovo su najraniji dokazi življenja u prapovijesti, u kojoj su ljudi nastanjivali prirodna skloništa načinjena od stijenja, javlja CNN.

Najnoviji nalazi ranog života na planinama

Do sada se smatralo da se na planinama živjelo tek u kasnijem razdoblju, no nedavna istraživanja su bacila novo svjetlo na različite načine života naših predaka. Rezultati ove studije objavljeni su jučer u časopisu Science.

Međunarodni tim istraživača, koji je uključivao arheologe, geologe, biologe i paleoekologe, pronašao je dokaze o životu u planinama na području nazvanom Finca Habera, koji pokazuju da su ljudi tamo živjeli prije 45.000 godina.

Život u planinama traži prilagodbu

Spomenuta planina u Etiopiji leži na nešto više od 4.000 metara nadmorske visine i smjestila se u južnoj Etiopiji. Ljudi koji žive u planinama moraju se moći nositi s velikim temperaturnim promjenama te udisati nisku razinu kisika.

Uz to oni se na planinama suočavaju i s većom količinom oborina. Neke zajednice u Etiopiji i danas se mogu dobro nositi s niskim razinama kisika. Smatra se da je ovo nekada bio povoljniji okoliš za preživljavanje od sušnih dolina.

Brojni nalazi

"Zbog ovakvih nepovoljnih životnih uvjeta, pretpostavljalo se da su se ljudi nastanili na planinskim područjima kasno i da su tu živjeli u kratkim periodima", rekao je Bruno Glaser, autor studije i stručnjak biogeokemije na Sveučilištu Martin Luther.

Istraživači su našli dokaze života na ovom području u vidu ulomaka keramike, kamenog oruđa, a nađena je čak i staklena perla.