© Sewere Weather Europe
Karta temperaturnih odstupanja
Zima odavno nije bilježila tako neobične rekorde kakvi su izmjereni u ovoj sezoni. U New Yorku je na kraju prosinca bilo 20-ak stupnjeva Celzijusovih, a slično visoke temperature vladale su u jugoistočnoj Europi.
Potom se u prvim danima siječnja na Sjevernom polu, koji nije vidio sunca od sredine rujna, živa u termometru podigla do dva stupnja iznad nule što je tek drugi takav slučaj u povijesti mjerenja, da bi samo koji dan kasnije u Ardahanu u Turskoj pala do -37°C.
'Na Sjevernom polu prosječna temperatura u ovo doba godine kreće se oko -30°C pa su to rekordi koji zabrinjavaju', rekao je naš atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu.
Klimatolozi prodor toplog zraka tako daleko na sjever tumače stvaranjem sustava vrlo niskog tlaka koji je usisao topliji sa srednjih geografskih širina i povukao ga sve do Arktika. Isti taj sustav ranije je uzrokovao stvaranje razornih tornada na američkom jugoistoku.
'Za očekivati je, što stalno ponavljamo, da će u toplijoj klimi biti sve više ekstrema. Već sada možemo neslužbeno reći da je 2015. godina bila najtoplija od kada postoje mjerenja, a u Hrvatskoj će vjerojatno biti jedna od pet ili šest najtoplijih. U ovom slučaju dugačka topla fronta nad oceanima prodrla je visoko na sjever što jako šteti Arktiku. On je najosjetljiviji na klimatske promjene jer ima najtanju atmosferu i zato što je suh, a suh je jer je hladan. U suhom zraku promjene se najlakše uzrokuju. U tropskim krajevima one su u donjoj atmosferi manje vidljive. Zato se Arktik, koji je i znatno jednostavniji od Antarktike, zagrijava šest puta brže od ostatka svijeta. To je relativno mala površina, manja od 14 posto Zemlje, ali je vrlo važna za naš planet', rekao je Grisogono.
Komentar: Usljed hladnog talasa, koji je zahvatio Kinu, stambena zgrada dobila ukras, zaleđeni vodopad