Američki arheolozi otkrili su zapanjujuće egipatske grobnice u gradu Luxoru koje sadrže vrlo složene i šarene zidne murale koje ljudske oči nisu vidjele tisućama godina.

Tim arheologa radeći u neposrednoj blizini povijesnog grada Luxora, pronašao je ne jednu, već dvije drevne grobnice. Obje grobnice imaju nevjerojatne murale za koje se vjeruje da potječu iz 18. dinastije egipatskog Novog kraljevstva, piše Daily Mail.

To znači da su grobovi nastali vjerojatno negdje između 1543-1292 prije nove ere. Ovo veličanstveno otkriće tako jer konačno pred očima javnosti prvi put nakon nakon više od 3.000 godina.

Isklesana u jednom brdu u Izraelu nalazi se skromna kamena kuća za koju znanstvenik vjeruje da je u njoj odrastao Isus.

Potječe iz ranog 1. stoljeća prema mišljenju britanskog arheologa koji kaže da jedan drevni tekst ukazuje na zgradu koja je bila dom u Nazaretu, gdje su Marija i Josip podigli svog sina, tj. sina Božijeg.

Profesor Ken Dark kaže da je rukopis "De Sanctis Locis" godine 670. napisao irski redovnik Adomnan, a u njemu se nalazi i opis kuće koja je smještena između dvije grobnice i ispod crkve.

Tekst se temelji na hodočašću u Nazaret koji je poduzeo franački biskup Arculf i u njemu se spominje crkva "gdje je nekada tamo bila kuća u kojoj je othranjen Gospodin u djetinjstvu".

U eri Bizanta, te opet u 12. stoljeću u vrijeme križarskih ratova, ruševine zgrade uključene su u crkvu - što ukazuje da je od velikog značaja i trebalo bi je zaštititi, tvrdi ovaj arheolog sa Sveučilišta Reading.

Arhiv sa strogo povjerljivim dokumentima, koji su pokazali da su nacisti ubili na hiljade njemačkih građana bombardujući sopstvene gradove. Gađani su raketama V-2 u cilju vježbe.

Agencije prenose navode da dokumenti tajne službe nude dokaz da je Adolf Hitler koristio sopstvene gradove da bi testirao domet balističkih raketa i obim razaranje koje mogu da nanesu.

To znači da su hiljade Njemaca umrle od ruke vlastitog lidera između 1944. i 1945. godine, a nacisti su za to okrivili savezničke snage.

Rakete V-2 su tokom Drugog svjetskog rata bile ispaljivane na London i jugoistok Engleske, kao i na ciljeve u Evropi i od njih je poginulo više od 7.000 ljudi.

Tajni dokumenti nalaze se, navodno, u posjedu jednog njemačkog kolekcionara, prenose agencije.

Novo istraživanje otkrilo je da je krapinski pračovjek bio kognitivno napredniji nego što se dosad smatralo.

"Nekoliko orlovih kandža pronađenih u Krapini, starih oko 130.000 godina, uključuju ureze i ispolirane dijelove koji pokazuju da se od njih radio nakit", izjavio je David Frayer, profesor emeritus sa Sveučilišta Kansas koji je sudjelovao u studiji s hrvatskim stručnjacima.

Ogrlica ili narukvica

"Za neandertalce se obično smatra da su bili proste, mrmljajuće i posrtajuće budale. No, što više o njima saznajemo, pokazuje se da su sofisticiraniji", izjavio je Frayer. Iako je osam orlovskih kostiju pronađeno prije više od stotinu godina, nakon što je špilju otkrio Dragutin Gorjanović-Kramberger, tek se sada otkrilo da su manipulacije na njima ljudskog podrijetla. "Nema sumnje da su ih napravili oni, a bili su dio ogrlice ili narukvice ili nekog drugog nakita", izjavio je Frayer.

Istraživači su sigurni da su oplemenjene orlove kandže najmanje 80.000 godina starije od dolaska modernog čovjeka u Europu pa nema sumnje da su neandertalci isključivo odgovorni za izradu pranakita. Na kandžama su pronađene udubljenja na istim mjestima koje pokazuju da su bile nanizane u ogrlicu ili narukvicu ili na neki drugi način pričvršćene. Osim što su neandertalci pokazali da imaju simbolički kapacitet da izrađuju nakit, bio je potreban i viši stupanj vještina kako bi se ulovilo tri ili četiri orla koji će se koristiti za nakit, rekao je Frayer. "To zaista pokazuje razinu tehničke sofisticiranosti krapinskog pračovjeka", rekao je. Zasluge da je otkriće uopće primijećeno pripisao je "svježim očima" Davorke Radovčić, kustosice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

U Tokiju je održana ceremonija u povodu 70. godišnjice američkog napada na ovaj grad. Međunarodna televizija Sahar javlja da je Šinzo Abe, premijer Japana u svom govoru u povodu 70. godišnjice američkog napada na Tokio rekao da iz Drugog svjetskog rata treba uzeti pouku i ostati vjeran u širenju i očuvanju mira u svijetu. Ovo je prvi put da japanski premijer učestvuje na ovoj ceremoniji. Sjedinjene Američke Države su 10. marta 1945. godine bombardirala Tokio. U bombardovanju je poginulo preko 100.000 osoba.

U jednoj od najskrivenijih spilja stalaktita, speleolog iz Izraela pronašao je skriveno blago staro više od 2.000 godina. Riječ je o srebrnim novčićima iz doba vojskovođe Aleksandra Velikog. On je to područje osvojio oko 400 godina prije nove ere.

Na jednoj strani novčića je slika Aleksandra Velikog dok je na drugoj strani slika boga Zeusa koji sjedi na prijestolju. S novcem je skriven bio i srebrni nakit - prsteni, narukvice i naušnice.

"Blago su možda sakrili lokalni stanovnici koji su pobjegli tijekom sukoba nakon Aleksandrove smrti. Srebro je vjerojatno pohranjeno u očekivanju nekih boljih vremena, no mi danas znamo da tko god da ga je sakrio, nije došao po njega", kazao je Eitan Klein, direktor izraelskog ureda za zaštitu antikviteta.

Nada se kako će u špilji, koja se sada detaljno pretražuje, pronaći još vrijednih predmeta. Nedavno je, također u Izraelu, ali pod morem, pronađeno 2.000 zlatnih novčića starih oko tisuću godina, piše CNN.

Arheolozi su počeli sa iskopavanjem oko 3000 kostura za koje se pretpostavlja da su žrtve „Velike kuge" 1665. Mjesto iskopavanja nalazi se na novoj željezničkoj stanici u Londonu, a pretpostavlja se da se kao groblje koristilo između od 1589. do 1738., te da je bilo poznato pod imenom Bethlehem i novo crkveno groblje.

Testove koje će kasnije provoditi na žrtvama pružit će bolje razumjevanje evolucijskih promjena u bakteriji koja uzrokuje kugu. Tim od 60 arheologa radit će u smjenama, šest dana u tjednu kako bi iskopali sve ostatke, te pažljivo zabilježili sav dokazni materijal koji pronađu na mjestu za koje se već sada kaže da je najznačajnije londonsko groblje iz 16. odnosno 17. stoljeća, prenosi FTV.

Iskopavanja će se vršiti u naredna četiri tjedna, nakon čega će se arheolozi pozabaviti i putem iz rimskog perioda koji se nalazi na istom mjestu. Ranije su tu pronađeni artefakti poput konjskih potkovica i urni. Pretpostavlja se da će se sa istraživanjem završiti do rujna, nakon čega bi trebala biti nastavljena izgradnja željezničke stanice.

„Ovo iskopavanje predstavlja jedinstvenu priliku da saznamo više o životu i smrti stanovnika Londona 16. i 17. stoljeća", rekao je arheolog Jay Carver dodavši kako to mjesto predstavlja fascinantnu fazu Londona, uključujući i tranziciju tudorskog perioda u kosmopolitski, moderni London, prenosi britanski Telegraph.

„Ovo je vjerojatno prvi put da se na jednom mjestu nalazi ogromna količina dokaza iz jednog perioda, ali i da je dostupna arheolozima u Londonu", rekao je Carver. „Bedlam su koristili stanovnici iz svih sfera društva i sa različitih područja grada", dodao je.

Do danas je pronađeno preko 10 000 artefakata iz mnogih faza londonske prošlosti, na više od 40 mjesta rekonstrukcije. Smatra se da se radi o najvećem projektu arheologije u Velikoj Britaniji.

Grupa znanstvenika u Etiopiji pronašli je kosti čeljusti koja je, oni tvrde, pripadala prvim ljudima na Zemlji. Vjeruju da je kost stara oko 2.8 milijuna godina što je 400.000 godina starije od kosti koja se do danas mislila da je najstarija na svijetu. Lovci na fosile pronašli su čeljust na stjenovitom brdu udaljenom oko 250 kilometara od Adis Abebe.

"Kost je vjerojatno od nove vrste, ona je fragment najstarijeg ljudskog fosila koji je ikad pronađen. Ona otkriva da je čovjek nastao pola milijuna godina ranije nego što se mislilo", rekao je vođa istraživačkog tima i profesor sa sveučilišta u Nevadi Brian Villmoare.

Ovo otkriće bi moglo rasvijetliti period ljudske evolucije koji se odigrao u tom radzoblju (prije 2 ili 3 milijuna godina), kada se dogodila ključna transformacija ljudi iz majmunolike životinje do vrste koja koristi alate i pomalo nalikuje modernim ljudima.

Zanimljivo, novi fosil je pronađen na mjestu koje se zove Ledi-Geraru, a samo 40 kilometara dalje bila je iskopana tri milijuna godina stara Lucy. No, ova nova čeljust ima puno više modernih osobina, dok je Lucy roda Australopithecus afarensis, za koje se smatra da je najstariji predak ljudskog roda.

Znanstvenici već godinama vode utrku u tome tko će pronaći najstariju ljudski vrstu. Do sada je najstariji "Homo" datirao od prije 2.3 milijuna godina, ali rezultatom istraživanja objavljenim u časopisu Science su ga "pretekli".

"Zanimljivo je i mjesto gdje smo ga pronašli. Na jednom brežuljku, koji je inače prebogat fosilima, postoji potok gdje se inače skupljaju kosti uginulih životinja. Između tih kostiju pronašli smo i drevnu čeljust."

Znanstvenici još pokušavaju utvrditi pripada li ovaj fosil novoj vrsti ili nekoj već poznatoj vrsti izumrlih predaka modernog čovjeka.

Kameno oruđe, koje su arheolozi pronašli u pećini u istočnom Oregonu, moglo bi da bude starije od bilo kojeg poznatog ljudskog staništa na zapadu Sjeverne Amerike.

Arheolog Univerziteta u Oregonu Patrik O'Grejdi, koji nadgleda nalazište, rekao je da lokalitet u blizini Rajlija nije u potpunosti istražen. Oruđe, napravljeno od komada agata, pronađeno je ispod vuklanskog pepela iz erupcije planine Sent Helens prije 15.800 godina.

Arheolog Biroa za menadžment zemlje Skot Tomas kaže da će, ako datum "proizvodnje" oruđa bude tačan, to biti još jedan predmet prije Klovis kulture za koju se vjeruje da su prvi ljudi koji su iz Azije stigli u Sjevernu Ameriku.

U francuskom regionu Šampanj, u blizini grada Lavau, pronađena je grobnica iz petog vijeka prije nove ere u kojoj je, kako se vjeruje, sahranjen keltski princ.

U grobnici su pronađeni umjetnički predmeti grčkog i etrurskog porijekla, saopštio je Nacionalni institut za arheološka istraživanja.

Naučnici vjeruju da će ovo otkriće pomoći da se više sazna o evropskoj trgovini u gvozdenom dobu.

Među pronađenim predmetima je i bronzani kazan za vino, navodi Bi-Bi-Si.

Tim Inrap-a radio je na iskopavanju na ovoj lokaciji od oktobra prošle godine, a vjeruje se da grobnica datira od kraja prvog gvozdenog doba, što je period karakterističan po raširenoj upotrebi metala.

U velikoj grobnoj humci prečnika 40 metara pronađena je posebna grobnica odnosno komora površine 14 kvadratnih metara u kojoj se nalaze posmrtni ostaci muške osobe i njegove kočije.

"Najvjerovatnije je riječ o keltskom princu", rekao je predsjednik Inrapa Dominik Garsija novinarima.

On je dodao da je ovo najveća pronađena grobnica iz tog perioda i da je izuzetna ne samo zbog veličine, već i zbog kvaliteta pronađenih predmeta i drugih materijala.

Peti i šesti vijek prije nove ere bili su karakteristični po usponu etrurskih i grčkih gradova-država kao što je Marsej na jugu Francuske.

Trgovci iz Sredozemlja, koji su tražili robove, metale i drugu vrijednu robu, otvorili su trgovinske kanale sa kontinentalnim Keltima.