Znanost i tehnologijaS


Blue Planet

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi
© SXS Projekt / Reuters
Vest o detektovanju gravitacionih talasa, koja je 11. februara odjeknula naučnim svetom, danas je potvrđena!

Čuveni fizičar i teoretičar struna Brajan Grin danas je saopštio da su naučnici ponovo detektovali gravitacione talase.

- Udarna vest: LIGO tem je upravo saopštio da su drugi put detektovani gravitacioni talasi. Ovog puta izvor su bile dve crne rupe koje se sudaraju, sa masama 14 i osam puta većim od mase našeg Sunca, na udaljenosti od 1,4 milijardi svetlosnih godina od nas. Ovo drugo otkriće znači da je era astronomije gravitacionih talasa počela. Čestitke LIGO timu i njihovom italijanskom delu, VIRGO timu - napisao je Brajan Grin.


Sun

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca
© NASA Twitter

Američki astronomi su saopštili da su otkrili najveću planetu izvan Sunčevog sistema koja "kruži oko dva sunca".


Novootkrivena planeta veličine kao Jupiter, udaljena je od Zemlje 3.700 svetlosnih godina.

Planetu je otkrio tim koji su predvodili Američka svemirska agencija (NASA) i Univerzitet u San Dijegu, koristeći teleskop Kepler koji traga za planetama izvan našeg Sunčevog sistema.

Otkriće je saopšteno u ponedeljak na sastanku Američkog astronomskog društva u San Dijegu.

Planeta se nalazi u zoni pogodnoj za život, odnosno tamo gde voda, ključna za postojanje života kakvog mi poznajemo, može biti tečna. Naučnici su, međutim, ocenili da nije verovatno da može da podržava život jer je toliko velika, pošto velika planeta obično znači veliku masu i snažnu gravitaciju.

Display

Misterij, kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno, riješila vještačka inteligencija

Misterij kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno riješila vještačka inteligencija
© UOM

Jedna od najvećih misterija biologije - kako se presečeni pljosnati crvi regenerišu u nove organizme - rešena je od strane kompjutera bez ljudske pomoći.
To je prvi put u istorijida je veštačka inteligencija samostalno postavila novu naučnu teoriju.

Naučnici sa Univerziteta u Merilendu programirali su kompjuter da nasumično predviđa kako će geni crva formirati mreže sposobne za regeneraciju, pre nego što da procenu predviđanja kroz simulaciju.

Nakon tri dana predviđanja, simuliranja i procenjivanja, kompjuter je postavio osnovnu genetsku mrežu koja objašnjava kako dolazi do regeneracije.

Studiju Danijela Loboa i Majkla Levinaobjavio je naučni magazin PLOS.

"To nije smao statistika i računanje. Smišljanje modela koji objašnjavaju prirodu jeste najkreativnija stvar u naučnom radu. To je srce i duša naučne delatnosti. Niko od nas ne bi uspeo da dođe do ovog rezultata, mi smo kao polje neuspešno to pokušavali više od veka", rekao je Levin za Popular Mekaniks.

Iako je kompjuteru trebalo samo tri dana da postavi teoriju, naučnici su više od dve godine razvijali program.

"Ovaj problem i naš pristup su univerzalni. Mogu biti korišćeni na svemu gde postoje funkcionalne baze podataka, iako je mehanizam zasnovan na njima gotovo nedokučiv", objašnjava Levin.

Lobo i Levin veruju da će rezultati omogućiti volje razumevanje metastaze koja omogućava raku da se proširi kroz telo.

Info

Ptice lete u formacija oblika slova V da bi štedjele energiju, kaže nova studija

Ptice lete u formacija oblika slova V da bi štedjele energiju, kaže nova studija
© Getty
Znanstvenici sa Royal Veterinary College otkrili su zašto ptice lete u obliku slova V. Na 14 mladih ptica iz porodice ibisa postavili su GPS uređaje koji bilježe položaj ptica pet puta u sekundi. Od 2003. godine ptice su trenirane da se sele iz Austrije i Njemačke u zimska staništa u Toskani u Italiji. Studija objavljena u časopisu Nature pokazala je da su podaci prikupljeni tijekom seobe koja je trajala 36 dana potvrdili teoriju o štednji energije kod ptica.

Prema toj teoriji, ptice formiraju oblik slova V kako bi štedjele energiju. Svaka ptica u toj formaciji kako bi iskoristila aerodinamiku V-leta morala bi namjestiti svoja krila u uzlaznom dijelu zračnog vrtloga koji stvaraju vrhovi ptica ispred nje.

Struja se kreće gore-dolje kako prednja ptica maše krilima, a to znači da svaka stražnja ptica mora postaviti krila na pravo mjesto i zamahivati njima u pravom trenutku kako bi dobivala potisak prema gore.

"Čini se da su ptice itekako svjesne gdje se svaka od njih nalazi i što rad" - rekao je voditelj istraživanja dr. Steven Portugal, piše BBC.

Beaker

Za periodni sustav elemenata predložena nova imena: Nihonij, Moskovij, Tennessin i Oganesin

Za periodni sustav elemenata predložena nova imena: Nihonij, Moskovij, Tennessin i Oganesin
© Dmitrij Astakhov / Sputnik
Sjećate li se pridošlica u periodnom sustavu elemenata o kojima smo pisali prije nekoliko mjeseci, koji su kompletirali sedmu periodu? Podsjetimo, riječ je o četiri superteška elementa, s atomskim brojevima 113, 115, 117 i 118, koje je IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry)službeno priznala u siječnju ove godine. Dotični elementi, koji su do sada nosili samo generička imena (konkretno, nazive njihovih atomskih brojeva na latinskom), od sada imaju i prava imena, koja će, ako ih IUPAC usvoji, za nekoliko mjeseci postati njihovi novi službeni nazivi.

Prevedeni na hrvatski, spomenuti elementi zvat će se nihonij (Nh), moskovij (Mc), tennessin (Ts) i oganesin (Og). Kao što je poznato, imena elementima daju njihovi otkrivači, pa je nihoniju, kao 113 elementu u tablici, ime dao tim iz japanskog RIKEN Nishina Center for Accelerator Science, referirajući se time na Nihon, ime Japana na japanskom jeziku.

S druge strane, element 115 dobio je ime po Moskvi, zato što su ga otkrili ruski znanstvenici pri Joint Institute for Nuclear Research iz Dubne. Slično tome, tennessin (117) je dobio ime po američkoj saveznoj državi Tennessee, gdje se nalaze Oak Ridge National Laboratory i Vanderbilt University, kao istraživački kompleksi zaslužni za otkriće navedenog. Konačno, oganesin (118) je nazvan po nuklearnom fizičaru Juriju Oganesijanu, voditelju istraživanja koje je dovelo do otkrića, kako spomenutog, tako i drugih kemijskih elemenata.


Fish

Naučnici otkrili nevjerovatnu sposobnost nekih tropskih vrsta ribe da razlikuju ljudska lica

Naučnici otkrili nevjerovatnu sposobnost nekih tropskih vrsta ribe da razlikuju ljudska lica
Tim američkih i australskih istraživača otkrio je da je tropska riba archerfish (na slici) u stanju razlikovati lica s visokim stupnjem točnosti, prvi put da je to svojstvo viđeno kod riba
Naučnici sa Univerziteta Oksford i Kvinslend su otkrili da vrste tropskih riba (archerfish) poseduju neverovatnu sposobnost da razlikuju ljudska lica.

Istraživanje timova naučnika sa Univerziteta Oksforda (Velika Britanija) i Kvinslenda (Australija), koje je objavljeno u časopisu Scientific Reports, otkrilo je da je vrsta ribe (archerfish) sposobna da nauči i prepozna likove sa visokim stepenom preciznosti, što predstavlja impresivni podvig budući da ovaj zadatak zahteva sofisticirane vizuelne sposobnosti prepoznavanja, piše Science Daily.

Biti u stanju napraviti razliku između velikog broja ljudskih lica je iznenađujuće težak zadatak, uglavnom zbog činjenice da sva ljudska lica dele iste osnovne funkcije i oblike. Sva lica imaju dva oka iznad nosa i usta, tako da moramo da budemo u stanju da identifikujemo suptilne razlike u njihovim osobinama. Ukoliko uzmete u obzir da postoji sličnost u izgledu između nekih članova porodice, ovaj zadatak može biti zaista vrlo težak“, istakla je Kejt Njuport sa Univerziteta Oksford.

„Postavili smo hipotezu da je ovaj zadatak toliko težak da ga mogu izvršiti samo primati, koji imaju veliki i kompleksan mozak. Činjenica je da ljudski mozak ima specijalnu regiju za prepoznavanje ljudskih lica. Kako bismo testirali ovu ideju, želeli smo da vidimo da li neka druga životinja sa manjim i jednostavnijim mozgom može da prepozna ljudska lica“, dodaje Njuport.

Naučnici su otkrili da je riba, iako nema sofisticirani vizuelni korteks primata, ipak sposobna da prepozna jedno lice od 44 novih lica. Ovo istraživanje dokazuje da riba kao beskičmenjak poseduje impresivne moći vizuelne percepcije.

Star

Zabilježen zvuk najstarijih zvijezda u našoj galaksiji

Zabilježen zvuk najstarijih zvijezda u našoj galaksiji
Galaksija Mliječni put i neke od njenih zvijezda stvorene su nedugo poslije Velikog praska, prije 13 milijardi godina.

Sve donedavno, računanje starosti zvijezda moglo je da se praktikuje jedino za relativno mlade zvijezde. Međutim, naučnici su pronašli novu tehniku - 'slušanje' zvuka koji proizvode ova užarena nebeska tijela.

Astrofizičari sa Univerziteta u Birmingemu zabilježili su zvukove nekih od najstarijih zvijezda u našoj galaksiji koristeći podatke prikupljene tokom Nasine Kepler i K2 misije.

Tim je proučavao male promjene u sjaju zvijezda, prouzrokovane unutrašnjim zvučnim pulsiranjem, koristeći tehniku zvanu astroseizmologija ili zvjezdana seizmologija.

“Ne možemo direktno da ‘slušamo’ zvijezde, ali možemo da mjerimo površinske manifestacije elektromagnetnih fluktuacija zarobljenih u zvjezdanoj unutrašnjosti bilježenjem načina na koji se mijenja zvjezdana svjetlost”, izjavio je doktor Andrea Miljo, vodeći autor istraživanja sa Fakulteta za fiziku i astronomiju na Univerzitetu u Birmingemu.

Bulb

Teorija stara 200 godina slučajno dokazana: Električne jegulje zaista iskaču iz vode kako bi napale

Teorija stara 200 godina slučajno dokazana: Električne jegulje iskaču iz vode kako bi napale
© Norbert Wu, Minden Pictures, National Geographic Creative

Američki naučnik slučajno je dokazao teoriju staru 200 godina u vezi s električnim jeguljama, a koju je postavio poznati istraživač iz 19. stoljeća Alexander von Humboldt,
prenosi Anadolu Agency (AA).

Alexander von Humboldt je tvrdio da je tokom svog putovanja po Amazonu 1800. godine svjedočio borbi konja i električnih jegulja.

Ipak, od tada nije bilo zabilježenih tvrdnji da su eletkrične jegulje iskakale iz vode i napadale životinje na obali, pa se pretpostavljalo da je Humboldt preuveličao prizor koji je tada vidio.

Međutim, profesor Kenneth Catania sa Univerziteta Vanderbilt nedavno je otkrio da jegulje zaista mogu iskakati iz vode kako bi napale životinje.

Do tog otkića je došao slučajno, kada je želio prebaciti jegulje iz jednog akvarijuma u drugi.

Dok je koristio mrežu s metalnom drškom kako bi prebacio jegulje, primijetio je da su one nakon određenog vremena prestale izbjegavati mrežu i počele se uzdizati iz vode i naslanjati glavu na metalnu dršku kako bi generisale impulse visokog napona.

Profesor je nakon toga proveo eksperiment tako što je jegulje postavio u akvarijum na čijoj su se površini nalazile vještačke ljudske ruke i glave krokodila.

Mars

NASA: Pješčane dine na Marsu izgledaju kao ukrasi na kolačima

NASA: Pješčane dine na Marsu izgledaju kao ukrasi na kolačima
© JPL / University of Arizona / NASA

Američka svemirska agencija NASA objavila je nove fotografije pješčanih dina na Marsu, opisavši ih kao "ukrase na kolačima".


Koristeći tehnologiju za poboljšanje boje, fotografije koje su napravljene iznad južne hemisfere Marsa, pokazuju kako pješčane dine prekrivaju mnogo terena, dok se između njih mogu vidjeti ravne stijene.

Budući da je na južnoj hemisferi kasna zima, NASA kaže da zbog toga ima dovoljno sunčeve svjetlosti koja dopire do dina i stvara sezonsku pokrivenost karbon-dioksida kako bi se pijesak odledio.

Ljubičaste tačke nastaju i pokazuju mjesta gdje je karbon-dioksid pod pritiskom uspio naći put na površinu.

Fotografije su napravljene kamerom visoke rezolucije, koja se nalazi na Univerzitetu u Arizoni.


Books

X-zrake otkrivaju 1300 godina stare fragmente u uvezu korica kasnijih knjiga

X-zrake otkrivaju 1300 godina stare fragmente u koricama kasnijih knjiga

Zahvaljujući primjeni jedne nove revolucionarne tehnologije holandski naučnici otkrili su stoljećima skrivenu tajnu u jednom manuskriptu koji je ležao zaboravljen u biblioteci Univerziteta u Leidenu, piše Guardian


Koristeći X-zrake otkrili su fragmante tekstova iz 12. stoljeća koji su u 16. stoljeću pretvoreni u korice knjige.

Recikliranje papira na takav način bila je, inače, uobičajena praksa u srednjem vijeku. Stranice iz starijih knjiga lijepile bi se s unutrašnjih strana uveza kako bi se ojačale korice.

“Ovo otkriće doista je usporedivo s blagom. Jako smo uzbuđeni”, rekao je Erik Kwakkel, stručnjak za srednjovjekovne knjige iz Leidena.

Profesor Joris Dik s poznatog delftskog tehničkog univerziteta opisao je potencijal novih tehnologija za pronalaženje sličnih novih materijala masivnim.

Istaknuo je kako nove tehnologije više ne omogućavaju samo otkrića starih tekstova, nego ih čine i čitljivima.