Znanost i tehnologijaS


Cassiopaea

Termouklearna eksplozija u zviježđu Strijelca jedna je od najsjajnijih ikad zabilježenih - U 20 sekundi ispustila više energije nego Sunce u 10 dana


net.hr
Sre, 13 Stu 2019 09:49 UTC
zvijezda
Prije puno milijuna ili milijardi godina, divovska zvijezda u zviježđu Strijelca nazvana J1808 ostala je bez goriva, srušila se pod vlastitom težinom i eksplodirala. Ovakve eksplozije su česte u kozmosu; znanstvenici znaju da su dio procesa koji moćna sunca pretvaraju u stisnute neutronske zvijezde - najmanje i najgušće zvijezde u svemiru. Ono što je danas zaintrigiralo astronome u vezi s J1808, jest činjenica da još uvijek eksplodira i očigledno zasipa našu galaktiku nekim od najintenzivnijih udara svjetla ikad otkrivenih, piše Live Science.

Dana 20. kolovoza 2019. specijalni teleskop za promatranje neutronskih zvijezda na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zabilježio je termonuklearnu eksploziju na J1808 koja je bila jača od svih ranije otkrivenih eksplozija. Kratka provala rendgenskih zraka treperila je samo 20 sekundi, ali je za to vrijeme ispušteno više energije nego što Zemljino Sunce ispusti u 10 dana, stoji u NASA-inoj vijesti. Bio je to najsvjetliji bljesak energije ikad zabilježen teleskopom koji je u funkciji od 2017. godine.

"Ovaj prasak je bio izvanredan", rekao je Peter Bult, astrofizičar iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard i vodeći autor nedavne studije o eksploziji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal Letters. "Vidimo promjenu jačine svjetla u dva koraka, za koju mislimo da je uzrokovana izbacivanjem zasebnih slojeva s površine zvijezde i druge značajke koje će nam pomoći u dekodiranju fizike ovih moćnih događaja."

Više...
Camera

'Izumrli miš-jelen' snimljen u Vijetnamu, posljednji put je viđen prije 30 godina


index.hr
Uto, 12 Stu 2019 00:00 UTC
miš jelen
Nakon skoro 30 godina, u Vijetnamu je snimljena malena životinja koja istovremeno podsjeća i na miša i na jelena, a za koju se mislilo da je izumrla uslijed krivolova i gubitka staništa.

Kopitar tragulus versicolor, popularno poznat na engleskom govornom području kao vijetnamski miš-jelen, uočen je nedavno u blizini grada Nha Trang, piše New Scientist.

"Nad statusom te životinje visio je upitnik, mislili smo da je vjerojatno izumrla", rekao je Andrew Tilker iz američke dobrotvorne organizacije Global Wildservation Conservation (GWC).
miš jelen
"Izuzetno nam je drago da smo maknuli taj upitnik", dodao je.

Vijetnamski miš-jelen nije jelen (ili miš), već spada u kopitare, skupinu kojoj pripadaju i jeleni zajedno s drugim biljojedima koji imaju kopita. Među 10 vrsta miševa-jelena koje danas postoje, vijetnamska grana je najrjeđa, a razlikuje se po srebrnasto-sivom stražnjem dijelu tijela.
Više...
Fireball

SOTT Fokus: Kometi: Ciklusi i podrijetlo

Pierre Lescaudron
Sott.net
Uto, 12 Stu 2019 07:40 UTC

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 19. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk, čime ujedno "zatvaramo" njen drugi dio: "Sunčev pratitelj i njegovo pripadno jato kometa".

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Mullerov opis zvijezde pratioca koja gura i povlači asteroide ili komete duž svoje putanje, i bombardiranje kometima izazvano Nemesisovim putovanjem kroz Sunčev sustav, objašnjava samo jedan ciklus aktivnosti kometa (iako je taj ciklus vrlo destruktivan) među mnogim drugima. Kometi pokazuju svakakve vrste orbitalnih perioda, od onih koji traju nekoliko godina do onih koji traju stoljećima. Obično što je duže razdoblje, to je orbita više ekscentrična, i stoga je svjetliji komet.

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
© Red Pill Press
Prethodno poglavlje (18.): Kometi ili asteroidi?
Sljedeće poglavlje (20.): Utjecaj smanjene aktivnosti Sunca na planet Zemlju

Više...
Fireball 2

SOTT Fokus: Kometi ili asteroidi?

Pierre Lescaudron
Sott.net
Sre, 09 Stu 2016 15:07 UTC

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 18. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Kako prikazuje slika 52., te uobičajeno tvrdi službena znanost, kometi su "komadi leda i stijena", to jest "prljave ledene kugle". Međutim, ovo uvjerenje je nespojivo sa stvarnim podacima. Na primjer, 2011. godine komet Lovejoy je zaronio u Sunčevu atmosferu i izašao na drugoj strani nakon sat vremena putovanja kroz Sunčevu koronu. Njegova veličina i sjaj su izgledali netaknutima.1 Evo nekih (prilično tipičnih) komentara promatrača ovog događaja:
Ovog jutra, armada svemirskih letjelica je svjedočila nečemu što su mnogi stručnjaci smatrali nemogućim. Komet Lovejoy je proletio kroz vruću atmosferu Sunca i izašao netaknut. "Ovo je apsolutno zapanjujuće", kaže Karl Battams s Mornaričkog istraživačkog laboratorija u Washingtonu. "Nisam mislio da je ledena jezgra kometa bila dovoljno velika da preživi skoro jednosatni prolazak kroz više od milijun °C Sunčeve korone, no komet Lovejoy je i dalje s nama".12
No, ako je temperatura Sunčeve korone veća od milijun °C,3 te ako je komet Lovejoy samo komad leda za kojeg je procijenjeno da je širine samo nekoliko stotina metara,4 kako je onda moguće da nije ispario?

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
© Red Pill Press
Prethodno poglavlje (17.): Uzemljenje Sunca
Sljedeće poglavlje (19.): Kometi: Ciklusi i podrijetlo

Više...
Dig

U centralnom dijelu Meksika pronađene kosti najmanje 14 mamuta


nezavisne.com
Pet, 08 Stu 2019 00:30 UTC
mamuti
Oko 800 kostiju najmanje 14 mamuta za koje se vjeruje da su živjeli prije više od 14.000 godina pronađeno je u centralnom Meksiku, saopštio je meksički Institut za antropologiju i istoriju.

Kosti gigantskih sisara biljojeda pronađene su u Tultepeku, u državi Meksiko, oko 45 kilometara od prestonice Meksika. U saopštenju instituta se navodi da je riječ o "najvećem otkriću ove vrste" do danas.

Paleontolozi procjenjuju da je na ovom području živjelo najmanje pet stada mamuta, ali i druge životinje i ljudi. Kosti mamuta otkrivene su i ranije u istom dijelu Meksika, tokom iskopavanja potrebnih za izgradnju metroa u Meksiko Sitiju sedamdesetih godina 20. vijeka.

Komentar: Naglo smrznuti mamuti i kozmičke katastrofe

Više...
Beaker

Ruski znanstvenici razvili su rješenje za problem čiste vode


logicno.com
Čet, 07 Stu 2019 00:00 UTC
čista voda
© İHA
Znanstvenici Sveučilišta Tomsk Polytechnic (TPU) razvili su kompaktne, ekonomične sustave za pročišćavanje vode temeljene na jedinstvenoj tehnologiji koja će pomoći opskrbi pitkom vodom udaljenim naseljima, izvijestila je sveučilišna tiskovna služba.

Prema UN-u, oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi za piće. Da bi se riješio taj problem, 2017. godine stvoren je program Čista voda u regiji Tomsk. U sklopu tog projekta su u 2019. godini postrojenja za pročišćavanje vode u regiji modernizirana.

Prema znanstvenicima iz TPU-a, nova tehnologija omogućuje dovođenje pročišćene vode izravno u vodovodnu mrežu, a ne u velike uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kao što je to bio slučaj ranije. Ovakav pristup štedi troškove održavanja i rekonstrukcije mreža, kao i pogona velikih uređaja za pročišćavanje vode.
"Ono što je ovdje jedinstveno je velika učinkovitost resursa, što značajno smanjuje potrošnju energije i vode i kompaktnost: kompleks je smješten u mobilnoj kutiji, veličine 24 m², otpornoj na vremenske nepogode koja je prilagodljiva različitim vodama s različitim zagađivačima. Pored toga, tehnologija je opremljena daljinskim upravljanjem i automatizacijskim sustavom temeljenim na modernim sustavima programiranja i automatizacije ", izjavio je Andrei Matveev, glavni inženjer TPU-ove laboratorije za istraživanje i proizvodnju čiste vode.
Prema znanstvenicima iz Tomska, za razliku od stranih analoga koji koriste tehnologiju pročišćavanja vode, ruski pročišćivači vode troše znatno manje energije.

Svako postrojenje za pročišćavanje vode stvoreno je za specifične potrebe određenog sela. Svi kompleksi objedinjeni su jedinstvenim opskrbnim sustavom koji omogućava svakodnevno dobivanje informacija o stanju opreme i potrošnji vode i električne energije.
Više...
Sun

SOTT Fokus: Uzemljenje Sunca

Pierre Lescaudron
Sott.net
Čet, 07 Stu 2019 13:29 UTC

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 17. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
U redu, napravimo malu rekapitulaciju. Teorija električnog svemira tvrdi da su kometi, planeti i zvijezde divovski kondenzatori podvrgnuti stalnim električnim razmjenama jedna između drugih i povremeno dolazi do snažnog izboja. U slučaju Sunca, izboji se događaju između njegove površine i njegova dvosloja ili "Langmuirovog omotača", koji se nalazi iza Plutonove orbite. Ovi izboji poprimaju oblik nasilnih solarnih eksplozija koje stvaraju snažni solarni vjetar sastavljen od ioniziranih čestica, koje putuju prema granicama Sunčeva sustava. Ukupan naboj ovog solarnog vjetra je blago pozitivan. Zajedno sa solarnim vjetrom tu su i nanosi elektrona u suprotnom smjeru, od helioomotača prema Suncu (vidi sliku 48).

Ionenfluss Sonne
© Sott.netSlika 48: Sunce emitira stalni protok iona i zračenja. Odakle ta energija dolazi?
Sunčeva aktivnost stvara pjege na površini Sunca koje proizlaze iz intenzivne magnetske aktivnosti. Povećanje broja sunčevih pjega je popraćena povećanjem solarnog vjetra. Sa brzinom od oko 250 milja/s (400 km/s), solarnom vjetaru je potrebno oko 4.5 dana da stigne do Zemlje.

Komentar: Cijela knjiga na engleskom jeziku se može naći ovdje.
echcc cover
© Red Pill Press
Prethodno poglavlje (16.): "Anomalije" radiokarbonskog datiranja
Sljedeće poglavlje (18.): Kometi ili asteroidi?

Više...
Info

Novi uvidi u to kad su majmuni počeli hodati


balkans.aljazeera
Čet, 07 Stu 2019 00:00 UTC
kosti majmuna
21 kost najpotpunijeg djelomičnog kostura muškog Danuviusa
Ostaci skeleta drevnog majmuna, nađeni u bavarskoj glinenoj jami, navode na zaključak da su preci današnjih ljudi počeli da stoje uspravno milionima godina ranije nego što se do sada mislilo, naveli su naučnici.

Međunarodni tim naučnika je naveo da je dio fosiliziranog skeleta muškog primata, koji je prije skoro 12 miliona godina živio u vlažnim šumama na jugu Njemačke, veoma sličan kostima današnjih ljudi.

U radu objavljenom u časopisu Nature, oni su iznijeli zaključak da je do sada nepoznata vrsta, nazvana "Danuvius guggenmosi", mogla da hoda na dvije noge ali i da se penje poput majmuna, prenosi Beta.
majmuni
Ostaci Danuvija iskopani su u planinskoj regiji zvanoj Allgäu, koja je danas popularna među turistima zbog svojih bajkovitih dvoraca
Više...
Telescope

Kakvog je oblika svemir? Nova studija sugerira da smo sve pogrešno shvatili


index.hr
Sre, 06 Stu 2019 00:00 UTC
svemir
© Lucy Reading-Ikkanda / časopis QuantaU ravnom svemiru, što se vidi s lijeve strane, ravna crta proteći će se do beskonačnosti. Zatvoreni svemir, desno, uvijen je poput površine sfere. U njemu će se ravna linija s vremenom vratiti na početnu točku
Prema najnovijem istraživanju, ako putujemo dovoljno daleko u svemir, mogli bismo završiti tamo gdje smo i započeli. Naime, prema mjerenjima opservatorija Planck, naš svemir mogao bi imati sferičan oblik, a ne onaj ravne ploče; što bi u konačnici promijenilo gotovo sve što znamo o kozmosu.

Znanstvenici su, koristeći se opservatorijem Planck koji je bio aktivan od 2009. do 2013. godine, uspjeli mapirati kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, odnosno svjetlo preostalo još od Velikog praska. No, jedan skup promatranja ukazao je na drugo zanimljivo otkriće - da u svemiru postoji više fenomena gravitacijske leće nego što se to očekivalo.

Više tamne materije

Gravitacijska leća je zakrivljenje slike nekog nebeskog tijela zbog utjecaja gravitacije drugog masivnog tijela. Astrofizičar Alessandro Melchiorri sa Sveučilišta Sapienza i njegovi kolege izračunali su da bi razlog tolike učestalosti tog fenomena mogao ležati u činjenici da je oblik svemira drugačiji od onoga što smo mislili, piše New Scientist.

Svi drugi kozmološki podaci sugeriraju da je svemir ravan, poput lista papira. No, najnovija mjerenja pokazuju da bi mogao biti "zatvoren" ili sferan, što bi značilo da bismo, ako putujemo dovoljno daleko u jednom smjeru, završili tamo gdje smo i započeli s putovanjem. Trebao bi biti okrugao jer tolika razina fenomena gravitacijskih leća podrazumijeva prisutnost dodatne tamne materije koja bi svemir povukla u oblik sfere.

Prema tim opažanjima, vjerojatnost da je svemir sferičan je 41 puta veća nego da je ravan.

"Ovo su najpreciznija kozmološka mjerenja i predstavljaju nam drugačiju sliku svemira", kaže Melchiorri.
Više...
Galaxy

Svemirska ekonomija: Kina želi uspostaviti 10 milijuna $ ekonomske zone Zemlja-Mjesec


klix.ba
Uto, 05 Stu 2019 00:00 UTC
zemlja mjesec
© Pixabay / Jonny Lindner
Čini se kako je Zemlja premala za ambiciozne ekonomske planove Kine koja razmišlja o razvoju trgovine izvan naše planete te želi stvoriti ekonomsku zonu u cislunarnom prostoru do 2050. godine.

Nova zona bi pokrivala područje između Zemlje i Mjeseca, otkrio je Bao Weimin, šef komisije za nauku i tehnologiju pri Kineskoj svemirskoj naučno-tehnološkoj korporaciji (CAST) koja je glavni izvođač nacionalnog svemirskog programa.

Ovaj projekt bi mogao donijeti otprilike deset milijardi dolara za Kinu, objavio je državni list Science and Technology Daily, pozivajući se na mišljenje stručnjaka.

U izvještaju o razvoju svemirskog prostora oko Zemlje i Mjeseca, Weimin je rekao da ovo polje ima ogroman ekonomski potencijal i stoga bi Zemlja trebala proučiti pouzdane i jeftine avionske transportne sisteme između naše planete i njenog satelita.

Kina planira do 2030. osigurati osnovnu tehnologiju potrebnu za ovaj projekt, dok se ključna tehnologija očekuje do 2040. godine.

"Do sredine stoljeća Kina bi mogla uspješno uspostaviti svemirsku ekonomsku zonu", rekao je Weimin.

Više detalja o tome kakvu trgovinu Kina želi uspostaviti između Zemlje i Mjeseca nije poznato.

Kina posljednjih godina ubrzano razvija svoj svemirski sektor i proučava Mjesec. Privatna kompanija i-Space (poznata i kao Peking Interstellar Glory Space Technology) u julu je lansirala raketu, što je bila prva uspješna orbitalna misija kineske komercijalne svemirske industrije. Prošle godine Kina je lansirala svoju sondu Chang 4 i uspješno je spustila svoj lunarni rover na Mjesec.
Više...