nizozemska
© AP Photo/Peter DejongGeert Wilders, čelnik Stranke za slobodu, poznate kao PVV, odgovara na pitanja medijima nakon objave prvih preliminarnih rezultata općih izbora u Haagu, Nizozemska, u srijedu, 22. studenog 2023.
Krajnje desni nizozemski pobjednik izbora Geert Wilders, koji podržava 'Nexit', postaje noćna mora Bruxellesa.

Njegov PVV (Slobodarska stranka) osvojio je 37 mjesta u parlamentu, više nego udvostručivši svoj udio u odnosu na prošle izbore i nadmašivši protivnike, prema gotovo potpunim rezultatima - piše medij France 24.

Ljevičarski blok zaostaje daleko s 25 mjesta, s VVD-om desnog centra s 24, što je katastrofalan rezultat za stranku premijera u odlasku Marka Ruttea.

Wilders, 60, sada ima težak zadatak da pokuša formirati radnu koaliciju, udvarajući se suparnicima koji su prije glasovanja kategorički isključili mogućnost rada u vladi koju vodi njegov PVV.

Neočekivana uvjerljiva pobjeda potaknula je sadašnje čestitke kolega krajnje desnih stranaka u Francuskoj i Mađarskoj, ali će vjerojatno izazvati strahove u Bruxellesu — Wilders je, naime, protiv EU i želi glasanje o "Nexitu" tj. za nizozemski izlazak iz EU - zaključuje francuski medij.

Kako danas piše europsko izdanje medija POLITICO, "jedna rečenica u zapaljivom govoru Geerta Wildersa nizozemskim glasačima progonit će Bruxelles više nego bilo koja druga: referendum o izlasku iz EU-a".

Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Brexit, takozvani glasački listić za Nexit bio je temelj krajnje uspješne ponude lidera krajnje desnice u Nizozemskoj.

I dok je Wilders ublažio svoju antiislamsku retoriku posljednjih tjedana, nema znakova da želi razvodniti svoj euroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede - navodi POLITICO.

Čak i ako se nizozemski birači ne uvjere da slijede Britance iz EU - ankete sugeriraju da je to malo vjerojatno - postoje svi pokazatelji da će vlada pod vodstvom Wildersa u Haagu i dalje biti noćna mora za Bruxelles.

Mjesto Wildersa za stolom na summitu EU-a transformiralo bi dinamiku, zajedno s drugim krajnje desničarskim i nacionalističkim čelnicima koji su već na položaju. Iznenada, politike u rasponu od klimatskih mjera do reforme EU-a i oružja za Ukrajinu bit će predmet rasprave, pa čak i preokreta - navodi dalje isti medij.

Međutim, za razliku od France 24, tekst u POLITICO navodi slijedeće:
"Otkako su objavljene izlazne ankete, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju formiranje koalicije s Wildersom, koji je izašao kao uvjerljivi pobjednik. I to usprkos činjenici da su ga centristi posljednjih 10 godina držali podalje. Sa svoje strane, čini se da je 60-godišnji veteran smrtno ozbiljan u namjeri da ovaj put sam preuzme vlast."
Otkako je zamjenica Marka Ruttea na mjestu čelnika VVD-a, Dilan Yeşilgöz (turskog porijekla, op.a.), nagovijestila rano u kampanji da bi potencijalno mogla ući u koalicijske pregovore s Wildersom, čelnik krajnje desnice naporno je radio kako bi izgledao razumnije. Razvodnio je neke od svojih najoštrijih stavova, posebice o islamu - poput zabrane džamija - rekavši da postoje veći prioriteti koje treba popraviti.

U srijedu navečer, s pristizanjem rezultata, Wilders je bio eksplicitniji: "Jako dobro razumijem da stranke ne žele biti u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere", rekao je. "Nećemo govoriti o džamijama, Kur'anima i islamskim školama."

Čak i ako je Wilders voljan odustati od svog zahtjeva za referendum o EU u zamjenu za vlast, njegova će pobjeda svejedno izazvati jezu u institucijama EU.

A ako se centrističke stranke udruže kako bi zadržale Wildersa podalje - opet - možda će kasnije biti cijena koju će morati platiti gnjevni nizozemski birači.

Vjetrovi promjena

Migracije su bile dominantno pitanje na izborima u Nizozemskoj. Za političare EU-a to ostaje hitna briga. Kako broj migranata nastavlja rasti, tako raste i podrška ekstremno desnim strankama u mnogim zemljama Europe. U Italiji je prošle godine Giorgia Meloni osvojila vlast za svoju Braću Italije. U Francuskoj, Nacionalni skup Marine Le Pen ostaje moćna snaga, na drugom mjestu u anketama. U Njemačkoj je Alternativa za Njemačku također skočila na drugo mjesto posljednjih mjeseci.

U svom pobjedničkom govoru, Wilders je obećao da će se uhvatiti u koštac s onim što je nazvao "tsunamijem azila" koji je pogodio Nizozemsku.
"Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Wildersa na ovim izborima je njegova antiimigracijska agenda, nakon čega slijede njegovi stavovi o krizi troškova života i njegova pozicija u zdravstvu", rekla je Sarah de Lange, profesorica politike na Sveučilištu u Amsterdamu. Mainstream stranke su "legitimizirale Wildersa" time što su imigraciju učinile ključnim pitanjem, rekla je. "Glasači su možda pomislili da, ako je to u pitanju, zašto ne glasati za original, a ne kopiju?"
Za ljevicu je svijetla točka u Nizozemskoj bila snažan dokaz dobro organiziranog saveza između laburista i Zelenih. Frans Timmermans, bivši potpredsjednik Europske komisije, potaknuo je podršku iza sebe. Ali čak ni ta zajednička karta nije se mogla približiti Wildersovom poretku - navodi POLITICO.

Sljedećeg lipnja 27 zemalja EU održavaju izbore za Europski parlament.

Istog dana kada birači biraju svoje zastupnike u Europskom parlamentu, u Belgiji se održavaju opći izbori. Vođa krajnje desničarske flamanske stranke za neovisnost Tom Van Grieken, koji također gleda na veliki napredak, čestitao je Wildersu: "Stranke poput naše su na putu u cijeloj Europi", rekao je.

Slavio je i mađarski premijer Viktor Orbán: "Vjetrovi promjena su ovdje!"