Znanost i tehnologijaS


Mars

Na Marsu je postojao okean veličine Atlantika

mars water
© NASAOvako je nekada izgledao Mars
Na Marsu je pre tri i po milijarde godina postojao ogroman okean veličine Atlantika, zauzimao je 19 odsto površine Marsa, a na pojedinim mestima njegova dubina je bila više od 1,6 kilometara, navode naučnici Američke svemirske agencije u studiji objavljenoj u časopisu Science.

Analizirajući atmosferu Marsa, istraživači su zaključili da je “Crvena planeta” izgubila 87 odsto svoje vode u svemiru. Poređenja radi, Atlantik zauzima 17 odsto površine Zemlje.

Na Marsu je nekada bilo toliko vode da je cela planeta mogla da bude prekrivena njome, i to na visini od 137 metara, tvrde u NASA.

Naučnici, međutim, veruju da je voda formirala veliki okean koji se protezao polovinom severne hemisfere Marsa, te da je na pojedinim mestima njegova dubina iznosila više od 1,6 kilometara.

Imajući u vidu njegovu geologiju, taj deo planete se odavno smatra kao najpogodnije mesto za postojanje okeana.

"Naša studija pruža dobru procenu vode koja se nalazila na Marsu", kazao je Heronimo Vilanueva, istraživač NASA Centra za svemirske letove Godar, u Grinbeltu, u državi Merilend.

"Zahvaljujući ovoj studiji, možemo bolje da razumemo istoriju vode na Marsu", dodao je on.

Najnovija procena zasniva se na veoma detaljnim proučavanjima obične vode koju čine jedan atom kiseonika i dva atoma vodonika (H2O) i teške vode u kojoj jedan atom deuterijuma zamenjuje jedan atom vodonika (HDO).

R2-D2

Seth Goldstein predstavio robota koji svira violinu

Seth Goldstein predstavio robota Ro-Bow koji svira violinu.
Seth Goldstein je bivši inženjer biomedicine, koji je nakon umirovljenja počeo izrađivati zanimljive umjetničke "kinetičke skulpture", a nedavno je predstavio i robota violinista koji koristi elektromagnetske aktuatore kako bi mogao pravilnim načinom stiskati žice i guditi na violini prema notnom digitalnom zapisu koji mu zadate.

Kao što ćete moći sami vidjeti (i čuti) u ovom videu, Goldsteinov robot pod nazivom Ro-Bow možda neće nikada održati solo koncert u Lisinskom, ali je vrlo zanimljivo vidjeti ga u akciji, obzirom da se sastoji od vrlo složene mehanike i elektronike koja mu omogućuje sviranje violine, instrumenta za koji će vam mnogi glazbenici reći da ga dobro može svirati samo "osoba s dušom".


Eye 1

Bioničko oko omogućilo slijepcu da nakon 10 godina ponovo vidi

Bionic eye
© Mayo Clinic/YouTube screenshot
Allen Zderad nije mogao sakriti suze radosnice nakon što mu je bioničko oko omogućilo da vidi svoju suprugu prvi put nakon 10 godina.

Šezdesetosmogodišnji Zderad je slijep već deset godina. Njemu je prije 20 godina dijagnosticirana očna bolest zbog koje je postepeno gubio vid, a na kraju je potpuno oslijepio.

Međutim, zahvaljujući bioničkom oku koje mu je ugrađeno u Klinici Mayo u Minnesoti, Allen sada može vidjeti oblike i razlikovati ljudska lica. Svoju suprugu Carmen je vidio prvi put nakon deset godina, zbog čega su ga savladale emocije.

"Ovo je veoma značajno, funkcionisat će. Ovaj trenutak ćemo dugo pamtiti", izjavio je Zderad.

Procedura podrazumijeva ugrađivanje malog čipa iza oka pacijenta, a ostatak je protetički uređaj koji se spaja na naočale i aktivira dvije sedmice nakon procedure. On potom šalje signale u vidu valova svjetlosti ka optičkom nervu, čime se zaobilazi oštećena mrežnjača.


Comet

Dark Energy kamera slučajno snimila komet Lovejoy

Komet Lovejoy
© Fermilabov Marty Murphy, Nikolay Kuropatkin, Huan Lin i Brian YannyKomet 2014 Q2 (Lovejoy) snimljen 27. prosinca 2014.
Dark Energy Camera slučajno je uhvatila komet Lovejoy.

Komet se našao u vidnom polju 570-megapikselne kamere nazvane Dark Energy, svjetske najsnažnije digitalne kamere.

Član tima rekao je da je trenutak u kojem se na ekranu u kontrolnoj sobi pojavio komet bio šokantan.

"Ovo nas je podsjetilo da prije nego gledamo udaljene objekte, prvo istražimo ono što je u našem susjedstvu, ono što nam je bliže" - napisali su na blogu.

Komet Lovejoy (C2014 Q2) kamera je uhvatila u prosincu prošle godine dok je skenirala južno nebo.

Dark Energy konstrurirana je radi boljeg istraživanja brzorastućeg svemira i otkrivanja tajne tamne energije za koju se pretpostavlja da postoji u svemiru.

Frog

Gljiva Batrachochytrium dendrobatidis prijeti uništenjem 500 endemskih vrsta žaba na Madagaskaru

Frog_Batrachochytrium dendrobatidis
© Axel Strauss/Wikipedia
Gljiva Batrachochytrium dendrobatidis (Bd) koja je desetkovala žablju populaciju diljem svijeta došla je do Madagaskara gdje prijeti uništenjem 500 endemskih vrsta žaba. Zoolozi su gljivu u razdoblju između 2010. i 2014. godine uočili na pet različitih područja diljem otoka i tvrde da su gotovo sve žabe njome bile zaražene.

Opasna gljiva sada se raširila po cijelom Madagaskaru i mogla bi u samo nekoliko godina izbrisati cijelu žablju populaciju, piše Guardian.

"Bd je već uništila najmanje 200 vrsta žaba u svijetu. Zabrinuti smo jer bi slična skupina mogla zadesiti i endemske žabe na Madagaskaru" rekao je autor studije Gonçalo Rosa.

Žabe preko svoje kože upijaju vodu i sol, a gljiva remeti normalnu funkciju kože što često dovodi do smrti.

Ono što ohrabruje jest da bi neke žablje vrste na Madagaskaru mogle biti otporne na napade ubojite gljive jer takvi su slučajevi već zabilježeni u svijetu.

Komentar: Pogledajte i izvještaj iz 2004. godine gdje su znanstvenici iz provedene studije pod nazivom Globalne procjene vodozemnih vrsta, među ostalim, istaknuli i sljedeće:
"Ova gljiva je zaista bizarna", [...] "Član je skupine drevnih gljiva koje su barem 500 milijuna godina stare. Ali tek nedavno su počele ubijati vodozemce i nesumnjivo su odgovorne za veliki dio katastrofalnih izumiranja žablje populacije tijekom prošlog desetljeća." [...] "Budući da je gljiva toliko drevna, razlikuje se uvelike od većine drugih vrsta koje znanstvenici proučavaju i mnoge funkcije njenih gena su nepoznate."
Gljiva je prvi put otkrivena 1998. godine.


Robot

Predstavljen robotizirani njegovatelj za stare, bolesne i nepokretne osobe

Robotizirani njegovatelj za stare, bolesne i nepokretne osobe
Japanski istraživački institut RIKEN predstavio je svojeg novog robota pod nazivom Robear, koji predstavlja treću inačicu njihovog robotiziranog njegovatelja za stare, bolesne i nepokretne osobe. Zahvaljujući svojim senzorima i aktuatorima, robot je između ostaloga u stanju nježno podići čovjeka iz kreveta, premjestiti ga na invalidska kolica ili odnijeti na neko drugo mjesto.

U svojem priopćenju RIKEN navodi da aktuatorske jedinice posjeduju vrlo nizak omjer prijenosa, pa se zglobovi robota mogu kretati brzo i precizno, te posjeduju takozvani "backdrivability", odnosno povratni osjećaj sile kojom se izvode određene radnje, što omogućuje vrlo precizne i nježne zahvate i eliminira mogućnost povreda.


U robota su ugradili tri vrste senzora, uključujući senzore okretnog momenta, te taktilne senzore napravljene od gume, a ruke robota posjeduju debelu gumenu "kožu" kako bi bile čim nježnije.

RIKEN vjeruje kako će njihov robot pomoći nepokretnim i teško pokretnim osobama, posebice onima starije životne dobi, da povrate dio neovisnosti i dobiju mogućnost kretanja svojim domom bez pomoći ljudskih njegovatelja. Što se dizajna tiče, "robot medvjed" je izrađen u tipičnom japanskom stilu, te djeluje pomalo smiješno, no možda je i to napravljeno namjerno kako bi bio simpatičniji osobama za koje će se brinuti.

Moon

NASA-ina letjelica "Dawn" snimila dva vrlo sjajna svjetla na Ceresu

Ceres_light
© NASA, JPL
Patuljasti planet Ceres "uperio" je dva snažna svjetla prema letjelici "Dawn" američke NASA-e. Svemirski brod "Dawn" će imati sastanak sa Ceresom 6. marta.

Snimak je načinjen 19. februara sa udaljenosti od oko 46.000 kilometara i prikazuje dvije vrlo sjajne mrlje u jednom bazenu na površini Ceresa. Prethodne fotografije sa veće daljine prikazivale su jednu izrazito svijetlu mrlju. Zatim se ispostavilo da se to jedno svijetlo sastoji od dva i da reflektira otprilike 40 posto svjetlosti Sunca koja pada na njih.

"Ovo je doista neočekivano i dalje je misterija za nas", rekao je Andreas Nathues, glavni istražitelj tima za kadriranje kamere na Max Planck Institutu za istraživanja Sunčevog sistema u Göttingenu, Njemačka.

"Svjetlija mrlja (od ove dvije) i dalje je premala za rezoluciju naše kamere, no uprkos tome svjetlija je nego bilo šta drugo na Ceresu", zaključio je Nathues.

Dakle, što bi mogle ove pjege da budu, osim vanzemaljskih brodolomaca koji nam šalju signale za pomoć?

Najvjerovatniji kandidat je led, iako led reflektuje više od 40 posto upadne svjetlosti. Razlika se može objasniti granicom rezolucije kamere na toj udaljenosti. Ranije je otkrivena vodena para koja dolazi s površine ove patuljaste planete, pa je led vjerojatna opcija. Neki su također predložili da svijetle površine mogu biti mrlje soli. S druge strane, položaj dviju svijetlih mrlja blizu jedna drugoj može biti znak da imaju zajedničko geološko porijeklo, kao što je neka vrsta vulkanskog procesa, možda čak i ledeni vulkan.

"U svakom slučaju, morat ćemo pričekati da se "Dawn" još više približi Ceresu kako bi se dobile fotografije veće rezolucije", rekao nam je Muhamed Muminović iz Astronomskog društva Orion. Dodao je da je očito da nas čeka još iznenađujućih otkrića u toku narednih 16 mjeseci koliko je planirana dužina trajanja ove svemirske misije.

Komentar: Više o patuljastom planetu Ceres saznajte ovdje.


Solar Flares

Najveća pomrčina Sunca u 16 godina koja će prekriti i do 90 posto Sunca

Najveća pomrčina sunca u 16 godina.
© REUTERS/PXL
Pomrčina Sunca koja bi nad dijelovima Europe mogla zamračiti čak 90 posto sunčeve svjetlosti dogodit će se 20. ožujka i bit će najveća u posljednjih 16 godina. Mjesec će se toga dana naći između Sunca i Zemlje što će nadviti sjenu nad naš planet, a to će najviše biti izraženo u sjevernim predjelima.

Potpunu pomrčinu vidjet će samo stanovnici sjeverne Skandinavije i Farskih otoka, a trajat će dvije minute.

Iznad Hrvatske prekrit će do 50 posto Sunca

Djelomična pomrčina bit će vidljiva diljem Europe, Sjeverne Afrike i Rusije, a prolazak Mjeseca između Zemlje i Sunca trajat će oko 90 minuta.

Iznad naših krajeva Mjesec bi trebao prekriti do 50 posto Sunca.

Počinje 20 ožujka u 9.45 sati, a trajat će do 11.41 sati

Pomrčina počinje u petak 20. ožujka u 9.45, a traje do 11.41 sati. Većih problema u Europi ne bi trebalo biti, a jedino upozorenje zasad su izdali neki distributeri struje koji su upozorili da bi moglo doći do manjih problema s opskrbom u krajevima koji se oslanjaju na solarnu energiju.

Posljednja velika pomrčina Sunca dogodila se 11. kolovoza 1999. godine. Iznad naših krajeva tada je iznosila čak 90 posto.

Info

Atrakcija na noćnom nebu: Mjesec se pridružio konjukciji Marsa i Venere

Conjuction_Mars_Venus
© Davorin Sekulić/Klix.ba
Večeras od 18 sati, odmah nakon zalaska sunca, Mjesec i Venera zabljesnuli su na zapadnom dijelu neba, dok se crvenkasti Mars stidljivo nazirao na nekoliko stepeni iznad njih.

Riječ je o astronomskoj konjukciji koja nastaje kada najmanje dva nebeska tijela zauzmu približno jednak položaj kada se na njih posmatra sa površine Zemlje. Mars večeras sija kao obična zvijezda, ali ga Venera nadmašuje stotinjak puta. Venera i Mars će u subotu biti na nebu još bliži jedno drugome.

Posljednja značajnija konjukcija desila se prvog decembra 2008. godine u kojoj su učestvovali Mjesec, Jupiter i Venera, a trajala je svega nekoliko sati. Godinu dana ranije, 24. decembra 2007. godine Mars i Mjesec našli su se u fascinantoj konjukciji zbog činjenice da je naš satelit bio u potpunosti osvijetljen.

Sličan prizor konjukcije Mjeseca, Venere i Marsa moći ćemo gledati tek 5. oktobra 2017. godine.

Conjuction_Mars_Venus
© Davorin Sekulić/Klix.baKonjukcija Marsa i Venere

Galaxy

Scholzova zvijezda prije 70 tisuća godina prošla kroz Sunčev sustav

Scholzova zvijezda
© Michael Osadciw/University of Rochester
Strana je zvijezda prošla prije 70 tisuća godina kroz Sunčev sustav, objavili su astronomi koji smatraju da je njezin utjecaj na naše svemirsko susjedstvo bio zanemariv jer je mogla promijeniti putanju ponekog kometa i usmjeriti ih prema unutarnjem dijelu Sunčeva sustava.

Međunarodni tim znanstvenika, koji je svoje otkriće objavio u časopisu Astrophysical Journal Letters, kazao je kako se približila na udaljenost koja je pet puta manja od nama trenutno najbliže zvijezde Proxime Centauri.

Crveni patuljak poznat kao Scholzova zvijezda prošla je vanjskim rubom Sunčeva sustava odnosno područjem poznatim kao Oortov oblak. Scholzova zvijezda na tom putu nije bila sama već ju je pratila druga zvijezda tzv. smeđi patuljak. Radi se o "neostvarenim" zvijezdama kojima manjka potrebna masa za fuziju u jezgri.

Proučavanje putanje Scholzove zvijezde, koja je sada od Zemlje udaljena 20 svjetlosnih godina, sugerira da je prije 70.000 godina ta zvijezda prošla na 0,8 svjetlosnih godina od Sunca. Proxima Centauri je, primjerice, udaljena 4,2 svjetlosne godine.

Znanstvenici sa sveučilišta Rochester kažu kako su 98 posto sigurni da je Scholzova zvijezda putovala kroz vanjski Oortov oblak - područje na rubu Sunčeva sustava ispunjeno bilijunima ledenih kometa.

Nije poznato da je ijedna druga zvijezda prošla tako blizu Sunčeva sustava.