Znanstvenici diljem svijeta uzgajaju sitne ljudske mozgove. Ovo je uvećana slika organoida, tri do četiri milimetra u promjeru, strukture slične onoj ljudskog mozga
Znanstvenici diljem svijeta uzgajaju “male mozgove” kako bi pomoću njih došli do odgovora na pitanja što kod ljudi uzrokuje bolesti/poremećaje kao što su autizam ili šizofrenija.
Puno je još nedoumica vezanih uz ljudski mozak koje moramo riješiti - od onih zašto smo ljevaci ili dešnjaci do onog zašto razvijemo autizam. Za neka od pitanja može se pronaći odgovor proučavajući mozak, primjerice, glodavaca, no ne i na ova. Kako bi dobili odgovor na pitanje o tome što uzrokuje autizam ili šizofreniju, znanstvenici diljem svijeta sada uzgajaju stotine sitnih ljudskih mozgova u laboratorijima, a metoda koju koriste da bi uzgojili te mozgove je vrlo jednostavna, piše Daily Mail.
Slika prikazuje usporedbu između mozga u razvoju (lijevo) i organoida (desno) koji su stvorili znanstvenici
“Mozgove uzgajamo na isti način kako se njihov nastanak vidi kod embrija”, izjavila je Madeline Lancaster iz laboratorija molekularne medicine s Cambridgea. Mozak se stavra pomoću bilo koje vrste stanica. Uz pomoć proteina te stanice postaju matične stanice, a kako one rastu počinju se razvijati i stanice mozga. Stanice mozga smještaju se u poseban “žele”, a potom u inkubator.
Prvi ”mozak u boci” 2013.
Prvi “mozak u boci” znanstvenici su uzgojili 2013. i nadali su se da će ih on dovesti do tretmana za neurološke i mentalne bolesti.
Organoidi, odnosno tkiva koja podsjećaju na mozak, veličine su oko četiri milimetra i imaju strukturu sličnu nezrelom ljudskom mozgu. Kao i normalni mozgovi, organoidi su podijeljeni na sivu tvar, a sastoji se od neurona, i bijelu tvar, masno tkivo koje sastoji od njihovih vretenastih “repova”. Svaki je također sastavljen od određenih područja, kao što je ljudski mozak.
Slika prikazuje poprečni presjek cijelog organoida
No, dok jedni znanstvenici pokušavaju uzgojuti ljudski mozak drugi se takvim njihovim potezima protive.
Dr Martin Coath iz Instituta na Sveučilištu Plymouth postavlja pitanje zašto bi uopće itko poželio kreirati ljudski mozak. “Ljudski mozak koji u potpunosti radi ima savjest, nade,snove, osjeća bol i postavlja pitanja i zato mi to radimo”, kaže on.
“Nešto što uzgojimo u laboratoriju, no na puno jednostavnijoj razini nego što je ljudski mozak, može biti ‘zakačeno’ za elektroničke oči, uši i ruke i smatrati da nešto čini - može biti nešto što je sofisticirano kao mnogo jednostavnih živih bića”, dodaje.
Komentari čitatelja
na naše novosti