U Epicenter-u, hi-tech uredskom bloku u Stockholmu u Švedskoj, radnicima (otprilike njih 700) ponuđeno je da ispod kože ugrade posebne čipove umjesto da se koriste identifikacijskim karticama.

RFID čipovi (engl. radio-frequency identification) veličine zrna riže guraju se ispod kože na ruci i potom mogu biti korišteni, primjerice, za otvaranje vrata ili pristup fotokopirnom aparatu. A među onima koji su se upustili u ovaj eksperiment je i BBC-jev novinar Rory Cellan-Jones koji je proces ugradnje čipa opisao kao "trenutak boli - ništa gori od uboda injekcije" nakon čega mu je preko ruke stavljen flaster.

Oni koji su osmislili čipove nadaju se da će to postati uobičajena praksa te da će ljudi na taj način moći plaćati sendviče u kantini te mijenjati lozinke i pinove na svojim računalima. Također, mogu biti programirani i da komuniciraju s aplikacijama na smartphoneovima.

Hannes Sjoblad iz Swedish Biohacking Groupa, tvrtke koja izrađuje mikročipove, kazao je da se nadaju da će ovo ljude natjerati da razmisle kako bi se tehnologija još mogla koristiti u budućnosti, ali i sami žele u potpunosti ispitati granice ove tehnologije. "Želimo u potpunosti razumjeti ovu tehnologiju prije nego što nam pristupe velike korporacije i vlade i kažu da se svi trebaju čipirati - ugraditi porezni čip, Google čip ili Facebook čip", kazao je. On sam ima svoju "vizitku" ukorporiranu u čip, a ljudi joj mogu pristupiti putem smartphonea.

Svi uredi u bloku Epicenter bit će opremljeni Microsoftovom tehnologijom "interneta stvari" koja će menadžmentu davati do znanja kad treba zaliti biljke ili isprazniti sobu za sastanke preko spojenih uređaja i senzora. Epicentar je "radno mjesto samo za članove i inovacijsko žarište" koje obećava usvajanje novih načina rada. Izgradila ga je švedska tvrtka AMF Fastigheter, a u njemu će biti smješten i Google i Microsoft.

Sjedim i gledam u taj računalni program s efemeridama (astronomski kalendar) koji pokazuje pozicije planeta u njihovim orbitama. To je u stvari moja svakodnevna aktivnost zadnjih par tjedana, nešto poput provjeravanja vremena svako jutro. Vidim da su Jupiter i Saturn upravo prošli opoziciju (u biti 28. travnja). U vezi poravnanja planeta, puno se o tome govorilo u zadnje vrijeme u vijestima. SOTT je ranije ovog mjeseca objavio članak koji opisuje neobično poravnanje planeta koje se dogodilo 11. svibnja. Tog su se dana Merkur, Venera, Mars i Jupiter, svi lijepo poredali na nebu. Zanimljivo, istog su dana osjetili potres u Španjolskoj. Da stvari budu jasnije, to poravnanje početkom svibnja je bilo geocentrično poravnanje, odnosno Zemlja je bila u liniji s nabrojanim planetima, odnosno Zemlja je bila sustav gledanja umjesto Sunca.

Astrolozi obično o položajima planeta također govore iz geocentrične perspektive. Možda postoji neka važnost u tim geocentričnim poravnanjima (kao što to možda sugerira događaj u Španjolskoj), ali u ovom radu ću se fokusirati na heliocentrična poravnanja, odnosno ona sa Suncem u ishodištu. Pa, sigurno se pitate zašto su bilo koja od tih poravnanja planeta bitna? Zar ćemo na SOTT-u početi objavljivati astrološke karte? Ne, nećemo, ali ovaj članak može tako izgledati. Stvar je da ta poravnanja planeta pojašnjavaju promjene koje se događaju na našem plavom planetu. Nadamo se da će ovaj članak malo razjasniti kako ti procesi funkcioniraju, iako je još puno toga što ne razumijemo.

Turski umjetnik Görkem Şen, nakon 5 godina razvoja, izradio je jedinstven glazbeni instrument pod nazivom Yaybahar, koji zvuči poput sintesajzera opremljenog otkačenim sampleovima, no zapravo je u cijelosti akustičan, pa se vibracije koje nastaju trzanjem, udaranjem ili gudenjem prenose preko dugačkih opruga na dva "bubnja". Ako se bavite sviranjem električne gitare, te ste imali priliku susresti neko retro pojačalo s prirodnim reverbom, u njegovoj zvučnoj kutiji ste mogli vidjeti labavo pričvršćenu oprugu. Kada su zvučne vibracije iz zvučnika dolazile na oprugu, nastao je "eho" koji je laički rečeno, djelovao kao da svirate u nekoj katedrali ili tunelu.

Na istom principu počiva i fantastičan reverb (eho) koji nastaje na Yaybaharu, s time da je na tom neobičnom instrumentu moguće svirati na više načina, pa osim gudenja i trzanja žica možete guditi i lupati po oprugama, kao i bubnjati po "zvučnim kutijama". Na taj način svaki dio instrumenta postaje "svirački input", a rezultat dolazi u obliku jedinstvenog hipnotičkog zvuka, za koji nikada ne biste rekli da je moguće dobiti bez elektronske pomoći.

Ako bi se i za jedan glazbeni instrument moglo reći da je mističan, onda Yaybahar po tome nema nikakvu ozbiljniju konkurenciju. Doista nas iznenađuje da u 21. stoljeću netko može izumiti originalan akustični "analogni" instrument koji zvuči kao da je stigao s nekog stranog planeta.


Şen će se s Yaybaharom uskoro pojaviti na Margaret Guthman Musical Instrument Competition natjecanju glazbenih inovacija, koje se održava 20. veljače 2015. na sveučilištu Georgia Institute of Technology, gdje će nadmetati protiv drugih neobičnih glazbenih instrumenata. Rekli bismo da drugi inovatori imaju vrlo malu šansu protiv njega, jer se gotovo svi njihovi instrumenti temelje na elektronici i/ili računalnoj tehnologiji.

Bušeći ledenjake na Grenlandu, nizozemski istraživači su otkrili da se klimatske promjene događaju brže nego što se prije vjerovalo - zadnje ledeno doba završilo je naglo u samo godinu dana.

NordGrip projekt bušenja na Grenlandu je izvadio ledene jezgre iz drevnih ledenih ploča koje otkrivaju da je zadnje globalno ledeno doba završilo prije točno 11 711 godina. Ledena jezgra je dugački cilindar izvađen bušenjem iz leda, načinjen od slojeva snijega i leda koji su padali u toj regiji milenijima. Istraživanjem količine snijega zakopanog u tim slojevima, istraživači s Instituta Niels Bohr u Kopenhagenu odredili su točnu godinu kada je ledeno doba završilo i prepustilo scenu našoj sadašnjoj klimi.

Zrakoplov na solarni pogon Solar Impulse 2 uskoro će iz Ujedinjenih Arapskih Emirata krenuti na put oko svijeta u 12 etapa, preko Indije, Kine, New Yorka i Mediterana, te će se vratiti u Abu Dhabi bez kapi goriva, istaknuli su organizatori u utorak.

Švicarci Bertrand Piccard i Andre Borschberg, suosnivači projekta i piloti zrakoplova Solar Impulse 2, predstavili su svoju strategiju leta u prijestolnici Ujedinjenih Arapskih Emirata od kuda će krenuti na put "krajem veljače ili početkom ožujka". U pet mjeseci će prijeći oko 35.000 km, uz efektivno 25 dana leta brzinom između 50 i 100 km/h.

Mobilno telefoniranje i korištenje mobilnog interneta u Hrvatskoj i u EU-u s istom tarifom? To bi trebalo biti samo po sebi razumljivo na zajedničkom tržištu Europske unije. U praksi to nije tako - na žalost potrošača.

Kontrole su u mnogim zemljama Europske unije povijest, putnici više uglavnom ne moraju vaditi putovnice kada prelaze iz jedne u drugu zemlju, piše Deutsche Welle. Ali da granice ipak postoje u "Europi bez granica" građanima postane jasno najkasnije kad nakon povratka s godišnjeg odmora pogledaju svoj račun za mobitel. Na njemu će otkriti svaku poslanu SMS-poruku, svaki razgovor koji su obavili dok su se sunčali na nekoj plaži na Mediteranu. "Roaming", to je riječ koja je zapravo koncem 2015. trebala definitivno otići u zaborav. Zapravo...

Europski parlament i Europska komisija najavljivali su kako koncem iduće godine konačno žele ukinuti "naknadu" za korištenje telekomunikacijskih usluga u inozemstvu. Ali od toga očito neće biti ništa. Nadležni u Bruxellesu se još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko termina ukidanja takozvanog "roaminga".

Morske kornjače vraćaju se na plažu na kojoj su se izlegle kako bi baš na njoj ostavile jaja, a čak i kad su udaljene stotinama kilometara, uz pomoć magnetskih polja Zemlje uvijek pronalaze pravi put.

Ženke morske kornjače poznate su po tome što legu jaja na plaži na kojoj su se i same izlegle. Znanstvenike je dugo mučilo pitanje kako se one snalaze u prostoru, s obzirom da se ponekad vraćaju na rodnu plažu sa stotina kilometara udaljenosti.

Prema istraživanju objavljenom u Current Biology, one su kući privučene magnetski.

Znanstvenici švicarskog sveučilišta EPFL (École Polytechnique Fédérale de Lausanne) tvrde da su omogućili ponovno hodanje paraliziranom mišu jednostavnim dodavanjem implantata koji je dizajniran kako bi stvarao električne impulse i dostavljao farmakološke sastojke na mjesto povrede leđne moždine.

U svojem znanstvenom radu objavljenom u publikaciji Science, znanstvenici opisuju detalje uređaja koje su razvili profesori Stéphanie Lacour i Grégoire Courtine, koji se spajaju direktno na leđnu moždinu.

Uređaji su rastezljivi i savitljivi, što znači da ne stvaraju prijetnju po novo ozljeđivanje leđne moždine, kao ni stvaranje trenja koje bi moglo izazvati upale. Znanstvenici čak tvrde da se ti implantati ponašaju vrlo nalik na živo tkivo kada ih se ugradi u tijelo.

Električni impulsi i farmakološki sastojci koje stvaraju i unose ovi implantati, omogućuju tretiranje ozljeda leđne moždine, odnosno stimuliraju i reanimiraju živčane stanice na mjestu povrede, čime u osnovi liječe paralizu.

Dr. sc. Rupert Sheldrake je znanstvenik. Poznati znanstvenik, svjetskog glasa. Tim je snažnije odjeknula njegova knjiga The Science Delusion koja je dočekana od strane znanstvene zajednice kao neprijateljska, iako ne napada znanost u cjelini, već upravo suprotno - ukazuje nam na činjenicu kako je baš znanost, načelno najotvorenija od svih ljudskih djelatnosti u smislu prihvaćanja novih ideja, zapela unutar "deset dogmi": potpuno nedokazanih pretpostavki kojih se čvrsto drži.

U ovom TED govoru, koji je zbog svoje kontroverznosti obrisan sa službenog TED-ovog web odredišta, dr. Rupert Sheldrake objašanjava kojih su to deset loše postavljenih hipoteza koje koče napredak znanosti u cjelini.

Nema ničeg lošeg u tome, dapače: ako su ove pretpostavke doista znanstveno neutemeljene, naša je civilizacijska dužnost ozbiljno ih i kolektivno preispitati. Počevši od pretpostavke kako materija nema svjesnost i kako cijeli svemir funkcionira poput glupog automata, preko ideje da je sva naša percepcija smještena isključivo u našoj glavi, pa sve do lako dokazive činjenice kako prirodne konstante možda baš i nisu toliko nepromjenjive koliko se uobičajeno misli.

Kako god bilo, ovo je govor koji će vam promijeniti pogled na život i svijet u kojem živimo. Vrijedi svake minute, iskrena preporuka.

Super-materijal grafen, za čiji su pronalazak naučnici Andre Geim i Konstantin Novoselov dobili Nobelovu nagradu, biće korišćen za proizvodnju tanjih i jačih kondoma koji bi trebalo da budu još ugodniji i sigurniji za korišćenje. Naučnici sa univerziteta u Mančesteru su uz pomoć grafena razvili novi kompozotni materijal, koji će kada se kombinuje sa lateksom omogućiti da kondomi budu još jači, sigurniji i tanji, a veruju da će zbog toga i korisnici prilikom seksualnog odnosa osetiti veći užitak.

Grafen je materijal koji je ekstremno tanak i lagan, ali je u isto vreme izuzetno jak i izdržljiv i provodi elektricitet, a Novoselov i Geim su za njegovo otkriće dobili Nobelovu nagradu za fiziku 2010. godine.

Sada je doktor Aravinid Vidžajaragavan, naučnik sa Univerziteta u Mančesteru uveren da ovaj materijal uspešno može biti primenjen kod proizvodnje kondoma, koji bi po njemu bili mnogo lakši za korišćenje.

"Ovaj novi materijal je napravljen tako da poboljša prirodni osećaj tokom seksualnog odnosa u kome se koristi kondom, što bi trebalo da ohrabri ljude i podstakne ih da ih koriste kako bi se zaštitili", kaže Vidžajaragavan.

"Ove karakteristike novog kondoma će biti moguće kombinovanjem jačine grafena i elestičnošću lateksa u proizvodnji, tako da će biti tanji, rastegljiviji, sigurniji i za neke možda i najvažnije, povećaće seksualno zadovoljstvo", dodao je on.