Možda ste u školi (na)učili da je helij plemeniti, odnosno inertni plin, ali u novom istraživanju je otkriveno da je i kod njega ipak moguće pobuditi određene reakcije.
Nakon vodika, helij je drugi najzastupljeniji element u svemiru i prisutan je u značajnim količinama u normalnim zvijezdama, kao i na plinovitim divovima poput Jupitera i Saturna.
Helij i neon su najinertniji elementi u periodnom sustavu elemenata. To je lako razumjeti jer je ionizacijski potencijal He atoma najviši od svih elemenata, a njegov elektronski afinitet je nula.
No, sada je međunarodni tim znanstvenika stvorio stabilni spoj na bazi helija, kojeg čine po atom helija i dva atoma natrija (Na2He), a ovo otkriće ih vodi prema “novim horizontima kemije”.
Znanstvenici stvorioli stabilni spoj na bazi helija, kojeg čine po atom helija i dva atoma natrija (Na2He)
Bolje razumijevanje plinovitih divova
Helij inače ima izuzetno stabilnu kemijsku konfiguraciju i ranije nije bilo poznato da može formirati veze s atomima drugih elemenata, piše Daily Mail.
Međutim, istraživači predvođeni stručnjacima Sveučilišta u Utahu uspjeli su stvoriti termodinamički stabilni spoj helija i natrija.
Ne samo da je ovo otkriće u potpunoj suprotnosti s temeljnim pretpostavkama kemije, nego će omogućiti znanstvenicima bolje razumijevanje jezgri plinovitih divova poput Jupitera i Saturna.
“Kemijske promjene koje nastaju prilikom izlaganja visokom tlaku mogu se postići unutar Zemlje i na drugim planetama poput Saturna”, kaže Ivan Popov, doktorand Sveučilišta u Utahu, jedan od autora studije.
Popov kaže da će ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Chemistry, “promijeniti udžbenike iz kemije”.
Plemeniti plinovi helij, neon, argon, kripton, ksenon i radon odavno se smatraju potpuno inertnima. Iako se ksenon i argon pod visokim tlakom mogu se vezati za magnezij, ovo je prvi put da su znanestvenici napravili stabilni spoj na bazi helija.
“To nije prava kemijska veza, kakve su ionske i kovalentne o kojima ste učili iz kemije”, objašnjava Popov. “Ipak, struktura je stabilna”.
Doduše, to vrijedi samo pod pritiskom većim od 113 gigapaskala, što znači da takav spoj ne bi mogao postojati u prirodi na Zemlji, nego isključivo na plinovvitim planetima s visokim tlakom, poput Jupitera i Saturna.
Komentari čitatelja
na naše novosti