macron
© AA
U novembru 2017. godine, na početku svog prvog mandata, francuski predsjednik Emmanuel Macron se obavezao pred 800 studenata u zapadnoafričkoj zemlji Burkina Faso da će vratiti djela opljačkana iz Afrike tokom kolonijalnog perioda.

"Afričko naslijeđe mora biti izloženo u Africi", rekao je Macron tada i dodao: "Ne mogu prihvatiti da veliki dio kulturnog naslijeđa nekoliko afričkih zemalja ostaje u Francuskoj".

Obećao je da će "u roku od pet godina biti ispunjeni uslovi za privremenu ili konačnu restituciju afričkog naslijeđa u Africi".

To je bilo prije pet godina.

Kako bi procijenio situaciju, Macron je 2018. godine imenovao dva stručnjaka da prouče i daju svoje preporuke o restituciji afričkih radova.

Benedicte Savoy, istoričar umjetnosti i član Francuskog koledža te Felwine Sarr, senegalski pisac i akademik zaduženi su da ispitaju uslove pod kojima bi djela mogla biti vraćena i zaštićena u zemljama kojima pripadaju.

- Dugotrajan proces -

No, pet godina kasnije, čini se da je proces restitucije, za koji je potrebna zakonska osnova, i dalje veoma složen, tako da je samo nekoliko djela vraćeno u svoje afričke domove.

Prema istraživanju francuskog lista "Le Monde", najmanje 90.000 predmeta koji pripadaju Africi još uvijek se nalaze u francuskim javnim muzejima.

Francuski parlament je prošlog decembra usvojio zakon koji se odnosi na restituciju kulturnih dobara narodima Benina i Senegala, koji je omogućio dvjema zemljama da povrate 26 djela Abomeyovog blaga, koje je zatražio Benin i mača poznatog kao El Hadj Omar Tall kojeg je tražio Senegal.
slika 1
© Philippe Wojazer/Reuters
Tri velike kraljevske statue Kraljevstva Dahomeja izložene u muzeju Quai Branly u Parizu. Kipovi su među 26 blaga koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao vratiti Beninu
slika
© Seyllou/Agence France-Presse — Getty Images
Predsjednik Macky Sall iz Senegala, desno, prima mač Omara Saidoua Talla tijekom ceremonije u Dakaru 17. studenoga. Mač je održan u Francuskoj
Djidji Ayokwe, amblematski bubanj lokalnog plemena, odavno je tražila Obala Slonovače i trenutno se obnavlja nakon čega se vraća u grad Abidjan.
bubanj
Kruna Ranavalone III, posljednje kraljice Madagaskara, vraćena je u Antananarivo u novembru 2020. godine, ali bez zakona neophodnog za formalizaciju njene restitucije, a samim tim i bez ikakvog zvaničnog pravnog okvira.
kruna

Francuska vlada je diplomatskim kanalima vratila krunu posljednje kraljice Madagaskara, Ranavalone III, zaobilazeći parlament
Mali, Čad i Etiopija i dalje pokušavaju da traže nekoliko hiljada radova koji su uglavnom izloženi u muzeju Quai Branly u Parizu.

U izvještaju dostavljenom Macronu u novembru 2018, koji su napisali Savoy i Sarr, navodi se da se 85 do 90 posto afričkog naslijeđa još uvijek nalazi izvan kontinenta.

Pariški muzej Quai Branly je naravno najviše zabrinut, jer od njegovih 70.000 izloženih djela, dvije trećine su nabavljene između 1885. i 1960. godine, pa su stoga potencijalno dio ukradene baštine.

- Ljudski ostaci -

Ali osim umjetničkih djela, postoje i drugi "predmeti" koje Francuska drži zahvaljujući vrlo upitnim istorijskim procedurama.

Najnoviji slučaj su nesumnjivo lobanje alžirskih boraca izložene u muzeju Musée de l'Homme u Parizu, od kojih su 24 vraćene u Alžir u julu 2020. godine.

Zvanični zahtjev za njihov povratak, koji su izdale alžirske vlasti u decembru 2017. godine, uspio je zahvaljujući pedantnom radu arheologa i alžirskog istoričara Alija Farida Belkadija.

Istraživač je identifikovao 68 lobanja koje su pripadale alžirskim antikolonijalnim borcima u čuvenom muzeju koji se nalazi u srcu Trokadera u Parizu. To je bilo 2011. godine.

Francuske vlasti su imale običaj, u kolonijalno doba, da šalju u Pariz odrubljene glave onih koje su smatrali neprijateljima, da ih čuvaju, kao ratne trofeje.


Komentar: Prijevod tvita ispod:
171 godinu nakon njihovog mučeništva u bitci kod Zaatashe 1849., lubanje mučenika sutra se vraćaju u Alžir. Cijelo to vrijeme držali su ih francuski kriminalci i razotkrivali u Parizu bez obzira na ljudsko dostojanstvo.

Ali Farid Belkadi je pokrenuo inicijativu i peticiju kojom se traži "repatrijacija u Alžir posmrtnih ostataka alžirskih boraca otpora koji se čuvaju u francuskim muzejima".

Među mumificiranim glavama je i lobanja Mohameda Lamjada Ben Abdelmaleka, poznatog kao Šerif "Boubaghla", šeika Buziane, vođe pobune Zaatcha, kao i Muse El-Derkaouija i Sija Mokhtaroa Ben Kouidera Al-Titraouija.

Međutim, u oktobru prošle godine, istraga koju je sproveo New York Times otkrila je da je od 24 lobanje samo šest moglo biti zvanično identifikovano, što dovodi u sumnju prirodu drugih ljudskih ostataka vraćenih u Alžir.

Čini se da je pet godina nakon obećanja Emmanuel Macron daleko od cilja koji je sebi postavio, a to je povratak afričke imovine na njihov kontinent.