ogrlica
© Theo Eli Gil Bell / Arheološki muzej/UiSOvo predstavlja prijašnji izgled ogrlice, s devet vitkih zlatnih medaljona poznatih kao brakteati
Nevjerojatan nalaz: Norveški amater otkrio zlatnu ogrlicu staru 1.500 godina

Kada je Norvežanin iz Rennesoeya odlučio pronaći novi hobi, vjerojatno nije ni slutio da će njegova nova strast prema detektorima metala rezultirati otkrićem života: zlatnom ogrlicom starom 1.500 godina.

Iako je u početku zanemario signal svog detektora misleći da je možda naišao na zakopane čokoladne novčiće, ubrzo je ispod površine zemlje pronašao bogatu kolekciju drevnog nakita. Među njima su bili devet blistavih privjesaka, tri raskošna prstena i deset svijetlucavih zlatnih bisera. Prema stručnjacima, ovakvi su komadi nakita u svoje vrijeme bili pravi simbol statusa.

Otkriće se dogodilo na južnom otoku Rennesoey, nedaleko od živopisnog grada Stavangera. Erlend Bore, zaljubljenik u arheologiju star 51 godinu, tek je nedavno nabavio detektor metala. Nakon preporuke svog liječnika da više vremena provodi na otvorenom, odlučio je istražiti bogatu povijest svog kraja.

privjesak
© Arheološki muzej/UiSJedan od 9 norveških zlatnih privjesaka ili brakteata pronađenih u Rennesøyu
Povijesno otkriće

Ole Madsen, direktor Arheološkog muzeja Sveučilišta u Stavangeru, istaknuo je koliko je rijetko pronaći takvu količinu zlata. I dok su Boreove prve potrage bile manje značajne, sreća mu je ubrzo donijela blago teško više od 100 grama.

Prema Norveškim zakonima, predmeti koji datiraju prije 1537. godine i novčići stariji od 1650. automatski postaju vlasništvo države.

Dr. Håkon Reiersen, sa sveučilišnog muzeja, naglasio je povijesnu važnost ovog otkrića. Privjesci, poznati kao brakteati, pripadaju norveškom razdoblju migracija, oko 500. godine nove ere, kada je Europa bila obilježena velikim migracijama.

Ova impozantna ogrlica, čiji su detalji bili majstorski izrađeni, vjerojatno je pripadala visokom društvu. Prema Reiersenu, nalaz poput ovog nije zabilježen u Norveškoj još od 19. stoljeća, što ga čini posebno značajnim na skandinavskom području.
zlato
© Arheološki muzej/UiS
Simbolika i značenje

Profesor Sigmund Oehrl, stručnjak za ovakvu vrstu artefakata, istaknuo je da su do sada prepoznati zlatni brakteati u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. Često su prikazivali nordijskog boga Odina kako liječi svog ranjenog konja. Privjesci s Rennesoeya nisu bili iznimka te tradicije.

Za sve koji žele vidjeti ovaj nevjerojatan nalaz izbliza, bit će izložen u Arheološkom muzeju u Stavangeru, udaljenom otprilike 300 kilometara jugozapadno od Osla.