Zubi neandertalaca
© David Frayer, University of Kansas
Analize zuba neandertalca iz Krapine pružaju novi uvid u način tretiranja zuba u davnoj prošlosti.

Pre 130.000 godina, neandertalci blizu Krapine (današnja Hrvatska) su proživljavali teška vremena. Pokvareni zubi su ih toliko mučili da su ih čačkali i udarali toliko jako da su ostavili brazde i na okolnim zubima.

Naučnici su analizirali upravo te tragove na zubima i otkrili zanimljive podatke.

Na mestu Krapina, u periodu između 1899. i 1905. godine iskopani su zubi, a nekoliko decenija kasnije Dejvid Frejer, antropolog sa Univerziteta u Kanzasu i njegove kolege ponovo iskopavaju i istražuju ovu lokaciju.

Nedavno su podrobnije ispitali četiri zuba iz iste donje vilice i pronašli tragove konstantnog kontakta: napuknuće gleđi, kao i brazde i ogrebotine na zubima. Istraživači pretpostavljaju da su ovi tragovi na zubima nastali dok su neandertalci bili još živi.

Frejer je želeo da izvrši još dublju analizu ostatataka zuba i profesionalno mišljenje pa je ove primerke predstavio svom dugogodišnjem stomatologu Džou Gatiju.

Gati je prepoznao znakove zbijenih kutnjaka, a ogrebotine po zubima pripisao nekoj vrsti alata.

Frejer nije siguran šta su neandertalci koristili kao čačkalicu, ali spekuliše da se radi o krutom komadu trave ili komadu kosti.

Iako ovo otkriće ne menja iz korena način na koji posmatramo neandertalce, ono predstavlja još jedan dokaz da su bili mnogo sličniji nama nego što smo mislili. Ranijih godina istraživači su otkrili da su neandertalci ostavili tragove pećinske umetnosti, da su pravili nakit od kandži orla, slikali svoja tela, pravili alate...

„To se uklapa u obrazac da su neandertalci imali sposobnost da menjaju svoje okruženje korišćenjem alata. Ove čačkalice, bilo da su pravljene od kostiju, trave ili bilo čega drugog pokazuju da su neandertalci želeli da urade nešto kako bi smanjili iritaciju u zubima. Ili makar je to radio ovaj jedan neandertalac“, kaže Frejer.