Toplotni udar koji je pogodio indijsku saveznu državu Bihar ubio je najmanje 92 osobe, a visoke temperature i dalje predstavljaju veliku opasnost za stanovništvo širom zemlje.

Zemlja doživljava svoju najnižu količinu padavina u proteklih 60 godina, a već je ušla u treću sedmicu toplotnog vala, što je ujedno i najduži period suše u historiji Bihara.

Većina zabilježenih smrtnih slučajeva od 15. juna, kada je Bihar zahvatio toplotni talas, desilo se u Aurangabadu, Gayi i Nawadi, gdje su temperature bile oko 45 stepeni celzija.

Najmanje 562 bolesnika primljeno je u državne bolnice zbog toplotnog udara, a sigurnosni zvaničnici plaše se da će broj smrtnih slučajeva nastaviti rasti.

Ipak, stvarni uzrok ovih smrti možda nikada neće biti u potpunosti poznat jer nije službeno potvrđeno kako su sve smrti povezane s toplinom.

Protekle subote umrlo je 49 osoba u Biharu u roku od 24 sata. Glavni ministar Nitish Kumar najavio je da će porodice umrlih dobiti naknadu od 5.740 dolara.

Stanovnici su upozoreni da ostanu u kući, a škole i fakulteti su zatvoreni. Naređeno je zatvarenje otvorenih i neadekvatno klimatski opremljenih trgovina između 11 i 17 sati. Također su zabranjene i sve javne aktivnosti tokom dana.

Toplotni talas pogađa trećinu zemlje. U zapadnom dijelu temperature se kreću oko 50 stepeni celzija gdje država Maharashtra pati od najgore suše u proteklih 47 godina.

Desetine hiljada stanovnika pogođenih sušom napustili su svoje domove u potrazi za vodom.

Zima stiže... u svibnju! Sunce je bez pjega već 19 uzastopnih dana - skoro tri puna tjedna - je li to jedan od mnogih znakova početka novog mini ili 'maxi' ledenog doba?

Svibanj 2019. postao je još jedan nagovještaj onoga što bi, u ne tako dalekoj budućnosti, moglo doći za većinu svijeta: kišne zavjese, ogromna tuča, nagli temperaturni padovi, nesezonski snijeg, oštećeni i propali usjevi, značajni potresi, tornada i još vulkanskih erupcija.

Obilne kiše i rasprostranjene poplave pogodile su većinu Srednjeg zapada SAD-a, kao i dijelove Europe, Azije i Bliskog istoka.

U SAD-u se izlila rijeka Mississippi zbog obilnih kiša pri čemu su srušeni povijesni rekordi. Najmanje 3 osobe je poginulo, dok su deseci tisuća raseljeni.

U Europi, Njemačka i Austrija primile su više od jedne cjelomjesečne količine kiše koja je poplavila ulice i poremetila promet. Na Bliskom istoku - deseci mrtvih u bujičnim poplavama, uništene kuće i izbrisane ulice. U Kini, smrtonosni pljuskovi s više od 200,000 pogođenih.

Nesezonski snijeg nastavio se i u svibnju - s velikim pokrivačem na Srednjem zapadu i zapadu SAD-a te s pogođenim dijelovima Europe, rezultirajući kasnom sjetvom i oštećenim usjevima. U međuvremenu, rane snježne padaline pale su širom Australije.

Vatreni prsten ostao je aktivan ovoga svibnja, s povećanom vulkanskom aktivnosti i potresom jačine 6,2 u El Salvadoru koji je izazvao paniku i upozorenja na tsunami. Peru je pak pogođen potresom magnitude 8,0 koji se osjetio i do Brazila, ostavljajući jednu mrtvu i nekoliko ozlijeđenih osoba.

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik dostupan je klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru pokrenutog video uratka, pri čemu odaberete Hrvatski među ponuđenim titlovima):

Zemljotres jačine 6,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je pokrajinu Papua u Indoneziji, saopštila je američka Agencija za geološka istraživanja (USGS).

U saopštenju se navodi da je epicentar potresa bio u rijetko naseljenom području, na 250 kilometara zapadno od grada Džajapura.

Za sada nema podataka o potencijalnim žrtvama ili materijalnoj šteti, prenio je "Sputnjik".

Najmanje 14 akademaca povrijeđeno je prilikom udara groma u bazu za vojnu obuku na jugu Holandije, saopšteno je iz holandske Kraljevske vojne policije.

U saopštenju se navodi da je jedan od kadeta ozbiljnije povrijeđen u incidentu koji se dogodio u selu Osendreht u pokrajini Sjeverni Brabant.

Povrijeđeni akademci prevezeni su u bolnicu, javila je turska novinska agencija "Anadolija".

Potres jačine 6,8 stepeni po Richterovoj skali zahvatio je u srijedu regiju jugoistočno od otoka Raoul u južnopacifičkom otočnom lancu Kermadec, saopćio je Američki geološki zavod (USGS).

Nije bilo nikakvih trenutnih izvještaja o eventualnim žrtvama.

Potres se desio 180 kilometara južno-jugoistočno od Raoula na maloj dubini od 10 kilometara, saopćio je USGS.

Tu pacifičku regiju pogađaju česti potresi, prenosi Reuters.

Poljoprivrednik (37) izgubio je život danas od posljedica udara munje dok je radio na imanju zajedno sa ocem i suprugom u grčkoj opštini Feneos, u regionu Limna.

Čovjek je pao na zemlju i potom je prevezen u bolnicu gdje su ljekari mogli samo da konstatuju smrt, prenijela je agencija ANA.

Grčku je u nedelju pogodilo više od 10.000 munja za 12 sati.

Kako je naveo sistem ZEUS Nacionalnog opservatorijuma u Atini, do velikog broja grmljavine i oluja dovela je kombinacija vrućine i tečne mase pomješana sa visokom atmosferskom nestabilnošću iznad Grčke.

Zemljotres jačine 6,7 pogodio je danas okrug Jamagata na severoistoku Japana, a nakon što je izdato upozorenje od cunamija, prvi talas je pogodio obalu ostrva Avašima, saopštila je japanska Meteorološka služba.

Talas je pogodio i obalu Sakate, koja se nalazi u okrugu Jamagata, ali za sada nema podataka o većoj materijalnoj šteti, prenosi "Kjodo".

Zemljotres se dogodio oko 22.20 sati po lokalnom vremenu, na dubini od oko 14 kilometara, a kako su pojedini stanovnici rekli, nikada nisu osetili toliko jak zemljotres.

Sekretarijat za nuklearne regulative saopštio je da nisu uočene abnormalnosti u nuklearnom kompleksu Kašivazaki Kariva, koji se nalazi u tom okrugu i čijih sedam jedinica nije u funkciju od 2012. godine.

Šef kabineta japanskog premijera Šinza Abea - Jošhide Suga izjavio je na vanrednoj konferenciji za novinare da nema podatke da je bilo problema na nekoj nuklearki u Japanu, preneo je Tanjug.

Zbog zemljotresa koji se smatra jednim od jačih, budući da je u Japanu skala za zemljotrese do 7, bez struje je ostalo skoro 10.000 domaćinstava u dva okruga, dok je železnički saobraćaj obustavljen u okruzima Jamagata, Akita i Džoecu.

Zagreb je sinoć pogodilo nevreme praćeno grmljavinom i munjama, a potom je počela da pada jaka kiša sa gradom.

U poslepodnevnim časovima jako nevreme zahvatilo je zapad Slavonije, a oko Novske i Okučana pao je grad veličine loptice za golf, koji je oštetio nekoliko automobila. Na sajtu "Severe Weather Europe" objavljena je neverovatna fotografija neba iznad Zagreba izrešetanog munjama.

Nevreme je zabeleženo i u Dalmaciji, gde je najviše kiše palo iznad Dinarida i na padinama Kamešnice, sve do Hrvaca.

"Istramet" navodi da je u razmaku od dva sata registrovao čak 16.360 udara munja.

Osmogodišnjeg dječaka napao je morski pas dok je u nedjelju poslijepodne plivao uz obalu Sjeverne Karoline, javlja ABC News.

Dječak čije ime nije za sada objavljeno, plivao je nedaleko od otoka Bald Heada kada ga je morski pas ugrizao za nogu. Veličina i vrsta morskog psa u ovom trenutku nisu poznati.

Troje napadnutih

Ranjeni dječak prevezen je trajektom s otoka i zaprimljen u lokalnu bolnicu, gdje je utvrđeno da njegove ozljede nisu opasne po život.

To je već treći napad morskog psa samo u lipnju. Prvi napad morskog psa dogodio se 2. lipnja, a tada je 17-godišnja Paige Winter pretrpjela teške ozljede. Amputirana joj je lijeva noga, a izgubila je i dva prsta. Samo devet dana nakon nje napadnut je i Austin Reed dok je surfao, a pritom je, poput dječaka, zadobio ugriz u nogu.

Gotovo 600 vrsta biljaka nestalo je iz divljine u posljednjih 250 godina, pokazala su istraživanja znanstvenika koji su analizirali populaciju od 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.

Oni tvrde da su od 1900. godine do danas godišnje izumirale prosječno tri biljne vrste, što je 500 puta brže nego kada je posrijedi prirodno izumiranje biljaka koje rastu iz sjemena, piše BBC.

Većinom se to događalo na izoliranim otocima poput Havaja i Mauricijusa, potom u Australiji te u Brazilu i Indiji, gdje su biljne vrste ranjivije kada je riječ o promjenama u okolišu na koje utječe čovjek. Znanstvenici kažu da se područja izumiranja biljaka podudaraju s područjima izumiranja životinja.

Nestalo je više od 570 biljnih vrsta

"Većina ljudi uspijeva se sjetiti naziva sisavca ili ptice koji su izumrli u posljednjih nekoliko stoljeća, no malo tko može imenovati biljke kojih više nema", kaže dr. Aelys Humphreys sa Sveučilišta u Stockholmu.

"Zahvaljujući ovoj studiji prvi put imamo uvid u to koje su biljke već izumrle, odnosno koliko se brzo to odvijalo", kaže Humphreys.

Među biljkama kojih na našem planetu više nema je i drvo čileanske sandalovine, koje se uvelike koristilo u proizvodnji esencijalnih ulja. Najviše ih je nestalo na otocima i u tropskim krajevima, gdje ove biljke najčešće rastu.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu i njihovi kolege iz Kraljevskoga botaničkog vrta u Kewu zaključili su da je nestala 571 vrsta biljaka, što je dvaput više od izumrlih ptica, sisavaca i amfibija, ili ukupno 217 vrsta. Strahuje se da ovo nije stvarna slika te da je brojka puno veća.

Jedna od pozitivnih stvari je činjenica da su neke biljke, za koje se vjerovalo da su izumrle, ponovno pronađene, poput čileanskog šafrana. Problem nestanka biljaka od velike je važnosti jer o njima ovisi život na Zemlji, one nam osiguravaju kisik i hranu.