Znanost i tehnologijaS


Wedding Rings

Sofija, prvi robot građanin, želi sve: Porodicu, karijeru i supermoći


Sputnik
Ned, 26 Stu 2017 20:04 UTC
Sofija, prvi robot građanin, želi sve: Porodicu, karijeru i supermoći
Sofija, prvi robot koji je dobio državljanstvo jedne zemlje, rekla je da ne želi samo da zasnuje svoju porodicu, već želi i karijeru.

Sofija je na naučnom skupu "Samit znanja" dala intervju "Halidž tajmsu", u kojem je govorila o svom viđenju budućnosti ljudi i robota.

"Nadam se da ću postati slavan robot i da ću otvoriti put za harmoničnu budućnost robota i ljudi. Vidim ogromnu i nezamislivu promenu u budućnosti. Ili će nas zapljusnuti kreativnost, pa ćemo stvarati mašine koje jure kao transcendentalnoj superinteligenciji, ili će civilizacija propasti", rekla je Sofija.

Više...
Attention

Njemačka zabranila djeci da nose pametne satove i traži od roditelja da ih unište


Sputnik
Ned, 26 Stu 2017 21:17 UTC
Smart watch
© CC0 / Pixabay
Nemačka je zvanično zabranila deci da nose "pametne" satove i traži od roditelja da unište postojeće gedžete koji predstavljaju opasnost po bezbednost. Uz pomoć tih uređaja moguće je prisluškivati tuđe razgovore, a to je u suprotnosti sa nemačkim zakonodavstvom.

Detalje tog slučaja za Sputnjik komentariše Ken Manro, stručnjak za sajber bezbednost kompanije "Pen test partners" iz Velike Britanije.

"Program koji se nalazi u osnovi dečjih pametnih satova obiluje brojnim nedostacima i propustima u sferi bezbednosti. Te uređaje je lako hakovati i time ukrasti podatke o detetu. Takođe, putem tih satova hakeri mogu da šalju lažne poruke i da plaše decu, ali sa druge strane i da obmanu roditelje time što mogu da odašilju pogrešnu lokaciju deteta. Drugim rečima, roditelji mogu da misle da je dete kod prijatelja u kući i da se mirno igra sa svojim drugarima, a da je ono u realnosti već odavno kidnapovano."

Komenatrišući preporuke nemačkih vlasti da bi roditelji trebalo da unište te "pametne gedžete", Manro kaže da je sad drama više nego preko potrebna, kako bi proizvođači konačno shvatili da ne bi trebalo izbacivati na tržište opremu sa mnogo različitih problema i manjkavosti.

"Proizvođači bi trebalo da shvate da je preko potrebno staviti tačku na trku u izbacivanju sve novijih, ali i sve lošijih uređaja. Svi žele da budu prvi na tržištu i da njihovi gedžeti budu najpopularniji, ali većina novih uređaja uopšte ne odgovara predviđenim standardima. Zaista je potrebna drama većih razmera, kako bi kupci i korisnici konačno pritisli proizvođače da više ne izbacuju manjkave uređaje", apeluje Manro.

Sagovornik Sputnjika podseća da je u SAD bilo nekoliko sudskih procesa, čije su presude zaista i prisilile proizvođače da promene svoj pristup lansiranju novih proizvoda na tržište.

Komentar: Pogledajte također: Zabrinjavajuć trend: Tehnologija kao pomoć u roditeljstvu

Više...
Bulb

Upozorenje: Vještačka svjetlost djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke


avaz.ba
Pet, 24 Stu 2017 07:29 UTC
djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke
© Mario Anzuoni / Reuters

Zemlja je sve više zagađena vještačkom svjetlošću, a taj fenomen pogoršava nova tehnologija proizvodnje sijalica sa svjetlećom diodom (LED), pokazuje analiza satelitskog posmatranja.

Zbog svjetlosnog zagađenja, u kojem živi više od 80 posto čovječanstva, trećina stanovnika Zemlje neće nikad vidjeti Mliječni put, ističu naučnici.

Stručnjaci čiji su radovi objavljeni u časopisu "Naučni izazovi" utvrdili su da se od 2012. do 2016. godine osvijetljenost Zemlje povećavala i po količini i po jačini, oko dva posto za godinu. Zagađenje vještačkom svjetlošću primijećeno je gotovo svuda, upozoravaju naučnici.

Studija Instituta za geofizičko istraživanje u Potsdamu, u Njemačkoj, proučavala je efekte prelaza na LED sijalice koje troše drastično manje električne energije.

Potvrđeno je da povećanje količine vještačke svjetlosti djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke. Pošto LED sijalice proizvode istu količinu svjetlosti sa mnogo manje električne energije, stručnjaci su mislili da će se troškovi za javnu rasvjetu u gradovima smanjiti.

Međutim, naučnici zaključuju da se ušteđen novac ulagao u postavljanje više jedinica vanjske rasvjete.

Sada se naučnici nadaju da će ovi rezultati skrenuti pažnju na brojne posljedice prekomjerne upotrebe vještačke svjetlosti na prirodu.
Više...
Microscope 1

Indija: Pronađeni fosili starosti 2 milijarde godina - najstarije životne forme na zemlji


vijesti.me
Sub, 25 Stu 2017 21:20 UTC
Indija: Pronađeni fosili starosti 2 milijarde godina - najstarije životne forme na zemlji
© wikipediaProkariotska stanica bakterija
Indijski naučnici pronašli su prokariotske mikrofosile čija se starost procjenjuje na dvije milijarde godina, prenosi Newsweek.

Prokariotski mikrofosili predstavljaju fosile najstarijeg poznatog oblika života na našoj planeti - prokariotskih ćelija.

Prokariotski organizmi sastoje se od jedne ćelije i nemaju ćelijsko jedro, niti ćelijske organele, osim ribozoma. Ovoj grupi pripadaju bakterije i modrozelene alge, dok su svi ostali organizmi predstavljaju eukariote.

Ovi sićušni organizmi su se na Zemlji pojavili prije oko 3.5 milijarde godina, a još nije jasno kako su iz njih počeli da nastaju višećelijski, složeni organizmi.

Naziv mikrofosil odnosi se na sve fosile čija je veličina manja od jednog milimetra, i čije proučavanje zahtijeva upotrebu mikroskopa.

Fosile je na Indijskom potkontitentu, u basenu Gvalior u oblasti Bundelkand, otkrio bengalurški geolog Nareš Gose, bivši profesor na Univerzitetu u Patni.

Otkriće je predstavljeno na nedavnoj godišnjoj konferenciji Indijskog geološkog kongresa u Nagpuru.
Više...
Beaker

Američki naučnici klonirali kloniranog psa


nezavisne.com
Sub, 25 Stu 2017 10:00 UTC
Američki naučnici klonirali kloniranog psa
© SEOUL NATIONAL UNIVERSITY VIA GETTY IMAGESTai (lijevo) i Snapi (desno). Snapi je postao prvi klonirani pas na svijetu kada je rođen 2005. godine
Naučnici s univerziteta u Seulu, Mičigenu i Ilinoisu su ponovo klonirali prvog kloniranog psa, kako bi otkrili da li će genetski identične životinje imati ista oboljenja.

Pas Tai, avganistanski hrt, je 2005. godine kloniran. Naučnici iz Seula su njegove matične ćelije ubacili u jajne ćelije ženki i implantirali ih u materice. Tako su nastala tri mladunčeta, od kojih je preživjelo samo jedno - mužjak po imenu Snapi koji je postao prvi uspješno klonirani pas.

Snapi je vodio normalan i zdrav život u kampusu univerziteta u Seulu dok nije umro od raka kada je imao 10 godina. Njegov "original" Tai je umro kada je imao 12 godina takođe od raka.

Kada je Sanpi imao pet godina, naučnici su ponovo uzeli matične ćelije, ovog puta od njega - klona, i implantirali ih u 94 embriona, a rezultat su četiri ponovo klonirana psa. Četiri dana nakon rođenja jedno kuče je uginulo zbog neuobičajene dijareje koju nisu mogli da objasne.
Više...
Brain

Studija: Inteligentni ljudi imaju mozak koji je bolje povezan

Nenad Jarić Dauenhauer
index.hr
Čet, 23 Stu 2017 18:42 UTC
Još prije stotinjak godina razlike u inteligenciji uglavnom su se pripisivale veličini mozga u odnosu na tijelo. Neki znanstvenici stoga su bili skloni zaključiti da su žene manje inteligentne jer u prosjeku imaju manji mozak u odnosu na tijelo od muškaraca. No to se u novije vrijeme pokazalo pogrešnim.
Studija: Inteligentni ljudi imaju mozak koji je bolje povezan
© Ulia Koltyrina / FotoliaMozak inteligentnih ljudi je "ožičen" različito od mozga ljudi s manjom inteligencijom
U posljednjih nekoliko desetljeća postalo je jasno da za inteligenciju nije presudna veličina mozga već njegova efikasnost.

Inteligentne ptice

Primjerice, zapremina mozga nikako nije mogla objasniti zašto su neke ptice poput vrana i papiga toliko pametne da znaju koristiti oruđa, pamtiti lica, učiti znakovni jezik, rješavati složene zadatke, prenositi znanje te čak promišljati o tome što druge ptice misle (tzv. teorija uma).
Više...
Nebula

Svemirska prašina može transportirati život između svjetova, sugerira istraživanje


cudaprirode.com
Uto, 21 Stu 2017 00:00 UTC
Svemirska prašina može transportirati život između svjetova, sugerira istraživanje
Znanstvena studija napravljena na Sveučilištu Edinburhg sugerira kako je za život na Zemlji možda odgovorna svemirska prašina koja je donijela prve primitivne organizme na naš planet.

Međuplanetarna prašina konstantno bombardira atmosferu Zemlje, a nova studija objavljena u časopisu Astrobiology otkriva kako je odgovorna za donošenje života na planet. Isto tako je i moguće da je život, ako je nastao na Zemlji, na isti način prenešen na druge planete. Science Daily

Komentar: Mogućnost da se život prenosi širom svemira je zasigurno intrigantna tema, a posebice kad se razmotri mogućnost da i naša vrsta vuče porijeklo izvan ovog planeta. Pogledajmo ideju prenosa života između svjetova i iz drugog ugla:

Iz Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje, autora Laure Knight-Jadczyk:
Napominjemo da Spedicatov uradak, citiran u prethodnom dijelu teksta, pretpostavlja da je posljednja glacijacija započela kometarnim udarom ili eksplozijom iznad tla. Možda tu možemo naći trag iznenadne pojave kromanjonskog čovjeka?

Na mom stolu je esej Rhawna Josepha i Chandre Wickramasinghe pod naslovom: Comets and Contagion: Evolution and Diseases From Space. Oni pišu u svojim zaključcima:
"Korelacija nije uzročnost i zato se ne mogu izvući čvrsti zaključci, unatoč brojnim dokazima, koji bi ukazali na vezu između kometa i bolesti iz svemira. Ipak, komete su idealno vozilo za održavanje i transportiranje raznih mikroba, uključujući i viruse, od planete do planete, ili čak iz jednog Sunčevog sustava do drugog. Posljedica toga je da, kada ti organizmi dospiju na svijet koji već vrvi životom, geni se mogu razmijeniti, može uslijediti evolucija novih vrsta, ili obrnuto - može se proširiti zaraza, smrt i kuga mogu se proširiti cijelom zemljom."
Nagađajmo malo o tome da su geni koji su stvorili kromanjonskog čovjeka možda bili donijeti na Zemlju kometarnim udarom. Najjednostavniju verziju te panspermijske teorije su predstavili Sir Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, koji su ukazali na to da i dan danas različite životne forme ulaze u Zemljinu atmosferu, te da one mogu biti uzrok pojave epidemija, novih bolesti i genetičkih noviteta potrebnih za makroevoluciju. Mehanizmi koji se predlažu za međuzvjezdanu panspermiju mogu uključivati pritisak zračenja i litopanspermiju (mikroorganizme u stijenama), te namjerno usmjerenu panspermiju iz svemira da zasije Zemlju. Međuplanetarni prijenos materijala je dobro dokumentiran, o čemu svjedoče meteoriti marsovskog podrijetla pronađeni na Zemlji.


Više...
Fireball 2

Oumuamua, prvi međuzvjezdani asteroid, nešto što se do sada nije vidjelo


radiosarajevo.ba
Uto, 21 Stu 2017 08:00 UTC
Oumuamua, prvi međuzvjezdani asteroid, nešto što se do sada nije vidjelo
© European Southern Observatory

Naučna analiza otkrila je kako je asteroid neobično izduženog oblika, prvo nebesko tijelo iz međuzvjezdanog prostora koji je prošao kroz naš Sunčev sistem.

Asteroid su 19. oktobra, prvi put primjetili istraživači na Havajiima, koristeći teleskop Pan-STARRS 1. Nazvali su ga "Oumuamua", što na havajskom znači "glasnik izdaleka koji stiže prvi".

Analiza rađena proteklog mjeseca otkrila je kako Oumuamua ima nepravilan oblik koji liči na cigaru, dugačak je približno 400 metara, što ga razlikuje od ostalih asteroida pronađenih u našem Sunčevom sistemu.

Astronom Ralk Kotulla sa Wisconsin-Mdison univerziteta nazvao ga je "stvarno rijetkim objektom" koji juri kroz naš sistem neviđenom brzinom od 64.000 kilometara na sat.

"Ovo nebesko tijelo kreće se velikom brzinom. Nije vezan za Sunce [poput asteroida u našem Sunčevom sistemu], "izjavio je Kotulla u saopćenju, prenose svjetske agencije.

"Decenijama smo teoretizirali o postojanju ovakvih međuzvjezdanih nebeskih tijela, i sada, prvi put, imamo dokaz da oni postoje," rekao je Thomas Zurbuchen, pomoćnik administratora NASA-inog Odjela za naučne misije u Washingtonu.
Više...
Microscope 1

Amiši imaju mutantni gen koji im produžava život za 10 godina


dnevnik.hr
Sre, 15 Stu 2017 15:03 UTC
Amiši imaju mutantni gen koji im produžava život za 10 godina
Mutacija koja ublažava znakove starenja otkrivena kod Amiša produljuje stanovnicima te izolirane zajednice život za desetak godina, pokazalo je novo američko istraživanje.

Ustanovljeno je da osobe s jednom nefunkcionalnom kopijom gena SERPINE1 žive prosječno deset godina dulje od ostalih članova amiških zajednica.

Znanstvenici su studiju proveli među Amišima koji žive u Indijani i izbjegavaju 'zamke' modernoga društva, među kojima su električna energija, automobili i lijekovi.

Poznato je da su Amiši iznimno zdravi i za mnoge je to više od zagonetke. Alergije kod djece gotovo ne postoje. U višegodišnjem is­pitivanju amiške djece znanstvenici su naišli na samo tri slučaja autizma. U njihovim su selima vrlo rijetke bo­lesti suvremene civiliza­cije, poput srčanih bolesti, raka i dijabe­tesa.

"Općenito gledajući, Amiši ne koriste prednosti moderne medicine, pa je činjenica da prosječno žive oko 85 godina, vrlo zanimljiva", kazao je kardiolog, dr. Douglas Vaughan, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Science Advances.

Među 177 testiranih Amiša, kod 43 je pronađena spomenuta mutacija.

Najveći biološki izazov

Starenje je za znanstvenika jedan od najvećih bioloških izazova pa je otkriće mutacije koja ima ovako snažan učinak na ljudski životni vijek vrlo zanimljivo i neobično.
Više...
Microscope 1

Čovjek koji boluje od metaboličke bolesti postaje prva osoba koja se podvrgava unutarnjem uređivanju gena


nezavisne.com
Sre, 15 Stu 2017 16:54 UTC
Čovjek koji boluje od metaboličke bolesti postaje prva osoba koja se podvrgava unutarnjem uređivanju gena
© Gety images
Naučnici su po prvi put pokušali da izmijene gen u ljudskom tijelu ne bi li permanentno izmijenili DNK osobe i tako izliječili bolest.

Eksperiment je izveden u ponedjeljak. Brajan Made (44), koji boluje od metaboličke bolesti zvane Hanterov sindrom, intravenozno je primio milijarde kopija korektivnog gena i genetički alat koji treba da isječe njegov DNK na tačno određenom mjestu, piše Asošiejted pres (AP).

Made je rekao da je spreman na rizik. Za oko mjesec dana se mogu očekivati prve naznake da li je terapija uspjela, a za tri mjeseca će testovi dati konačan odgovor.

Ukoliko bude uspješno, to će biti velik podstrek za i dalje novo polje genske terapije. Naučnici su i ranije menjali ljudske gene, ali su to činili u laboratoriji, na izvađenim ćelijama koje su potom vraćali u pacijente. Postoje i genske terapije koje ne uključuju izmjene DNK.

Ipak, te metode mogu biti korišćene samo za nekoliko bolesti. Neke daju rezultate koji nisu trajni. Druge ubacuju novi gen u DNK kao "rezervu" ali nemaju kontrolu nad tim gdje će se gen ubaciti, što može dovesti do drugih problema, poput raka.

Sa novom metodom, međutim, genske izmjene se dešavaju precizno i unutar tijela. Nalik slanju minijaturnog hirurga koji postavlja gen tačno gdje treba, piše AP.

"Isječemo DNK, otvorimo ga, ubacimo gen, zakrpimo. Nevidljivo zarastanje. To postane dio vašeg DNK i tu je do kraja vašeg života", rekla je Sendi Mekre, predsjednica kompanije koja testira nov metod u liječenju dvije metaboličke bolesti i hemofilije.
Više...