Radisav Stepanović u dvorištu porodične kuće u Blacu našao je kosti životinje stare više od deset miliona godina.

Odron zemljišta u dvorištu porodične kuće u Blacu na jugu Srbije otkrio je kosti mamuta. Stručnjaci kažu da su na tom području i ranije pronalaženi ostaci prahistorijskih životinja.

Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović bio je u mjestu Blace i razgovarao s onima koji su otkrili ostatke izumrlih životinja.

Kada u svom dvorištu nađete kosti životinje stare više od deset miliona godina, morate da budete ponosni. Tako se osjeća i Radisav Stepanović, koji je nakon odrona zemljišta u dvorištu otkrio kosti mamuta.

„Drago mi je, jer ipak narod je video nešto što nije možda nikad u životu video, kosti od mamuta. Prvo ja kao domaćin ove kuće nisam to primerio ni video, ali drago mi je što je došlo do toga i eto što u mom dvorištu ima takav slučaj“, kaže Stepanović.

Zub mamuta u temelju kuće

Kosti davno izumrlih životinja nisu jedini ostaci koji su pronađeni u dvorištu Stepanovića.

„Ovaj zub je nađen pre 35 godina u temelju kuće. Kad sam kuću pravio iskopali smo ga i videli smo da je nešto nalik na zub, to je i dokazano da je to lično zub od mamuta.“

Dio pronađenih kostiju mamuta sa ovog području čuva se i u Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju.

„Čitavo naše područje je geološki izuzetno zanimljivo, pogotovo taj predeo oko Blaca, zato što tu još uvek postoje recidivi velikog Panonskog jezera“, obajašnjava arheologinja Julka Kuzmanović Cvetković.

„Na dnu tog jezera su u nekom vremenu nastali tektonski poremećaji, odnosno u čitavom kraju našle su se tadašnje životinje koje su fosilizirane i sad se na više mesta u blačkom kraju nailazi na fosilne ostatke.“

Ostatke otkrio kao dijete

Takvo područje je i paleontološko nalazište Prebreza kod Blaca koje je Srbija proglasila spomenikom prirode.

„Na ovom mestu pronađeni su fosilni ostaci životinja starih između 10 i 16 miliona godina. Među njima su ostaci nosoroga, hijene zebre i mamuta“, izvještava Kosanović iz Prebreza.

Ostatke izumrlih životinja i onih koje već dugo ne žive na području Evrope otkrio je još kao dijete Rade Rakonjac.

„Ovo nalazište ja sam pronašao još 1947. godine čuvajući stoku kao čobanin. Polomila mi se jedna ploča u rukama i iz nje je ispala kao cevčica. Kada sam počeo da lomim tu cevčicu ispao je zglob, onda sam kasnije našao i jednu vilicu u potoku.“

Fosilni ostaci iz Prebreze čuvaju se u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu dok će najnovije otkrivene kosti mamuta ostati u muzeju u Prokuplju i u kući Stepanovića dok opština Blace ne oformi stalnu muzejsku postavku.

Tim arheologa naletio je na otkriće zbog kojeg bi se, ako bude potvrđeno, Darwin mogao okrenuti u grobu. Naime, prilikom iskopavanja na nalazištu nedaleko od bugarskog vrada Varna pronašli su skeletne ostatke diva ili barem tako tvrde, javlja Disclose.tv,

Smještena na istočnoj obali Crnog mora, Varna je već glavna turistička atrakcija, a sada će postati još popularnija. Pogotovo kod znatiželjnika alternativne povijesti i ljudi koji vjeruju u teorije zavjere.

Područje je bogato kulturom i poviješću još od 5000 godina prije Krista. Na primjer, najstarije zlatno blago pronađeno je tijekom iskopavanja kod Varna Nekropolisa, a datiranje ugljikom pokazalo je da je zakopano prije 6500 godina.

U sedmom stoljeću prije Krista, Grci su osnovali trgovačku ispostavu zvanu Odessos koja je kroz povijest postala Varna. Nastanjivali su je Grci i Tračani. Prema kraju drugog stoljeća naše ere, Odessos je pretvoren u rimsko sklonište te je preimenovan u Odessus.

Ugledni američki fizičar doktor Paul LaViolette priredio je članak o otkriću bosanskih piramida, a koji je u svom martovskom izdanju objavio popularni magazin Nexus iz Australije

Članak "Nova otkrića iz bosanskog piramidalnog kompleksa" bavi se energetskim, elektromagnetnim svojstvima bosanskih piramida, a koja su za LaViolettu neoboriv dokaz vještačkog karaktera ovih drevnih građevina u Visokom i tehnološke razvijenosti civilizacije koja ih je gradila.

On tvrdi da je "nakon posjete podzemnim tunelima u septembru 2014. postao uvjeren da je civilizacija iz Ledenog doba u Bosni izgradila ovaj podzemni kompleks kao zaštitu od kosmičkog zračenja koji su u to vrijeme bombardirali Planetu".

U svom radu LaViolette ističe da će pronalazak bosanskih piramida kao i otkrića do kojih istraživači koji rade na projektu svakodnevno dolaze, iz temelja promijeniti dosadašnja shvatanja o svrsi, načinu gradnje i starosti ovih objekata.

"Smatram da je projekt istraživanja bosanskih piramida jedan od najvažnijih arheoloških poduhvata na Planeti u ovom trenutku. Vjerujem da će rezultati istraživanja u potpunosti preokrenuti naša shvatanja o prahistorijskim civilizacijama", napisao je LaViolette.

U nastavku, dr. Laviolette podsjeća na poteškoće s kojima se susreće pronalazač bosanskih piramida dr.Semir Osmanagić u procesu otkrivanja istine o najvećim i najstarijim piramidama na svijetu.

"Iznimno poštujem i divim se dr. Osmanagiću. On se već duže vrijeme suočava s preprekama i poteškoćama i istrajno nastavlja s projektom uprkos upornim napadima zvanične arheološke zajednice. Iskusio je i napade lokalnih zvaničnika koji su čak promijenili zakone da bi spriječili dalja istraživanja iznad temelja piramide", istakao je LaViolette.

Nexus magazine je najveći svjetski časopis koji se bavi drevnim misterijama, medicinom, tehnologijom budućnosti, besplatnom i čistom energijom, klimatskim promjenama, itd. Izlazi svaka dva mjeseca, a objavljuje se na osam svjetskih jezika. U broju od marta 2015. (Nexus vol. 22., broj 2) na naslovnoj strani časopisa objavljena je fotografija Bosanske piramide Sunca.

Dr. Paul LaViolette je diplomirao fiziku na John Hopkins University, magistrirao na University of Chicago, a doktorirao na Portland State University. Autor je sedam knjiga iz domena fizike, astrofizike, astronomije i klimatologije. Predsjednik je "Starburst Foundation".

Kompletan tekst možete pročitati ovdje.

Meteor se raspao u dva dijela neposredno prije nego što je udario u površinu Zemlje, prema Andrewu Gliksonu s Australian National University, koji je vodio istraživanje.

Rezultati su objavljeni u časopisu Tectonophysics.

"Postoje dvije duboke kupole u kori koje je stvorila Zemljina kora nakon što se oporavila od udara i "izbacila" stijene iz Zemljinog plašta", kazao je Glikson.

Oba asteroida mogla su biti promjera većeg od 10 kilometara i pogodila su područje poznato kao Waburtonov bazen.

Meteor je udario u Zemlju tako davno da je krater od tada pokrilo više od dva kilometra sedimenta i na površini nema nikakvih znakova nekadašnjeg udara.

Dokazi o udaru mogu se pronaći tek bušenjem dva kilometra u dubinu Zemljine kore gdje se pronalaze tragovi stijena pretvorenih u staklo zahvaljujući ogromnim temperaturama.

Okolne stijene stare su između 300 i 600 milijuna godina, no Glikson kaže da je do udara došlo prije toga kada je australski kontinent bio dio jedinstvenog južnog kontinenta Gondvane.

Udar je možda izazvao globalno uništavanje živih stvorova i mogao je igrati važnu ulogu u razvoju Zemlje, kaže Glikson.

Tim arheologa iz Argentine otkrio je niz ruševina u džungli, blizu granice s Paragvajem, za koje se veruje da su tajno nacističko uporište.

U kamenim građevinama, koje su sada u potpunosti prekrivene bršljenovima i dostupne samo provlačenjem mačetom kroz bujno rastinje, pronađene su nemačke kovanice iz kasnih 30-ih godina prošlog veka, komadići porcelana na kojem je pisalo “Proizvedeno u Nemačkoj” kao i nacistički simboli po zidovima, prenosi “Jutarnji.hr”.

"Nemamo nikakvo drugo objašnjenje zašto bi iko sagradio ove građevine, uložio toliko truda i resursa na mestu koje je u to vreme bilo potpuno nepristupačno i daleko od lokalne zajednice, sa materijalima koji nisu tipični za regionalnu arhitekturu", izjavio je vođa tima arheologa Danijel Šavelzon.

Profesor na Univerzitetu u Buenos Ajresu mesecima je istraživao nalazište u Tejo Kuareu na severu Argentine.

Lokalna legenda govori kako je kuća pripadala Martinu Bormanu, bliskom saradniku i "desnoj ruci" Adolfa Hitlera, a koji se navodno ubio u maju 1945. Međutim, Ševelzon upozorava kako za sada nema dokaza koji potvrđuju taj "urbani mit".

Umesto toga, on veruje da su građevine trebale da posluže kao sklonište za vođe Trećeg Rajha, i da su sagrađene u slučaju da su važni nacisti trebali hitno da pobegnu iz Nemačke.

Nevjerojatan, izgubljeni svijet, star tisuće godina, otkriven je u podmorju Madagaskara. U tri spilje - Malaza Manga, Aven i Mitoho, otkriveni su životinjski fosili koji daju uvid kakav je bio Madagaskar prije dolaska čovjeka.

A prije pet tisuća godina izgledao je kao u najluđoj fikciji - bodljikavo drveće, lemuri veličine gorila, majušni nilski konji, krokodili koji su imali rogove i džinovske ptice koje su legle jaja 180 puta veća od današnjih.

"Da ste kojim slučajem na Madagaskar došli kada su ljudi tek počeli živjeti tamo, našli biste sasvim jedno drugačije mjesto od današnjeg", kaže Laurie Godfrey, paleontloginja na Sveučilištu Massachusetts a prenosi CNN.

Ona je jedan od članova tima koji je nedavno otkrio nevjerojatno tajno skrovište fosila, ujedno i najveće podvodno groblje na Madagaskaru. Nalazi se u Nacionalnom parku Tsimanampetsotsa. Godfrey je u istraživanje podmorja krenula s kolegom Phillipom Lehmanom, roniocem i speleologom iz Dominikanske Republike. Mislili su da će pronaći samo dobro mjesto za ronjenje, no otkrili su ostatke izgubljenog svijeta.

"Materijal koji smo pronašli je prastar, no kosti životinja nisu ni najmanje oštećene. Izgledaju skroz svježe, kao da ste sada stavili piletinu na stol. Nevjerojatno je da su kosti toliko različitih životinja pronađene na jednom mjestu. Obično su razbacane posvuda, i moramo ih slagati poput puzzli. Mislimo da su sve te životinje čije smo ostatke otkrili potopljene za vrijeme neke katastrofe - poplave ili nečeg što ih je sve istovremeno povuklo na dno mora", pojašnjava Godfrey.

Kada je riječ o predatorima koji su nekoć lutali Zemljom i svojim čeljustima krojili zbivanja na njoj, prvo što će nam pasti na pamet jest tiranosaur (lat. Tyrannosaurus rex), golemi dinosaur-mesožder. No, opasni predatori vrebali su plijen i davno prije doba krede i pojave "velikih guštera".

Naime, u Sjevernoj Karolini otkriven je fosil životinje iz doba trijasa koja je dominirala hranidbenim lancem prije 231 milijuna godina, prije ere dinosaura.


Istraživanje je pokazalo kako je riječ o dalekom pretku krokodila. Za razliku od svojih današnjih potomaka, ovaj je imao drugačiji modus operandi: hodao je na stražnjim nogama, bio visok metar i pol te dugačak oko 3 metra. Vrlo okretan i brz, kretao se isključivo kopnom i lovio ondašnje reptile.

Zbog zastrašujuće čeljusti načičkane oštrim zubima nazvan je Carnufex carolinensis ili "krvnik iz Karoline".

Njegova dominacija nije dugo trajala - veliko izumiranje vrsta koje se dogodilo krajem trijasa pokosilo je i Carnufexa. U ispražnjeno sedlo uskočili su dinosauri i ostali u njemu sljedećih 135 milijuna godina.

Među desecima dobro očuvanih mumificiranih kostura koje su arheolozi pronašli na periferiji Lime je i onaj koji pripada, prije više od tisuću godina, pokopanoj bebi, koja dolazi iz razdoblja prije Inka.

Za otkriće su zaslužni stručnjaci zaposleni od strane vlade da pretraže peruansku padinu prije početka izgradnje nove ceste, piše Daily Mail.

Tri dana od početka projekta arheolozi su naišli na groblje. Do sada imaju preko 40 mumija, a broj se svaki dan povećava. Stručnjaci se čude, obzirom na blizinu grada i učestalost pljački na tom području, da je sve uglavnom netaknuto. Tek mali dio pretrpio je štetu koja je posljedica ljudskog djelovanja.

Locirano je ukupno 26 grobnica u kojima su pokapani i djeca i odrasli.

Najnovije otkriće smješteno je u neposrednoj blizini najvećeg ikad iskopanog groblja Inka Puruchuco-Huaquerones. U posljednjih 60 godina znanstvenici su ispitali samo deset posto povijesnog nalazišta. Do sada su otkrili 200 mumija, keramiku i stotine komada tekstila, srebra, bakra i zlata.

Najnoviji nalazi su pak preseljeni u muzej.

Američki arheolozi otkrili su zapanjujuće egipatske grobnice u gradu Luxoru koje sadrže vrlo složene i šarene zidne murale koje ljudske oči nisu vidjele tisućama godina.

Tim arheologa radeći u neposrednoj blizini povijesnog grada Luxora, pronašao je ne jednu, već dvije drevne grobnice. Obje grobnice imaju nevjerojatne murale za koje se vjeruje da potječu iz 18. dinastije egipatskog Novog kraljevstva, piše Daily Mail.

To znači da su grobovi nastali vjerojatno negdje između 1543-1292 prije nove ere. Ovo veličanstveno otkriće tako jer konačno pred očima javnosti prvi put nakon nakon više od 3.000 godina.

Isklesana u jednom brdu u Izraelu nalazi se skromna kamena kuća za koju znanstvenik vjeruje da je u njoj odrastao Isus.

Potječe iz ranog 1. stoljeća prema mišljenju britanskog arheologa koji kaže da jedan drevni tekst ukazuje na zgradu koja je bila dom u Nazaretu, gdje su Marija i Josip podigli svog sina, tj. sina Božijeg.

Profesor Ken Dark kaže da je rukopis "De Sanctis Locis" godine 670. napisao irski redovnik Adomnan, a u njemu se nalazi i opis kuće koja je smještena između dvije grobnice i ispod crkve.

Tekst se temelji na hodočašću u Nazaret koji je poduzeo franački biskup Arculf i u njemu se spominje crkva "gdje je nekada tamo bila kuća u kojoj je othranjen Gospodin u djetinjstvu".

U eri Bizanta, te opet u 12. stoljeću u vrijeme križarskih ratova, ruševine zgrade uključene su u crkvu - što ukazuje da je od velikog značaja i trebalo bi je zaštititi, tvrdi ovaj arheolog sa Sveučilišta Reading.