Zato i ne čudi da se nakon početnih glasnih prijedloga i ideja (nakon što je ruska državna i privatna (od krupnih štediša) imovina bila zamrznuta u okviru zapadnih sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu) da se ruski (državni) devizni aktivi oduzmu (konfisciraju) i predaju Ukrajini od toga u EU odustalo. Naime, za tako nešto nema nikakvog zakonskog uporišta. Drugim riječima, ili narodski - radilo bi se o čistoj krađi.
Zato su zemlje G7 sada odlučile djelovati drukčije, pa žele pronaći zakonsku formulu prema kojoj će konfiscirati samo dobit koja se ostvaruje temeljem pohranjene glavnice ruskih aktiva u njihovim financijskim ustanovama tj. u same aktive se ne bi diralo (takva bi zarada iznosila više od 4 milijarde dolara godišnje). Naravno, i takav potez je i dalje krajnje osjetljiv i bio bi presedan, pa odatle i proizlaze strahovi u europskim prijestolnicama od ruskog protu-odgovora.
SAD-u i Velikoj Britaniji je lakše pa zato i rade pritisak
Od ukupno oko 300 milijardi eura koliko iznose ruski aktivi na zapadu, samo je manji dio njih pohranjen u američkim odnosno britanskim financijskim ustanovama, dok se velika većina (200 mlrd. eura) nalazi u Europskoj uniji - najviše u Belgiji. Stoga ne čudi da SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo vrše snažan pritisak na EU da poduzme korak prema konfiskaciji ruske imovine, jer njihovi su potezi u tom smislu, logično, puno ograničeniji i po pitanju dometa tj. ostvarenja željenih učinaka, ali i posljedica zbog ruske protureakcije koje bi svakako bile lakše podnošljive za Washington odnosno London.
Naime, nije tajna da Moskva prijeti identičnim odgovorom prema zapadnoj imovini (prije svega je riječ o imovini zapadnih kompanija) koju ona procjenjuje na približno isti iznos vrijednosti koliko iznose i ruski aktivi na zapadu, a osim toga prijeti i prestankom plaćanja svojih dužničkih obveza s obzirom da su navedeni ruski aktivi u inozemstvu i jamstvo za njihovu otplatu.
Posljednjih dana ruski analitičari se gotovo pa izruguju Europskoj uniji, govoreći kako ona niti je u stanju niti želi svojim novcem financirati obnovu Ukrajine prema prošlog tjedna konačno usvojenom planu isporuke Kijevu 50 milijardi eura pomoći tijekom slijedeće četiri godine. To nazivaju floskulama, jer je jasno kako to žele učiniti, kako kažu - krađom ruskog novca.
Bogate arapske zemlje pozorno prate što se događa
Još je nešto vrlo opasno u čitavoj ovoj pokrenutoj igri. Ovakav potez, o kojem se sada žustro raspravlja na zapadu, prije svega u EU, mogao bi imati razarajući potencijal u smislu povjerenja drugih država svijeta koje svoje aktive čuvaju u trezorima zapadnih banaka i financijskih fondova kao (barem do sada) najsigurnijim utočištima.
Posebno se tu misli na bogate zemlja, poput arapskih monarhija i azijskih divova i njihovih investitora. A takvo bi povjerenje u sigurne zapadne financijske luke ili oaze, u tom slučaju itekako moglo biti poljuljano. Svaka od tih država mogla bi s pravom pomisliti kako upravo ona može biti slijedeća u smislu identičnog kažnjavanja ako se njeno ponašanje iz nekog razloga zapadnim moćnicima ne svidi (a redom baš i nisu neke demokracije zapadnoga tipa). Onda bi katastrofa uistinu bila potpuna.
Da strahovi europskih prijestolnica nisu bezrazložni, potvrđuje i jučerašnji (5. veljače) tekst europskog izdanja medija POLITICO, koji kaže slijedeće:
"Što više vlade razmatraju konfiskaciju zamrznute ruske imovine kako bi pomogle u financiranju obnove Ukrajine, to (stanje, op.ZM.) postaje sve kompliciranije."Grupa G7 industrijaliziranih nacija razmatra prijedlog korištenja te imovine kao kolaterala za bankovne zajmove kojima se može financirati obnova Ukrajine. Ta bi sredstva bila zaplijenjena ako Rusija odbije platiti odštetu nakon završetka rata - navodi Politico.
Belgijski konzervativac u Europskom parlamentu Johan Van Overtveldt, koji je iznio ovu ideju, rekao je za Politico da bi to izvršilo pritisak na Vladimira Putina da prekine rat i sjedne za pregovarački stol.
"Ako tih 200 milijardi eura uzmete kao ukupno [konfiskacijom], gdje je (onda, op.a.) njegov [Putinov] poticaj da dođe na mirovne pregovore?" - zapitao se retorički Van Overtveldt.
Strah od ruskih kibernetičkih napada
Isti medij upozorava i na strah od mogućih ruskih kibernetičkih napada na zapadne zemlje u slučaju potpune konfiskacije ruske zamrznute imovine, ali i na upozorenja nekoliko europskih dužnosnika uključenih u rasprave da bi to moglo izazvati reakciju protiv europske imovine u Rusiji, i da bi sve to "moglo ukaljati ugled eurozone, čineći je manje privlačnom za ulagače".
"Ulazimo u neistražene vode", rekao je diplomat EU-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti. "Svatko bi bio zabrinut zbog mogućih posljedica oduzimanja imovine."Politico podsjeća da su se napori EU-a da usmjeri gotovinu u Ukrajinu iz središnjeg proračuna suočili su se s ozbiljnim političkim otporom, što je natjeralo vlade da potraže alternativne izvore novca.
"Bili su potrebni tjedni diplomatskog usklađivanja prije nego što su čelnici 1. veljače uvjerili Mađarsku da ukine svoj veto na gotovinu EU-a od 50 milijardi eura za Ukrajinu" - navodi medij.Belgija u najvećem problemu. Europska komisija "pere ruke"
Pritom upozorava i na "sve veći pritisak Sjedinjenih Država, koje, uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju manje dvojbi od zemalja EU-a poput Njemačke, Francuske i Italije".
Poseban je strah od niza ruskih tužbi koje bi mogle uslijediti protiv Eurocleara, belgijskog financijskog depozitara koji drži veliku većinu ruskih rezervi u Europi.
"Institucija poput Eurocleara vrlo je sustavna financijska institucija", rekao je belgijski ministar financija Vincent Van Peteghem novinarima krajem siječnja. "Trebali bismo ... pokušati izbjeći utjecaj [oduzimanja ruske imovine] na financijsku stabilnost."Najveći ruski zajmodavci, uključujući Rosbank, Sinara Bank i Rosselkhozbank, već su podnijeli pravne zahtjeve protiv Eurocleara vrijedne stotine milijuna rubalja.
"Tužitelji su pokrenuli pravni postupak s ciljem uglavnom pristupa imovini blokiranoj u knjigama Eurocleara", napisala je belgijska klirinška kuća u priopćenju u četvrtak.Euroclear je dodao da će vjerojatno izgubiti sudske sporove u Rusiji jer ta zemlja "ne priznaje međunarodne sankcije". Ovo je pojačalo zabrinutost da bi potpuna konfiskacija mogla zapadnu imovinu u Rusiji izložiti odmazdi.
Europska komisija ostala je podalje od rasprave o oduzimanju imovine usred upozorenja Europske središnje banke da bi to moglo potkopati ugled eura - navodi Politico.
Početni prijedlog EU-a cilja samo na prihode od uložene imovine Rusije, koja iznosi preko 4 milijarde eura godišnje, navodi se u izjavi Eurocleara. Izaslanici EU-a složili su se krajem siječnja da bi ta zarada trebala biti deponirana na poseban račun klirinške kuće u kojoj se drži. Europska komisija morat će iznijeti drugi prijedlog za pokretanje prijenosa gotovine u proračun EU-a, a zatim u Ukrajinu.
Zaključak
Dodao bih za kraj kako je sve ovo, što se sada događa - jedan veliki račun bez krčmara. Osim što se ne zna ruska reakcija i u slučaju primjene ovog "soft" prijedloga o "oporezivanju" glavnice ruskih aktiva i prijenosa tako dobivenih sredstava u Kijev, ne zna se niti do kada će uopće trajati ukrajinski rat, niti koje će biti njegove posljedice. Tko će biti pobjednik a tko gubitnik? Hoće li gubitnici na kraju možda biti svi?
Sve je preraslo u jednu veliku političku trakavicu, nadmudrivanja u kojima se više nitko ne snalazi, gdje su odavno prestale mogućnosti za donošenje promišljenih strateških odluka i poteza. One se sada donose ad hoc, brzopotezno, temeljem zadane stvarnosti na terenu. A kada je to tako, i kada nema strategija - nema niti predvidljivosti nužne za stabilnost, bez koje pak nema ulaganja (investicija).
I zato smo sada tu gdje jesmo. Nigdje! U velikom balonu pomiješanih iluzija, želja i strahova koji svakog časa može puknuti, skupa s našim nadama u neku svjetliju budućnost koja nikako da postane vidljiva na horizontu uslijed nagomilanih olovnih oblaka.
Komentar: Pogledajte i: EU zna kako oteti zamrznutu rusku imovinu i dati je Kijevu - Ideja je naprosto "briljantna"