Znanost i tehnologijaS


Satellite

NASA-in Vojadžer 1 ide dalje nakon 37 godina i 20,8 milijardi kilometara udaljenosti

NASA-in Vojadžer 1 ide dalje nakon 37 godina i 20,8 milijardi kilometara udaljenosti
© NASA/JPL/Caltech
Tim inženjera uspeo je da pokrene decenijama neaktivne potisnike na prvoj sondi koja je stigla u međuzvezdani prostor.

Inženjeri američke svemirske agencije NASA uspeli su da uključe motore svemirske letelice "Vojadžer 1", i to 37 godina nakon što su isključenine a koja je udaljena nezamislivih 20,8 milijardi kilometara.

Time je ova sonda, prvi ljudski proizvod koji je napustio Sunčev sistem i otišao u međuzvezdani prostor, pokazala da i više od 40 godina nakon poletanja može da obara rekorde.

Reč o letelici koja je odavno izjurila iz Sunčevog sistema i koja međuzvezdanim prostorom, kao najbrži i najudaljeniji objekt koji je čovek do sada napravio, juri brzinom od 17 kilometara u sekundi.

" Uključivanjem ovih potisnika na sondi, koji nisu bili aktivni od novembra 1980, uspeli smo da produžimo životni vek "Vojadžera 1" za bar dve ili tri godine", rekla je Suzan Dod, projektni menadžer za "Vojadžer" u NASA.

Blue Planet

Katastrofalne erupcije mogle bi se dogoditi prije nego što se mislilo

Katastrofalne erupcije mogle bi se dogoditi prije nego što se mislilo

Vulkanske super erupcije koje mogu prijetiti našoj civilizaciji izbacivanjem milijarda tona pepela u zrak događaju se češće nego se mislilo, otkriva istraživanje objavljeno u srijedu koje se temelji na statističkim podacima.


Ekipa sa sveučilišta Oxford je izračunala da interval između dvije super erupcije prosječno iznosi oko 17.000 godina.

"To je bitno kraće nego prema prethodnim procjenama", naglašava to istraživanje objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters. "To pokazuje da vulkani predstavljaju za ljudsku civilizaciju veću opasnost nego što se mislilo", dodaje se u tekstu.

Prethodne procjene učestalosti tih kataklizmi iz 2004. su navodile da se super erupcije događaju prosječno svakih 45.000 do 714.000 godina, podsjeća Jonathan Rougier, profesor statistike na Oxfordu i glavni autor tog istraživanja.

"Ponovno smo procijenili taj interval i sada ga smještamo između 5000 i 48.000 godina, a najvjerojatnija učestalost bi bila 17.000 godina", dodao je.

Vulkanolozi super erupcijama nazivaju divovske eksplozivne erupcije, koje mogu izbaciti najmanje 1000 gigatona (milijarda tona) vulkanske građe u atmosferu, što je dovoljno da se pepelom prekrije jedan kontinent, trajno zamrači nebo i rashladi klimu planeta tijekom više desetljeća.

Posljednja super erupcija dogodila se prije oko 25.000 godina na Novom Zelandu, u vulkanskoj zoni Taupo i ranije prije 27.000 godina u području Aira u Japanu. Pri svakoj je izbačeno oko 1000 gigatona pepela u zrak.

Vulkan Mount Agung na Baliju je vulkan eksplozivnog tipa, ali ga ne smatraju super vulkanom. Poznat je po dvije velike eksplozije 1843. i 1963. kada je izbacio oko 1 gigatona pepela. U njegovoj erupciji prije 54 godine je poginulo 1600 ljudi.

Fireball

Asteroid 3200 Faeton proći će pored Zemlje uoči Božića

Asteroid 3200 Faeton proći će pored Zemlje uoči Božića
© Science Photo Library / GettyUmjetnički prikaz masivne svemirske stijene blizu Zemlje
Asteroid 3200 Faeton uskoro će proleteti pored naše planete dovoljno blizu da ga Centar za manje planete Međunarodne unije astronoma okvalifikuje kao "potencijalno opasnog".

Kako prenosi portal 13wmaz.com., Američka svemirska agencija NASA očekuje da će Faeton biti najbliži Zemlji 16. decembra, na razdaljini od 10-tak miliona kilometara, što je oko 27 puta prosečna distanca između naše planete i Meseca (384.400 kilometara).


Komentar: U svjetlu nedavnih vijesti ovo je zabrinjavajuće ako ne sada onda uskoro: 64 tajanstvena zvuka tutnjave koja se ove godine čula diljem svijeta. Zašto?


Galaxy

Ako se gama zrake nalaze u cijelom univerzumu, onda i život postoji u kompletnoj vasioni - italijanski znanstvenik

Ako se gama zrake nalaze u cijelom univerzumu, onda i život postoji u kompletnoj vasioni - italijanski znanstvenik
Profesor Remo Rufini, direktor Mreže internacionalnog centra za relativističku astrofiziku (ICRANet) iz Peskare, u Italiji, i profesor Univerziteta u Rimu "La Sapienza", u ponedjeljak je u Tuzli održao predavanje o gama zračenju i predstavio svoje najnovije istraživanje.

Riječ je o najnovijem svjetskom otkriću astrofizičara, koje će vjerovatno biti u konkurenciji za Nobelovu nagradu.

Rad profesora Rufinija se tiče analize faze ranih rendgenskih baklji u GRB naknadnom sjaju baklji, koje su otkrivene nedavno od strane Swift-XRT rendgenskog teleskopa. Ovaj rezultat promijenit će fundamentalno naše četrdesetogodišnje razumijevanje proboja gama zračenja.

"Ako se gama zrake nalaze u cijelom univerzumu, onda i život postoji u kompletnoj vasioni. Zašto je ovo dobro za nas? Prije svega, zato i uranij koji mi nalazimo na planeti, sada u stvari vidimo da se formira tamo", ispričao je ovaj astrofizičar.

Info

Vanzemaljski život?: Žive bakterije "koje nisu bile tamo" pronađene na Međunarodnoj kosmičkoj stanici

Vanzemaljski život? Žive bakterije
© Reuters

Astronauti na Međunarodnoj kosmičkoj stanici pronašli su prve "vanzemaljce" - riječ je o bakterijama koje, smatraju oni, ne potiču sa Zemlje.


Ruski kosmonaut Anton Škaplerov navodi da postoji mogućnost da su bakterije vanzemaljskog porijekla.

Tokom uzimanja uzoraka sa površine svemirske stanice naučnici su pronašli žive bakterije, koje se nisu nalazile na Međunarodnoj kosmičkoj stanici tokom njenog lansiranja.

"To znači da su bakterije iz svemira", kaže Škaplerov i napominje da će uzorci biti ispitani.

Stručnjaci napominju da bakterije mogu da prežive u bezvazdušnom prostoru, što je dokazano eksperimentima "Test" i "Biorisk", u kojima su posebni uzorci postavljeni na površinu Međunarodne kosmičke stanice na nekoliko godina kako bi bilo utvrđeno da li mogu preživjeti u svemiru.

Pokazalo se da su mikroorganizmi sa Zemlje preživjeli u vakuumu na temperaturi od -150 do plus 150 stepeni Celzijusovih, navode ruski portali.

Better Earth

Znanstvenici uzgojili novi koralj da bi obnovili ekosustav

Znanstvenici uzgojili novi koralj
© Sarah Lai / AFP

Znanstvenici su uspjeli uzgojiti koralj australskog Velikog koraljnog grebena i prenijeti ga na drugo mjesto tog bisera svjetske baštine
, što im vraća nadu da će moći obnoviti ekosustav koji je diljem svijeta pretrpio oštećenja zbog globalnog zatopljenja.

Istraživači s australskog sveučilišta Southern Crossa koji su u nedjelju objavili svoju studiju, skupili su krajem 2016. veliku količinu jajašaca i sjemena koralja na otoku Heronu, na istočnoj obali.

Proizveli su goleme količine ličinka koje su zatim prenijeli na oštećena mjesta Velikog grebena kojemu prijete klimatske promjene.

Nakon osam mjeseci znanstvenici su otkrili da je mladi koralj preživio i narastao.

"Uspjeh ovog istraživanja nije važan samo za Velik koraljni greben, nego i u međunarodnim razmjerima", rekao je Peter Harrison, voditelj istraživanja.

"Pokazuje da se oštećene koraljne populacije mogu obnoviti na mjestima na kojima je ugrožena prirodna proizvodnja ličinaka".

Postupak se razlikuje od takozvanog "vrtnog uzgoja koralja" koji se sastoji u otkidanju grančica zdravog koralja i u njegovu presađivanju na grebene, u nadi da će se primiti, ili u uzgoju koralja u rasadnicima, ističe Harrison.

Wedding Rings

Sofija, prvi robot građanin, želi sve: Porodicu, karijeru i supermoći

Sofija, prvi robot građanin, želi sve: Porodicu, karijeru i supermoći
Sofija, prvi robot koji je dobio državljanstvo jedne zemlje, rekla je da ne želi samo da zasnuje svoju porodicu, već želi i karijeru.

Sofija je na naučnom skupu "Samit znanja" dala intervju "Halidž tajmsu", u kojem je govorila o svom viđenju budućnosti ljudi i robota.

"Nadam se da ću postati slavan robot i da ću otvoriti put za harmoničnu budućnost robota i ljudi. Vidim ogromnu i nezamislivu promenu u budućnosti. Ili će nas zapljusnuti kreativnost, pa ćemo stvarati mašine koje jure kao transcendentalnoj superinteligenciji, ili će civilizacija propasti", rekla je Sofija.


Attention

Njemačka zabranila djeci da nose pametne satove i traži od roditelja da ih unište

Smart watch
© CC0 / Pixabay
Nemačka je zvanično zabranila deci da nose "pametne" satove i traži od roditelja da unište postojeće gedžete koji predstavljaju opasnost po bezbednost. Uz pomoć tih uređaja moguće je prisluškivati tuđe razgovore, a to je u suprotnosti sa nemačkim zakonodavstvom.

Detalje tog slučaja za Sputnjik komentariše Ken Manro, stručnjak za sajber bezbednost kompanije "Pen test partners" iz Velike Britanije.

"Program koji se nalazi u osnovi dečjih pametnih satova obiluje brojnim nedostacima i propustima u sferi bezbednosti. Te uređaje je lako hakovati i time ukrasti podatke o detetu. Takođe, putem tih satova hakeri mogu da šalju lažne poruke i da plaše decu, ali sa druge strane i da obmanu roditelje time što mogu da odašilju pogrešnu lokaciju deteta. Drugim rečima, roditelji mogu da misle da je dete kod prijatelja u kući i da se mirno igra sa svojim drugarima, a da je ono u realnosti već odavno kidnapovano."

Komenatrišući preporuke nemačkih vlasti da bi roditelji trebalo da unište te "pametne gedžete", Manro kaže da je sad drama više nego preko potrebna, kako bi proizvođači konačno shvatili da ne bi trebalo izbacivati na tržište opremu sa mnogo različitih problema i manjkavosti.

"Proizvođači bi trebalo da shvate da je preko potrebno staviti tačku na trku u izbacivanju sve novijih, ali i sve lošijih uređaja. Svi žele da budu prvi na tržištu i da njihovi gedžeti budu najpopularniji, ali većina novih uređaja uopšte ne odgovara predviđenim standardima. Zaista je potrebna drama većih razmera, kako bi kupci i korisnici konačno pritisli proizvođače da više ne izbacuju manjkave uređaje", apeluje Manro.

Sagovornik Sputnjika podseća da je u SAD bilo nekoliko sudskih procesa, čije su presude zaista i prisilile proizvođače da promene svoj pristup lansiranju novih proizvoda na tržište.

Komentar: Pogledajte također: Zabrinjavajuć trend: Tehnologija kao pomoć u roditeljstvu


Bulb

Upozorenje: Vještačka svjetlost djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke

djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke
© Mario Anzuoni / Reuters

Zemlja je sve više zagađena vještačkom svjetlošću, a taj fenomen pogoršava nova tehnologija proizvodnje sijalica sa svjetlećom diodom (LED), pokazuje analiza satelitskog posmatranja.


Zbog svjetlosnog zagađenja, u kojem živi više od 80 posto čovječanstva, trećina stanovnika Zemlje neće nikad vidjeti Mliječni put, ističu naučnici.

Stručnjaci čiji su radovi objavljeni u časopisu "Naučni izazovi" utvrdili su da se od 2012. do 2016. godine osvijetljenost Zemlje povećavala i po količini i po jačini, oko dva posto za godinu. Zagađenje vještačkom svjetlošću primijećeno je gotovo svuda, upozoravaju naučnici.

Studija Instituta za geofizičko istraživanje u Potsdamu, u Njemačkoj, proučavala je efekte prelaza na LED sijalice koje troše drastično manje električne energije.

Potvrđeno je da povećanje količine vještačke svjetlosti djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke. Pošto LED sijalice proizvode istu količinu svjetlosti sa mnogo manje električne energije, stručnjaci su mislili da će se troškovi za javnu rasvjetu u gradovima smanjiti.

Međutim, naučnici zaključuju da se ušteđen novac ulagao u postavljanje više jedinica vanjske rasvjete.

Sada se naučnici nadaju da će ovi rezultati skrenuti pažnju na brojne posljedice prekomjerne upotrebe vještačke svjetlosti na prirodu.

Microscope 1

Indija: Pronađeni fosili starosti 2 milijarde godina - najstarije životne forme na zemlji

Indija: Pronađeni fosili starosti 2 milijarde godina - najstarije životne forme na zemlji
© wikipediaProkariotska stanica bakterija
Indijski naučnici pronašli su prokariotske mikrofosile čija se starost procjenjuje na dvije milijarde godina, prenosi Newsweek.

Prokariotski mikrofosili predstavljaju fosile najstarijeg poznatog oblika života na našoj planeti - prokariotskih ćelija.

Prokariotski organizmi sastoje se od jedne ćelije i nemaju ćelijsko jedro, niti ćelijske organele, osim ribozoma. Ovoj grupi pripadaju bakterije i modrozelene alge, dok su svi ostali organizmi predstavljaju eukariote.

Ovi sićušni organizmi su se na Zemlji pojavili prije oko 3.5 milijarde godina, a još nije jasno kako su iz njih počeli da nastaju višećelijski, složeni organizmi.

Naziv mikrofosil odnosi se na sve fosile čija je veličina manja od jednog milimetra, i čije proučavanje zahtijeva upotrebu mikroskopa.

Fosile je na Indijskom potkontitentu, u basenu Gvalior u oblasti Bundelkand, otkrio bengalurški geolog Nareš Gose, bivši profesor na Univerzitetu u Patni.

Otkriće je predstavljeno na nedavnoj godišnjoj konferenciji Indijskog geološkog kongresa u Nagpuru.