Znanost i tehnologijaS


Wolf

Oprašuju li vukovi? Veliki mesožderi prvi put viđeni kako oblizuju nektar

vukovi
© Adrien Lesaffre
Istraživači u Etiopiji ostali su zatečeni kad su na videu uhvatili neobično ponašanje vukova. Naime, po prvi je put zabilježeno da vukovi obilaze i ližu cvjetove, baš kao što pčele obilaze cvjetove i prikupljaju nektar.

Crveni vukovi snimljeni su kako obilaze cvjetove, oblizujući njihove prašnike u potrazi za slatkim nektarom i prenoseći pelud s jednog cvjeta na drugi.

Ekologinja sa Sveučilišta Oxford, Sandra Lai, u svom je znanstvenom radu objavljenom u časopisu Ecology, navela kako je ovo prvi zabilježeni primjer velikog oprašivača mesoždera.

Promatrali smo vukove kako traže nektar na cvjetovima Kniphofia folisa (plamenka), što je rezultiralo taloženjem relativno velike količine peludi na njihovim njuškama. To sugerira da bi mogli pridonijeti oprašivanju, stoji u njenom radu.

Cassiopaea

Svemir ima neku vrstu pamćenja: Naše misli, iskustva i sjećanja ostat će zauvijek

pamćenja
© FOTO KOLAŽ FRANCESCA IZZOA
Zašto fizičari tvrde da se informacija nikada ne gubi? Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se osvrnuti na nekoliko ključnih koncepta iz teorijske fizike, ali i filozofije.

U kvantnoj mehanici postoji teorija poznata kao princip očuvanja informacija. Prema njoj, informacije koje su bile prisutne u fizičkom sustavu, čak i nakon što su sustav ili objekti uništeni, nikada zapravo ne nestaju.

Primjerice, kada zvijezda eksplodira u supernovu, informacije o njezinu prethodnom stanju ne nestaju, već se transformiraju i prenose u svemir. Ta ideja postala je još jasnija iz rada britanskoga fizičara Stephena Hawkinga (1942.-2018.) i njegovih istraživanja crnih rupa.

Bizarro Earth

Supervulkan u Italiji pokazuje znakove buđenja

supervulkan
© earth.comSatelitski prikaz Flegrejskih polja i kratera Solfatara koji prikazuje veliki supervulkan kaldere zapadno od Napulja, Italija. Dio je kampanskog vulkanskog luka koji uključuje Vezuv.
Od 2005. godine, podaci o gasnim emisijama počeli su pokazivati odstupanja od uobičajenih magmatskih karakteristika. Ovaj trend prate povišene temperature u plitkom hidrotermalnom sistemu, što je 2012. dovelo do povećanja nivoa upozorenja za ovo područje sa zelenog na žuti

Flegrejska polja, supervulkan smješten zapadno od Napulja u Italiji, sve češće izazivaju zabrinutost među naučnicima zbog povećane emisije gasova i aktivnosti unutar vulkanskog sistema, piše Earth.com. Ova područja, poznata po svojoj kompleksnosti i potencijalnoj opasnosti, svrstavaju se među osam najvećih emitera vulkanskog ugljen-dioksida u svijetu.

Robot

Maleni robot Erbai 'oteo' 12 velikih robota iz kineskog izložbenog prostora

roboti
© Screenshot/Youtube
Mali robot, kojeg pokreće umjetna inteligencija, nazvan Erbai, "oteo je" 12 većih robota iz izložbenog prostora u gradu. Bizaran incident dogodio se prošlog četvrtka i otada je postao viralan, potaknuvši široku raspravu o razvoju odnosa između ljudi i umjetne inteligencije.

Videosnimka neobičnog događaja prikazuje kako se Erbai, proizvod tvrtke Unitree Robotics, upušta u ono što je izgledalo kao ljudski razgovor s većim robotima iz izložbenog prostora. Snimka počinje tako što Erbai započinje dijalog.
"Radite li prekovremeno?" upitao je Erbai.
Veći robot na to mu je odgovorio: "Nikada ne napuštam posao."
Erbai potom nastavlja: "Ne ideš kući?", na što mu je veći stroj odgovorio: "Ja nemam dom".

Ice Cube

Dolazi ledeno doba: ključna atlantska struja slabi mnogo brže nego što su znanstvenici predviđali

Ilulissat Icefjord in Greenland atlantic current weakening ice age fresh water
© Ulrik Pedersen/NurPhoto via Getty ImagesLedeni fjord Ilulissat na Grenlandu 3. srpnja 2024. Glečer svaki dan odvoji dovoljno leda da zadovolji potrebe New Yorka za vodom tijekom cijele godine.
Trenutačni ključ za stabilizaciju klime diljem Atlantika i šire mogao bi biti za jednu trećinu slabiji do 2040. godine, otkrila je nova studija.

Osnovna struja Atlantskog oceana koja regulira klimu planeta slabi mnogo brže nego što se dosad mislilo, prema novoj studiji.

Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), koja uključuje Golfsku struju, stabilizira klimu na sjevernoj hemisferi i šire.

Snowflake

Tajanstvena plava svjetla lavine u Kini

Blue light avalanche
© CopyrightSnimak zaslona iz gifa
Ovo bi moglo biti nešto novo. U noći 27. listopada, kineski astrofotograf Shengyu Li postavio je svoju kameru za snimanje tragova zvijezda iznad planine Xiannairi u Sichuanu, Kina. Duga ekspozicija je upravo počela kada se ledeni blok otkinuo iz visećeg ledenjaka. Obratite pozornost na plave bljeskove unutar lavine koja je uslijedila:

"Nismo pronašli nijedan prethodno dokumentirani slučaj takvog događaja, što ovo otkriće čini uzbudljivim i intrigantnim za nas", kaže Li. "Naša početna hipoteza je da luminiscencija može biti posljedica osvjetljenja izazvanog trenjem tijekom fragmentacije leda."

Fenomen se naziva "triboluminiscencija". Legendarni fizičar Richard Feynman to najbolje objašnjava: "Kada uzmete komad šećera i zdrobite ga kliještima u mraku, možete vidjeti plavičasti bljesak. To rade i neki drugi kristali. Nitko ne zna zašto." Možete sami stvoriti triboluminiscentne bljeskove razbijanjem Lifesavers.

Info

Fizičari su transformirali kvantno računalo u vremenski kristal

kristal
© da-kuk/Getty Images
Po prvi put, fizičari su uspjeli transformirati kvantno računalo u oblik materije koji, čini se, prkosi uobičajenim zakonima fizike. Ovaj napredak predstavlja potencijalni korak naprijed prema praktičnijim primjenama kvantnog računalstva. Kvantna računala nude mogućnost proširenja vrsta algoritama koji se mogu brzo i učinkovito izvršavati, što bi značajno ubrzalo istraživanja u raznim područjima, uključujući fiziku čestica, farmakologiju i meteorologiju.

Iako su napravljeni značajni pomaci u razvoju osnova ove tehnologije, sve veća složenost tehnologije dovodi do pojave pogrešaka kao glavne prepreke. Korištenjem eksperimentalnog pristupa koji omogućuje kvantnom računalu da funkcionira kao stabilan oblik vremenskog kristala, tim fizičara iz Kine i SAD-a nada se da će tehnologiju učiniti manje sklonom pogreškama kako se razvija.

Vremenski kristali su skupine čestica koje pokazuju ponavljajuće obrasce kretanja. Dok uobičajene kristale, poput dijamanta i kvarca, karakteriziraju oblici koji se ponavljaju u trodimenzionalnom prostoru, vremenski kristali povremeno se kreću poput njihala, njišući se kroz vrijeme.

Mars

Najstariji izravan dokaz aktivnosti tople vode na Marsu otkriven u drevnom meteoritu

skuja
© NASAMarsovski meteorit NWA 7034, također poznat kao Black Beauty
Novo istraživanje pod vodstvom Sveučilišta Curtin otkrilo je ono što bi moglo biti najstariji izravni dokaz drevne aktivnosti tople vode na Marsu, otkrivajući da je planet možda bio naseljen u nekom trenutku svoje prošlosti.

Studija je analizirala 4,45 milijardi godina staro zrno cirkona iz poznatog marsovskog meteorita NVA7034, također poznatog kao Black Beauty, i pronašla geokemijske "otiske prstiju" tekućina bogatih vodom.

Koautor studije dr. Aaron Cavosi iz Curtinove škole za Zemlju i planetarne znanosti rekao je da je ovo otkriće otvorilo nove puteve za razumijevanje drevnih marsovskih hidrotermalnih sustava povezanih s magmatizmom, kao i bivše nastanjivosti planeta.

Igloo

'Globalno' zatopljenje? Hlađenje iz malog ledenog doba i širenje morskog leda i danas traje diljem Antarktika

Water Mass Circulation
© Quaternary Science ReviewsOvdje predstavljamo novu rekonstrukciju primarne produktivnosti, glacijalnih uvjeta, cirkulacije vodene mase i sezonskog trajanja morskog leda iz jezgre morskog sedimenta prikupljene iz zaljeva Robertson, 40 km dugog zaljeva koji se proteže u smjeru sjever-jug i koji se nalazi zapadno od rta Adare u najzapadnije područje Rossova mora
Nova istraživanja pokazuju da tijekom prošlog stoljeća nije došlo do smanjenja morskog leda u zaljevu Robertson na Antarktiku (Rossovo more). Umjesto toga, hladno malo ledeno doba i njegovi prošireni uvjeti morskog leda nastavljaju se nesmanjeno tijekom 20. i 21. stoljeća.

Između ~8000 i 3500 godina prije sadašnjosti, antarktički ledeni pokrov doživio je nekoliko tisućljeća povlačenja, a opseg morskog leda koji okružuje kontinent smanjivao se tijekom srednjeg holocena. Sljedećih nekoliko tisućljeća nakon toga, ili prije otprilike 3500 do 1500 godina, ledeni pokrivač i morski led dosegnuli su gotovo suvremenu razinu.

Whistle

Bizarne astečke zviždaljke imaju čudan učinak na ljudski mozak

mmmmmmm
© Jennysnest/Wikipedia/CC Autor SA 4.0Zviždaljka pronađena u rukama žrtve u Astečkom hramu u Tlatelolcu, Mexico City
Astečka zviždaljka smrti, instrument u obliku lubanje poznat po svojim jezivim zvukovima, predstavlja više od povijesne neobičnosti. Nedavna istraživanja otkrivaju da njezini tonovi aktiviraju zamršene moždane procese te ističu uznemirujuću mješavinu prirodnih i umjetnih svojstava te bizarne zviždaljke.

Švicarski i norveški znanstvenici, predvođeni neuroznanstvenikom Saschom Frühholzom sa Sveučilišta u Zürichu, ispitivali su utjecaj astečke zviždaljke na ljudski mozak. Angažirali su 70 europskih volontera za psihoakustičke testove te su ih izlagali različitim zvukovima, uključujući i zvukove iz zviždaljke smrti. Naime, sudionici nisu bili svjesni jezivih zvukova koji će biti uključeni, što je osiguralo nepristrane reakcije. Od njih, 32 su podvrgnuta fMRI skeniranju dok su čuli nasumične kategorije zvukova, kao što su ljudski i životinjski zvukovi, glazbeni tonovi i prirodni zvukovi.