Znanost i tehnologijaS


Telescope

Pronađena voda izvan našeg Sunčevog sistema na najhladnijem smeđem patuljku poznatom znanosti

Pronađena voda izvan našeg Sunčevog sistema na najhladnijem smeđem patuljku poznatom znanosti
Naša galaksija vrvi smeđim patuljcima - promašenim nebeskim tijelima koja su ostala "zarobljena" na pola puta od planeta i zvijezda. Ipak, naučnici su nedavno jednu ovakvu "propalu zvijezdu" obuhvatili istraživanjem koje donosi potencijalno fascinantne rezultate.

Tim naučnika iz američkog Santa Cruza prikupila je prvu infracrvenu fotografiju smeđeg patuljka WISE 0855, najhladnijeg objekta van našeg solarnog sistema na nekih 7,2 svjetlosnih godina. Pored velikog broja zanimljivih detalja, onaj koji se ističe jeste da je njegova atmosfera puna oblaka od vodene pare.

"Riječ je o objektu na kojem dominira vodena para i koji neodoljivo podsjeća na Jupiter", rekao je naučnik Andrew Skemer. Ipak, glavna razlika između dva tijela jeste što WISE 0855 ima manjak fosfina, toksičnog gasa koji se formira u tijelima planeta kao što je Jupiter.

Smeđi patuljci predstavljaju "propale zvijezde" koje nisu bile dovoljno masivne kako bi u svom tijelu započele nuklearnu fuziju. Smeđi patuljci su sačinjeni od istih elemenata od kojih su stvorene zvijezde, ali i pored toga tokom svoga života postaju sve hladnije i hladnije.

Prema podacima objavljenim u listu Astrophysical Journal Letters, temperatura na površini WISE 0855 iznosi minus 23 stepena.

Telescope

Znanstvenici otkrili neobičnu planetu sa 3 sunca

Znanstvenici otkrili neobičnu planetu sa 3 sunca
© ESO/L. CalcadaUmjetnički dojam planete HD 131399Ab
Tim astronoma je koristeći instrument SPHERE na Velikom teleskopu ESO snimio prvi planet ikad koji se nalazi u orbiti čak tri sunca!

Očekivalo bi se da je orbita ovakvog planeta nestabilna, zbog čega bi planet brzo bio izbačen iz ovakvog trostrukog sustava. No ovaj je nekako preživio.


Mr. Potato

Želite li naučiti govor majmuna? Znanstvenici otkrivaju prvi vodič lingvistike primata

Želite li naučiti govor majmuna? Znanstvenici otkrivaju prvi vodič lingvistike primata
Lingvisti i primatolozi udružili su snage kako bi kreirali temelj za vodič lingvistike primata koji bi pomogao u dešifriranju značenja govora majmuna.

Ova studija analizirala je glasove različitih vrsta, analizirajući strukturu i raspored tog glasanja te objašnjava šta pojedinačna oglašavanja i sekvence znače. Iako govor primata nije kompleksan kao naš, istraživači kažu da ove životinje pokazuju lingvističke sposobnost koje su uzbudljive i izazovne.

Studiju je radio međunarodni tim istraživača, a objavljena je u žurnalu "Prirodni jezik i teorija lingvistike".

"Sada možemo proučavati formu i značenje oglašavanja majmuna koristeći metode iz teoretske lingvistike majmuna. Ovim pristupom možemo porediti jednu vrstu majmuna s drugom i vidjeti da su neki od njihovih glasanja sačuvani više od tri miliona godina", rekao je jedan od lidera studije Philippe Schlenker sa Instituta Jean-Nicod.

Istraživači su kazali kako postoje dokazi o morfologiji primata - strukturi glasanja kod afričkih majmuna. Ova glasanja majmuna se razlikuju u korijenima posebno u sufiksima "hok" i "krak" te "oo". Koristeći ove nastavke majmuni upozoravaju na vrstu prijetnje te stepen opasnosti. Tako "hok" označava prijetnju iz zraka (poput orla), a "Hok-oo" je općenita prijetnja. "Krak" označava prisustvo leoparda.

Majmuni prćastog nosa koriste "pyows" kao poziv za opću opasnost, a "hacks" za pojavu orla.

Majmuni koriste dvije vrsta glasanja A i B, da upozore na opasnost i lokaciju. Naprimjer "AAAA" označava opasnost u krošnji, dok "AAA...BBBB" označava opasnost na zemlji.

Istraživači su kazali i kako poređenje govora različitih vrsta može otkriti informaciju o porodičnom stablu koje seže do perioda milionima godina ranije.

Jupiter

Letjelica Juno ušla u orbitu Jupitera

Letjelica Juno ušla u orbitu Jupitera
© NASA / JPL-Caltech
NASA-ina sonda Juno uspješno je ušla u Jupiterovu orbitu. Sa Zemlje je krenula prije pet godina, a kroz Sunčev je sustav prešla blizu 2,8 milijardi kilometara. Svoj dolazak na cilj potvrdila je zvučnim signalom u trajanju od tri sekunde.


Telescope

U Kini uskoro počinje rad najvećeg radio teleskopa na svijetu

U Kini uskoro počinje rad najveći radio teleskop na svijetu
Kina je u nedjelju ugradila posljednji dio u svoj znanstveni projekt koji će biti najveći radio teleskop na svijetu za istraživanje svemira i potragu za vanzemaljskim životom, izvijestili su državni mediji.

Kineski znanstvenici započeli su izgradnju sfernog teleskopa s promjerom leće od 500 metara (FAST) prije pet godina. Veličine je 30 nogometnih igrališta i isklesan je iz planine u siromašnoj jugozapadnoj pokrajini Guizhou.

Budući će biti najveći teleskop, bit će i najučinkovitiji u hvatanju slabašnih signala iz svemira koje je moguće povezati s inteligentnim životom. Tri puta je osjetljiviji od do sada najvećeg Arecibo opservatorija u Portoriku.

"FAST će se koristiti za potragu za neobičnim objektima kako bi bolje shvatili porijeklo svemira, a tragat ćemo i za signalima izvanzemaljaca", kazao je dužnosnik Kineske akademije znanosti Zheng Xiaonian.

Vodeći znanstvenik na projektu Nan Redong je tijekom radova kazao da je "radio teleskop je poput osjetljivog uha što pokušava razlikovati bitne radio poruke od buke u svemiru. To je kao da pokušate čuti cvrčka u oluji".

Radio teleskop, čija je izgradnja koštala 180 milijuna dolara, biti će u naredna dva desetljeća vodeći svjetski uređaj za spomenutu namjenu, tvrdi Zheng.

Blue Planet

Drevna Zemlja je imala više od 2 magnetna polja

Drevna Zemlja je imala više od 2 magnetna polja
© Peter DriscollOvo je ilustracija magnetskog polja drevne Zemlje u odnosu na moderno magnetsko polje
Magnetno polje predstavlja u pravom smislu te reči štit života na Zemlji. Bez njega, atmosfera bi bila dezintegrisana solarnm vetrovima, a zračenje bi spržilo sve što bi ostalo. Uprkos značaju, neverovatno je koliko malo znamo o magnetnom polju i njegovoj evoluciji u poslednjih nekoliko milijardi godina.

U časopisu "Geophysical Research Letters", naučnik sa Karnegijevog instituta za fiziku Piter Driskol izneo je mišljenje da je magnetno polje bilo radikalno drugačije nego što mislimo. Prema ovoj teoriji, Zemlja nije oduvek imala dva, već mnoštvo polova koji su haotično bili razmeštni po planeti.

Uz pomoć kompjuterske simulacije bazirane na otpuštanju toplote iz centra ka obodima planete, počevši od trenutka pre 4.5 milijardi godina, autor smatra da je apsolutno neverovatno da je magnetno polje bilo stabilno od samog "začeća".

Umesto toga, oni je bilo veoma slabo sve do trenutka dok se nije formiralo čvrsto gvozdeno jezgro, pre oko 650 miliona godina. Tek posle toga je omogućen nastanak klasičnog modela Zemlje sa dva pola.

Kompjuterska simulacija bazirana na Driskolovljevim proračunima i parametrima poklopila se vremenski sa ključnim događajim u "istoriji jezgra" i ispunila je sa neverovatnom tačnošću sve događaje i karakteristike jezgra koje sa sigurnošću znamo.

"Ova otkrića mogu nam pomoći da objasnimo bizarna odstupanja u pravcu magnetnog polja tokom geološkog perioda od pre 600 do 700 milijardi godina", objašnjava Driskol.

Eagle

Krila ptice, iz doba dinosaura, izvrsno očuvana 100 milijuna godina u ćilibaru

Perje ptica, iz doba dinosaura, izvrsno očuvane 100 milijuna godina u ćilibaru
Krila ptice stara 100 miliona godina pronađena su savršeno očuvana u ćilibaru! Neverovatno otkriće pokazuje boje i šare na perju ptica koje su živele u doba dinosaurusa.

Ćilibar je odličan konzervans, i neretko se u njemu nađu dobro očuvani insekti. Međutim, naučnicima se posrećilo da pronađu nešto još veće.

Nedavno otkriće u ćilibaru u Mjanmaru zapravo predstavlja par ptičjih krila koja su verovatno pripadala nekoj mladoj ptici koja se zaglavila u lepljivoj smoli drveta, prenosi Bi-Bi- Si.
Perje ptica, iz doba dinosaura, izvrsno očuvane 100 milijuna godina u ćilibaru
© dailymail.co.uk

Jupiter

Masivna zapanjujuća aurora svijetli preko Jupiterovog sjevernog pola

Masivna zapanjujuća aurora svijetli preko Jupiterovog sjevernog pola
Magnetsko polje divovskog planeta našeg sunčevog sustava uzrokuje jaču polarnu svjetlost nego što je imamo na Zemlji. To je tako jer je jupiterova magnetosfera 20.000 puta jača od zemljine, pa je i aurora znatno jača. Kada se nadolazeće visoko energetske čestice sudare s česticama plinova u Jupiterovoj atmosferi, nastaju ovi čarobni prizori koje ćete vidjeti u ovom videu.

Imat ćemo sve više vijesti, fotografija i video materijala o Jupiteru i letjelici Juno, jer upravo ovih dana ona bi trebala stići do ovog planeta, te ga istraživati punih godinu dana.


Komentar: NASA-ina letjelica Juno nastavlja juriti prema Jupiteru, planetu s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu. Juno, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera, dio je programa New Frontiers. Lansirana je pomoću rakete Atlas V 5. kolovoza 2011., a na cilj bi trebala doći u srpnju 2016., te funkcionirati do listopada 2017. Odjel za tehnologiju NASA-e - Jet Propulsion Laboratory - objavio je zvuk nastao na temelju baze podataka koju je letjelica skupila u okolici Jupitera u vrijeme ulaska u njegovu magnetosferu.

Zvuk je zaista, kako ga neki opisuju, pogonsko gorivo za noćne more. Gizmodo





Blue Planet

Otkrivena prva amfibijska gigantska stonoga

Otkrivena prva amfibijska gigantska stonoga
Divovska, otrovna živina koja je totalno iznenadila znanstvenike jednako lako se kreće po vodi, ispod vode, kao i na suhom, piše National Geographic.

I baš kada ste pomislili kako je sigurno ući u vodu, morate se čuvati divovskih, plivajućih stonoga!

Znanstvenici su nedavno opisali prvu poznatu amfibijsku stonogu. Pripada grupi divovskih stonoga po imenu Scolopendra i može narasti i do dužine od 20 centimetara.

Poput svih stonoga, i ova je novootkrivena vrsta otrovni mesojed. Srećom, izgleda da živi samo u jugoistočnoj Aziji.


Mars

Mars ima više sličnosti sa Zemljom nego se očekivalo: Spojevi u stijenama na Marsu upućuju na visoke razine kisika i tekuće vode

Mars ima više sličnosti sa Zemljom nego što se očekivalo: Spojevi u stijenama na Marsu upućuju na visoke razine kisika i tekuće vode
© MSSS / JPL / NASA (PIA18390Tragovi manganovog oksida (plavo) koje je pronašao rover Curiosity

Mars je u prošlosti vjerojatno bio više nalik Zemlji nego što je itko do sada pretpostavljao, otkrili su novi podaci sa robotskog rovera Curiosity. Crveni je planet u jednom trenutku u svojoj povijesti imao visoke razine kisika u atmosferi, na razini kakva je bila na Zemlji nakon pojave fotosinteze.


Curiosity je proučavao uzorke stijena i kamenja svojim ChemCam senzorom, te otkrio iznimno visoku razinu prisutnosti manganovog oksida - kristala koji nastaje jedino uz prisustvo velikih količina kisika u atmosferi.
Mars ima više sličnosti sa Zemljom nego se očekivalo: Spojevi u stijenama na Marsu upućuju na visoke razine kisika i tekuće vode
Mangan oksid je pronađen u Gale krateru, mjesto na površini Marsa (na slici). No, NASA-in rover Opportunity je pronašao tragove spojeva na mjestima koja su tisućama kilometara daleko