Mada ptice imaju manje mozgove, po gustoći neurona su na nivou primata. Svi naučnici koji već duže vrijeme proučavaju ponašanje ptica, prilično su oduševljeni njihovim kompleksnim bihevioralnim sposobnostima, na koje ne utiče činjenica da su im mozgovi prilično mali.
Najbolji primjer njihove pameti dolazi iz porodice Corvidae koja uključuju vrane i gavrane, jer te ptice koriste alate, rješavaju probleme, te se čak prepoznaju u ogledalu, a sve to usprkos činjenici da je mozak gavrana težak samo 15 grama, dok mozak čimpanze na primjer teži u prosjeku oko 420 grama.
U novoj studiji koju je proveo međunarodni tim naučnika iz Češke, Austrije i Brazila, objavljenoj u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) možda se nalazi odgovor na pitanje o nesrazmjeru inteligencije i veličine mozgova kod ptica.
Naime, naučnici su proučavanjem 28 vrsta otkrili da su svi mozgovi ptica vrlo gusti po neuronima, čak dvostruko više nego mozgovi sisara iste veličine.
Pored toga, otkriveno je da velike papige i vrane posjeduju posebno veliku gustoću neurona u prednjem dijelu mozga. Prema opšte prihvaćenoj hipotezi, što se u mozgu nalazi više neurona, to su veće njihove kognitivne sposobnosti.
Ukoliko je to tačno, ovo bi značilo da ove dvije grupe ptica imaju znatno veće kognitivne sposobnosti po jedinici mase nego sisari. Ova otkrića doprinose teoriji koja kaže da uprkos razlikama u strukturi mozgova različitih životinjskih vrsta,
sama veličina nije presudna, pa čak ni struktura, da bi mozak bio napredniji, već je glavna stvar u njegovom "sadržaju".Naučnici u svom radu naglašavaju da je potrebno provesti nova istraživanja koja bi direktno ukazala na vezu između gustoće neurona i kognitivnih sposobnosti, a pored toga namjeravaju provesti testove na znatno više ptičjih vrsta.
Komentar: Za više informacija o dobrobiti pušenja duhana pogledajte: