Copper Coins
© Ary News
Mohenjo Daro je bio grad civilizacije doline Inda koja se razvijala od 2.500 do 1.900 godine p. n. e. Niko ne zna zašto je ona nestala, ali arheolozi i dalje ne odustaju od svoje potrage.

Kada razmišljamo o drevnim civilizacijama, iz više razloga postoje neke koje se ističu više od drugih: Egipat, Mezopotamija, Kina itd. Međutim, malo se govori o civilizaciji doline Inda, otkrivenoj početkom 20. stoljeća: nalazište Mohenjo-Daro, u današnjem Pakistanu, jedno je od rijetkih gdje su arheolozi došli do važnih otkrića u vezi s tim.

Ruševine u njemu napravljene su od čerpića i prostiru se na površini od 240 hektara, iako se procjenjuje da je istražena samo trećina nalazišta. No, ono što je dosad otkriveno pokazuje da se radi o najbolje očuvanom urbanom naselju u južnoj Aziji, koje datira iz 3. tisućljeća p.n.e.

The pot of coins.
© Saeed MemonLonac s novčićima
Od 1930. godine, kada su britanski arheolog John Marshall i njegov tim radili na nalazištu, proučavanje urbanih struktura Mohenjo-Daroa otkrilo je brojne podatke o civilizaciji koja je tamo živjela: uglavnom o kvaliteti arhitekture, kao dokazu o ekonomski, društveno i politički razvijenom gradu.

Grad Mohenjo-Daro bio je podijeljen na dva područja: citadelu na zapadu gdje je izgrađeno budističko svetište iz 2. stoljeća i nizinski grad na istoku koji se proteže uz rijeku Ind. U ovom drugom području, zgrade otkrivaju strogo i široko razvijeno urbano planiranje, koje karakterizira prisutnost sanitarnih i odvodnih sustava.

Osim toga, otkriveni su i dokazi o postojanju škole, bunara za odvod otpadnih voda i velike žitnice, koji svjedoče da je Mohenjo-Daro bio metropola od velike važnosti . Stoga su inženjerstvo i arhitektura civilizacije doline Inda utjecali na kasniju urbanizaciju ljudskih naselja u regiji.
Mohenjo Daro.
© BritannicaMohenjo Daro
Ali kada su pokretni artefakti (novčići, predmeti za svakodnevnu upotrebu, grobni prilozi i sl) u pitanju, na lokalitetu nije otkriven ni jedan značajniji u poslednje 93 godine. Tek sada, u novembru 2023. godine, grupa arheologa je otkrila lonac težak oko 5 kg zatrpan i prepun bakarnog novca koji je najverovatnije pripadao tzv. kušanskom periodu.

Blago je pronašao tim arheologa Mohenjo-Daroa, predvođen dr. Syed Shakir Shahom. Kovanice su potom prebačene u laboratorij na analizu.

Stručnjaci su istaknuli da bi proces odvajanja kovanica - koji se trenutno drže zajedno u jednom bloku - mogao trajati mjesec dana. Ovo bi otkriće omogućilo njihovo datiranje i otkrivanje natpisa s brojkama ili slovima koji označavaju određenu kronologiju.