Nakon propalih pregovora s Washingtonom i uvođenja američkih carina na europski čelik i aluminij, što je tek prva u nizu mjera koje razmatra Trumpova administracija, Bruxelles se, logično, osjeća prevarenim od strane velikog saveznika s one strane Atlantika.

U svjetlu najnovijih zbivanja i mogućeg trgovinskog rata između Europe unije i Sjedinjenih Država, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je pozvao na "okončanje demonizacije Rusije", dva mjeseca nakon što je EU protjerala ruske diplomate kao odgovor na trovanje bivšeg dvostrukog agenta u Salisburyu, piše The Guardian.

Juncker je također rekao "kako, obzirom na veličinu i važnost Rusije, EU mora ponovo uspostaviti odnose s Moskvom".

"Stvarno mislim da moramo uspostaviti veze s Rusijom. Ne sviđa mi se trenutno stanje naših odnosa. Mi nikada nećemo prihvatiti ruske akcije na Krimu i istočnoj Ukrajini, ali ne smijemo zaboraviti da je cijelom područje Europske unije ima 5,5 milijuna četvornih kilometara, a Rusija sama 70,5", rekao je Juncker.

"Dakle, moramo se vratiti, možda ne normalnim odnosima s Rusijom, ali postoji toliko mnogo područja u kojima se može raditi mnogo učinkovitije, na primjer, područje istraživanja, inovacija i tako dalje. Nećemo zaboraviti na naše razlike i nesuglasice. Međutim, ovu demonizaciju Rusije treba zaustaviti", dodao je Juncker.

Njegova izjava, kako piše The Guardian, izazvala je zbunjenost u Londonu. Ranije, britanska premijerka Theresa May uložila maksimalne napore kako bi EU dala snažan odgovor na atentat na bivšeg dvostrukog agenta Sergej Skripala i njegovu kći Juliju u Salisburyu.

"Govor Junckera će upaliti i alarm u Washingtonu u vrijeme kada američka administracija vrši pritisak na EU da uvede strože sankcije protiv Rusije zbog "pokušaja Kremlja da intervenira u unutarnje poslove zapadnih demokracija", zaključuje The Guardian.

The Guardian

Ministar saobraćaja Malezije Entoni Lok izjavio je da za optužbe protiv Rusije u vezi s padom malezijskog "boinga" 2014. godine na nebu iznad Ukrajine ne postoje dokazi, preneli su malezijski mediji.

Prema njegovom mišljenju, istraga nije predstavila materijale koji svedoče o umešanosti Moskve u tragediju.

"Odgovorni za istragu nemaju pravo da prosto upere prst u Rusiju", izjavio je Lok.

Malezijski "boing 777", koji je iz Amsterdama leteo u Kuala Lumpur, srušio se 17. jula 2014. godine iznad Donjecka na istoku Ukrajine. Poginulo je 298 ljudi, uglavnom državljana Holandije, Malezije i Australije.

Odmah nakon katastrofe Kijev je optužio ustanike u Donbasu za napad. Oni su saopštili da ne raspolažu sredstvima koja bi im omogućila da obore letelicu na takvoj visini.

Prošle sedmice Međunarodna istražna grupa predstavila je preliminarne rezultate istrage. Prema mišljenju eksperata, avion je oboren iz raketnog sistema "buk" koji pripada 53. Raketnoj brigadi iz Kurska.

Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su zaključci Međunarodne istražne grupe zasnovani na neproverenim informacijama s društvenih mreža. Istraga je, pritom, ignorisala svedočenja očevidaca i podatke ruske strane, prenosi Sputnjik.

Nakon što je sirijski predsjednik Bashar al-Assad u jučerašnjem intervjuu za ruski RT istaknuo kako će sirijska vojska nastaviti aktualnu kampanju sve do oslobođenja teritorija, a pritom je svakako mislio na predstojeću ofenzivu na prostoru južne Sirije, oglasili su se i iz SAD-a, s prijetnjom.


Naime, visoki dužnosnik američkog Pentagona, general Kenneth McKenzie, poručio je kako američke trupe "neće napustiti Siriju" te kako će svaki pokušaj uklanjanja američkih trupa silom biti suočen sa snažnim vojnim odgovorom.

"Svaka strana u Siriji mora shvatiti da će napad na američke snage ili na naše koalicijske partnere biti loša politika", istaknuo je McKenzie za vrijeme novinske konferencije.

Pentagon: "Mi smo tu, ništa se ne mijenja"

Smatra se kako se na prostoru Sirije nalazi oko 2,000 američkih vojnika, iako neki drže kako je njihov broj zapravo i znatno veći.

Većinom se američke snage nalaze na jugoistoku zemlje, u enklavi At-Tanf u blizini granice s Jordanom.

McKenzie je odbacio pojedine medijske napise o tome kako bi se američke snage odavde mogle povući. "Mi smo tu, ništa se ne mijenja", rekao je.

Europska unija se predstavlja prvakom svijeta u "demokraciji", zajamčenim individualnim i političkim slobodama i pravom izbora, ali njeno djelovanje otkriva kako je u EU upravo suprotno i suzbijaju se sve oni koji imaju različito mišljenje od centra, bilo da su to euroskeptične stranke u Italiji, Grci koji mrze mjere štednje ili bilo tko drugi tko glasa protiv velikih europskih planova.

Zabrinutost Europske unije zbog mišljenja normalnih, običnih ljudi, koje se nastoji obuzdati čak i na društvenim mrežama, vidjela se nedavno kada je odbijeno formiranje talijanske vlade s jasnim demokratskim legitimitetom. No, Italija je samo posljednja u nizu duge povijesti suzbijanja demokracije u Europskoj uniji, što se čini od njenog osnutka.

Lisabonski ugovor - Samo "važni ljudi" trebaju donositi odluke

Naime, 2004. godine je postojalo nešto što se zvalo Ustav za Europu. Ovaj dokument je trebao sadržavati sve predivne stvari koje čine EU: To su bili ljudska prava, slobodna tržišta, vladavina zakona i demokracija. Iako je oduševljeno dogovoren i potpisan od strane velikih članica EU, ustav je kasnije zahtijevao ratifikaciju svake države članice.

No, uz dobre razloge su glasači u Francuskoj i Nizozemskoj odbili ovaj sveti dokument, što su potvrdili na niz referenduma. U otvorenom govoru danom nakon neuspjelog nizozemskog referenduma, tadašnji premijer Jan Peter Balkenende je primijetio: "Ideja Europe je živjela za političare, ali ne i za nizozemski narod. To će se morati promijeniti". I promijenilo se, ali na gore.

Nakon dubokog promišljanja, vrhunski europski umovi su došli na genijalnu ideju i kako osigurati da demokratske blokade više ne ometaju njihove velike planove za Europu. Ustav bi se jednostavno zamijenio Lisabonskim ugovorom i više nema referenduma. Umjesto toga, sporazumi će se ratificirati parlamentarnim procesima.

Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad je dao intervju za RT. S njim je u Damasku razgovarao dopisnik ruskog televizijskog kanala Murad Gazidev. Ranije smo objavili dio intervjua, a nakon što je objavljen transkript intervjua, prenosimo ga u cijelosti.

Russia Today - Intervju sa sirijskim predsjednikom Basharom Al-Assadom

Murad Gazidev: Gospodine predsjedniče, puno vam hvala što ste nas pozvali i pružili nam ovu priliku. Nakon što već godinama putujem po Siriji i izvještavam odavde, čast mi je konačno upoznati Vas. Ali, budući da imate malo vremena, prvo pitanje. Vaše najnovije pobjede u Gouti, Yarmuku su drastično promijenile situaciju na terenu u Siriji. Koliko smo blizu kraju ovog rata, prema vašoj procjeni?

Bashar Al-Assad: Prije svega, dobrodošli u Siriji. Svakim napretkom na bojištu, sa svakom pobjedom, sa svakim oslobođenim područjem, približavamo se kraju sukoba, a ja sam uvijek govorio da nam bez vanjskih uplitanja neće trebati više od godinu dana za rješavanje situacije. Ali istodobno, svaki korak naprijed sirijske vojske je korak naprijed za politički proces i za cijelu situaciju u pozitivnom smislu, prema stabilnosti. Naši neprijatelji i naši protivnici, uglavnom Zapad predvođen Sjedinjenim Državama i njihovim marionetama u Europi i našoj regiji, zajedno s njihovim plaćenicima u Siriji, pokušavaju to produljiti. Bilo povećanom podrškom terorizmu, privlačenjem više terorista u Siriju ili sprečavanjem političkog procesa. Dakle, naš je izazov kako zatvoriti prazninu između njihovih planova i naših planova. Mislim da smo uspjeli u tom smislu, ali istodobno bi bilo teško kada bi vam rekao kada će biti kraj. Ali se približava, to je očigledno.

Murad Gazidev: Vaše najnovije vojne pobjede su, objektivno govoreći, spektakularne. Vidimo brzinu kojom padaju militanti koji su se godinama držali. Planirate li silom uzeti cijelu Siriju? Riječ je o Idlibu, granicama s Izraelom, teritorijima pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga?

Bashar Al-Assad: Rat je najgori izbor. Mislim da se svaki Sirijac slaže s tom činjenicom. Ali ponekad imate samo taj izbor, pogotovo kada govorite o frakcijama poput Al-Qaede, poput ISIL-a, Al-Nusre i sličnih frakcija. Zapravo, većina njih ima istu ideologiju, Jaish Al-Islam, Ahrar Al-Sham i tako dalje, a oni nisu spremni za bilo kakav dijalog, nemaju nikakav politički plan. Oni imaju samo taj mračni ideološki plan, prema kojem bi bilo poput bilo kojeg područja u svijetu kojeg kontrolira Al-Qaeda. Dakle, jedina opcija za rješavanje tih frakcija je sila. Istodobno, u drugim područjima smo uspjeli provesti pomirenje, pogotovo kada su zajednice u tim područjima pritisnule one militante koji nisu ta područja napustili. Najbolji izbor je pomirenje. To je naš plan. No, kada to ne uspije, jedina metoda koja ostaje je sila.

Sve liči na holivudski špijunski triler. Najprije je iz Ukrajine stigla vijest da je u Kijevu ubijen kritičar Kremlja, a potom se, samo dan kasnije, isti taj čovjek živ obratio svjetskoj javnosti.

Vijest se proširila poput vatrene stihije. Iz čitavog svijeta stizali su izrazi saučešća, političari su izražavali svoju žalost i svoj bijes. I njemački predsjednik Štajnmajer osudio je navodno ubistvo 41-godišnjeg ruskog novinara Arkadija Babčenka. A onda neočekivani preokret: ubistvo je inscenirala ukrajinska tajna služba (SBU), kako bi navodno uhvatila one koji su planirali da ubiju Babčenka.

Međutim, takva akcija SBU pokrenula je mnoga goruća pitanja. I ukoliko na njih ne bude odgovoreno, to bi moglo da potkopa vjerodostojnost Ukrajine.

Da li je insceniranje ubistva zaista neophodno?

Da bi se razjasnio čak i samo planirani zločin, ovo nije moralo da se dogodi. Možda je Kijev želeo da izazove što je veću moguću pažnju, a samo ovakav lažirani atentat mogao je da obezbijedi da mediji širom svijeta uoče tu temu. Kijev je vjerovatno planirao da, u skladu s već postojećim ogorčenjem svjetske javnosti, stavi Rusiju na optuženičku klupu. Umjesto toga, Kremlj sada može da optuži Kijev da obmanjuje međunarodnu zajednicu.

Koliko su sada vjerodostojne ukrajinske institucije?

Postoji razlika između "tajne operacije" i "šou-programa u cirkusu". Kako bi svijet trebalo da reaguje kad se sljedeći put nešto tako objavi? Da li da sačeka dan ili dva da bi se uvjerio da se to zaista dogodilo? Kijevska vlada sama sebe dovodi u "ofsajd" ako ne ponudi uvjerljive dokaze koji će opravdati akciju njenih snaga bezbjednosti. Čak i ako postoje dokazi za ukrajinske optužbe na račun Rusije, postoji i rizik da bi vjerodostojnost Kijeva mogla trajno da bude narušena.

The Wall Street Journal piše kako se Bijela kuća nije se mogla dogovoriti o uvjetima novog trgovinskog sporazuma s europskim partnerima. Zbog neuspjeha pregovora će Sjedinjene Države će u narednim danima najaviti uvođenje carina od 25% na uvoz čelika i 10% na uvoz aluminija iz Europe.

S druge strane, vlasti EU su priopćile kako američka odluka o uvođenju novih carina ne ostavlja EU izbor, nego da počne uvoditi mjere odmazde.

"Zabrinut sam zbog ove odluke. EU smatra da ove jednostrane američke carine nisu opravdane i suprotne su pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Protekcionizam u čistom obliku", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Juncker naveo da je u posljednjih nekoliko mjeseci Europska komisija stalno komunicirala sa Sjedinjenim Državama na svim mogućim razinama kako bi zajednički riješili problem prekapacitiranosti u sektoru čelika.

"SAD nam sada ne ostavlja drugog izbora nego nastaviti s rješavanje spora u WTO i uvođenje dodatnih carina na neke uvezene robe iz SAD-a. Branit ćemo interese Europske unije u potpunosti u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima", rekao je čelnik Europske komisije.

Podsjetimo da je početkom svibnja američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost uvođenja mjera za smanjenje uvoza čelika i aluminija iz EU u SAD za oko 10%.

Washington je ponudio dvije opcije za Europsku uniju. Kvote na 90% američkog uvoza iz EU i carine koje bi za cilj imale 10% smanjenja uvoza.

Trump je odredio carine od 25% na uvozni čelika i 10% na aluminij, zbog nacionalnih sigurnosnih razloga, no odobrio je proizvođačima iz EU oslobađanje od carina do 1. lipnja, dok se čekao ishod pregovora.

Ruski novinar Arkadij Bapčenko izneo je detalje o tome kako je inscenirao sopstveno ubistvo u Kijevu, navodeći da je koristio svinjsku krv i usluge šminkera.

Rojters je preneo da je Bapčenko rekao da je odvezen ambulantnim kolima u mrtvačnicu sa mesta "ubistva" gde se presvukao i počeo da gleda vesti.

Bapčenko (41) je, na konferenciji za novinare u Kijevu, naveo da je mogao da kaže "ne" kada su mu pre otprilike mesec dana ukrajinski zvaničnici došli sa idejom da se njegovo ubistvo inscenira.

Ipak, kako je kazao, pristao je na to svojevoljno, prenosi AP.

Svi svetski mediji objavili su vest o ubistvu Bapčenka, oštrog kritičara ruskog predsednika Vladimira Putina, a dan kasnije on se pojavio živ i zdrav na pres-konferenciji, na kojoj je rečeno da su njegovu smrt lažirale ukrajinske sigurnosne službe kako bi sprečile zaveru koja je za cilj imala njegovo ubistvo.

Babčenko je naveo šta su šminkeri i bezbednosni agenti morali da urade kako bi ubistvo izgledalo stvarno.

Saradnici bezbednosnih službi uzeli su njegovu majicu i pucali pištoljem po njoj, rekao je on. Potom je, kako je objasnio, obukao tu majicu i zamazao je svinjskom krvlju.

Prevezen je ambulantnim kolima na jedinicu intenzivne nege u bolnici gde su forenzičari zvanično "izdali dokument" o njegovoj smrti. Posle toga, završio je u mrtvačnici.

Babčenko kaže da je sve vreme bio zabrinut za uspeh operacije, ali mu je laknulo kada je završena.

"Prestao sam da se plašim tek u mrtvačnici", rekao je on.

Kijev je u utorak objavio da je Bapčenko ubijen nedaleko od svog stana u prestonici Ukrajine.

Ukrajina je odmah za njegovu smrt optužila Rusiju, a iz Kremlja su poručili da je njegova smrt posledica nesigurnog okruženja u kom rade novinari u Ukrajini.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je lažna priča o ubistvu Bapčenka još jedna antiruska provokacija iza koje stoji ukrajinska služba bezbednosti.

Rusija se može vratiti projektu izgradnje nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, pod uvjetom da Sofija donese neopozivu odluku o izgradnji elektrane, izjavio je predsjednik Vladimir Putin.
"Ako Bugarska odluči izgraditi nuklearnu elektranu Belene, Rusija je spremna vratiti se na projekt", rekao je Putin.

Ranije u svibnju je predsjednik Bugarske Rumen Radev na sastanku s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom rekao kako je zemlja uložila u projekt oko 3 milijarde leva, oko 1,5 milijardi eura. Istaknuo je kako će bugarska strana upoznati Moskvu s napretkom projekta koji uključuje sudjelovanje Rusije.

U kolovozu 2017. godine su objavljeni planovi za natječaj za izgradnju NE Belene kapaciteta 2000 MW, koja će se graditi po ruskom projektu.

Vlasti u Nikaragvi namjerno ubijaju prosvjednike, a od početka nereda sredinom travnja ubijeno je najmanje 83 ljudi, objavio je Amnesty International.

Kaos u Nikaragvi vlada već šest tjedana i krvavi prosvjedi protiv vlade i predsjednika odvijaju se diljem države. Amnesty International optužio je vlasti za namjerno ubijanje prosvjednika i objavio da je dosad izgubljeno najmanje 83 života.


Prosvjednici zahtijevaju uklanjanje predsjednika Daniela Ortege s vlasti te demokratizaciju kroz reforme izbornog zakona. Također traže pravdu za ubijene u prosvjedima i istragu nasilja vlasti.