Trgovinska razmjena Indije s SAD-om iznosi 115 milijardi dolara godišnje, a s Iranom samo 13 milijardi. Neovisno o tome, Indija namjerava nastaviti kupovati naftu iz Irana - svog trećeg po veličini isporučitelja nafte, bez obzira na američke sankcije.

Geopolitika News s pozornošću prati perspektivan razvoj indijsko-iranskih odnosa, a u više je navrata o toj temi objavljivala i svoje analitičke uratke i prosudbe (vidi poveznicu ispod teksta). Taj je strateški odnos upravo ovih dana vrlo aktualan i izložen istinskoj kušnji, zbog nove američke agresivne politike prema Iranu, uključno i kroz uvođenje oštrih sankcijskih mjera protiv Teherana ali i međunarodnih tvrtki koje posluju s tom zemljom. Zato smo s velikom pozornošću primili i obradili i slijedeću vijest:

Indija je za iransku naftu spremna plaćati u svojoj nacionalnoj valuti - rupijima, kroz državnu banku UCO Bank.

Prošli je tjedan indijska ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj, nakon razgovora s iranskim kolegom Mohammadom Javadom Zarifom, izjavila, kako će indijska vlada nastaviti gospodarsku suradnju i trgovinu s Iranom, i da će se pridržavati samo onih ograničenja koja budu uvedena od strane UN-a, a ne bilo koje "druge države".

Podsjećamo kako će američke sankcije, uvedene protiv Irana nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma s tom državom, u praksi djelovati i protiv međunarodnih tvrtki koje posluju s Iranom u američkim dolarima, ili se koriste uslugama američkih banaka, ili pak, imaju poslove u SAD-u.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), indijska ekonomija može narasti 7% u 2018. godini, a da bi se taj rast nastavio, Indiji je potrebna energija. Zato je kupovina iranske nafte za New Delhi pitanje nacionalne sigurnosti (info, Asia Times). Uzimajući u obzir indijska nastojanja za zaobilaženjem Pakistana, jasno je kako je indijsko ignoriranje američkih sankcija usko povezano s geopolitikom i geoekonomijom. Treba naglasiti kako i Kina namjerava nastaviti svoj uvoz nafte iz Irana, odakle joj stiže oko 35% ukupno uvezene nafte. Osim toga, kineske će tvrtke vrlo rado zauzeti mjesto onih europskih energetskih tvrtki koje će se u strahu od američkih sankcija povući iz investicija u unosna iranska nalazišta ugljikovodika. Iako ima veliki broj kineskih tvrtki koje posluju s SAD-om, ima još više onih koji nemaju nikakve poslovne odnose s američkim firmama ili tržištem i koje, samim tim nemaju rizik od američkih sankcija ukoliko posluju s Iranom.

Sirijski ministar vanjskih poslova, Walid al-Muallem, poručio je kako Iran "nema vojne prisutnosti na prostoru Sirije" te kako su prisutni samo iranski vojni savjetnici koji pomažu sirijskoj vojsci u borbi protiv terorista.

Nadalje, Muallem ističe kako je ova prisutnost iranskih vojnih savjetnika u Siriji legitimna te kako su isti pozvani u Siriju od strane vlasti u Damasku. Također ističe kako su koordinirani od strane Damaska.

"Od početka krize Iran je podupirao Siriju u ratu protiv terorizma", istaknuo je najviši sirijski diplomat.

Odbacio je izraelsku tvrdnju da Iran ima vojne baze na prostoru Sirije ističući kako je riječ o propagandi Tel Aviva kako bi se pojačao pritisak protiv Irana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je danas potpisao zakon o protumjerama na neprijateljske akcije Sjedinjenih Država i drugih stranih država. Dokument je objavljen danas, 4. lipnja.

"Svrha ovog saveznog zakona je da štiti interese Rusije i sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet, ljudska prava i slobode ruskih građana od neprijateljskih akcija Sjedinjenih Država i drugih stranih zemalja, uključujući i one izražene u okviru političkih i gospodarskih sankcija protiv Ruske Federacije, ruskih državljana ili ruskih pravnih osoba, te drugih radnji koje predstavljaju prijetnju ruskom teritorijalnom integritetu ili usmjerene su na gospodarsku i političku destabilizaciju Ruske Federacije."

Kao što smo ranije izvijestili, Državna Duma je 22. svibnja u trećem i konačnom čitanju usvojila zakona o ruskim protumjerama na akcije Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.

Dokument daje dodatna prava predsjedniku i vladi da kao odgovor na "neprijateljske" mjere uvedu restriktivne mjere protiv američkih, europskih i drugih zemalja, kao i tvrtki koje djeluju pod njihovom jurisdikcijom.

Zakon propisuje ograničenje uvoza određenog broja roba, osim lijekova i vitalnih dobara, te uvoz i izvoz proizvoda stranih tvrtki i građana, osim roba koje Rusi ili stranci mogu u zemlju unijeti za osobnu upotrebu.

Nema više "zapadnih partnera" - Sada su akcije SAD, EU i drugih pravno "neprijateljski usmjerene protiv Rusije"

Zakon po prvi put SAD, zemlje EU i ostale koji su uveli sankcije Rusiji ili donijeli političke odluke protiv Ruske Federacije i njezinih građana i tvrtki definira "neprijateljskima", suprotno uobičajenoj praksi ruskog državnog vrha da o političkim dužnosnicima zapadnih zemalja govori kao o ruskim "zapadnim partnerima".

Saudijska Arabija, jedna od država koje učestvuju u blokadi Katara, zaprijetila je vojnom akcijom svome zaljevskom susjedu ukoliko on nabavi odbrambeni zračni sistem S-400 ruske proizvodnje, objavio je francuski list Le Monde u petak.

U pismu adresiranom za predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, saudijski kralj Salman izrazio je "duboku zabrinutost" zbog razgovora Moskve i Dohe zbog prodaje naprednog protivzračnog sistema oružja.

Saudijski monarh, koji je od Francuske zatražio da poveća pritisak na Katar, rekao je kako je zabrinut zbog posljedica Dohine kupovine pokretnih sistema zemlja-zrak koji, kako je naveo, prijete saudijskim sigurnosnim interesima.

"U takvoj situaciji bi Kraljevstvo bilo spremno poduzeti sve neophodne mjere kako bi se eliminirao ovaj odbrambeni sistem, uključujući vojnu akciju", navodi Le Monde izvod iz pisma kralja Salmana.

Inače, Saudijska Arabija je u oktobru prošle godine, tokom posjete kralja Salmana Moskvi, potpisala preliminarne dogovore da kupi sistem S-400.

Američki milijarder mađarskog porijekla Džordž Soroš (George Soros) učestvovao je na Festivalu ekonomije u italijanskom gradu Trentu, gdje je javno upitao je li predsjednik Rusije Vladimir Putin "zapravo finansira" Ligu, antiimigrantsku stranku pod vodstvom Matea Salvinija, koja s populističkim Pokretom pet zvjezdica čini novoformiranu vladajuću koaliciju u Italiji.

- Italijansko javno mnijenje ima prava da zna je li Salvini na Putinovom platnom spisku - kazao je Soroš, prenosi ''Korijere dela Sera''.

List piše da se nije dugo čekalo na odgovor italijanskog zamjenika premijera i ministra unutrašnjih poslova, prenosi Blic.rs.

- Nikada nismo primili ni liru, ni euro, ni rubalj iz Rusije, Putina smatram jednim od najboljih državnika i sramota me zbog činjenice što jedan beskrupulozni špekulant, kakav je gospodin Soroš, dobiva poziv da dođe u Italiju da priča - poručio je Salvini.

"Korijere" navodi da je Soroš tokom obraćanja u Trentu rekao da je "veoma zabrinut" zbog bliskosti nove italijanske vlade s Rusijom.

Dnevnik podsjeća da su stranke koje podržavaju novu vladu zatražile ukidanje sankcija koje je EU uvela Moskvi.

Soroš je naveo da Putin "nastoji da dominira Evropom".

- Ne želi je uništiti, već je iskoristiti zato što ona ima proizvodni kapacitet, dok ruska ekonomije pod Putinom može samo iskorištavati primarne sirovine i ljude - kazao je Soroš.

On je ponovo predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) opisao kao "prijetnju po svijet, uključujući Ameriku", uz tvrdnju da šef Bijele kuće "ne razumije osnovne elemente ekonomije".

Prema Soroševoj ocjeni, bilo bi dobro ukoliko Tramp "ne bi dugo potrajao".

Ukrajina tvrdi kako je izmišljeno ubojstvo ruskog novinara Arkadija Babčenka otkrilo popis od 47 ljudi koje je Rusija imala u planu likvidirati u inozemstvu. Kijevske vlasti poručile su da je kontroverzno lažno ubojstvo 'bilo nužno izmisliti' kako bi se zaštitilo Babčenka i ostale.

Glavni istražitelj Jurij Lutsenko, jedan od rijetkih koji je bio upućen u plan o lažiranju ubojstva, o planu je izvijestio veleposlanike EU-a, SAD-a i drugih zemalja. Kazao je i kako su na otkrivenom popisu istaknuti ukrajinski i ruski novinari, piše Independent.

U međuvremenu je dvoje televizijskih voditelja u Ukrajini, ruskog i ukrajinskog državljanstva, otkrilo da su ih vlasti upozorile da su na popisu te sada žive pod stalnom zaštitom.


Podsjetimo, ukrajinske vlasti u utorak su objavile, a prenijeli svi svjetski mediji, kako je na stubištu zgrade u kojoj živi s tri hica u leđa ubijen ruski novinar s ukrajinskom adresom Arkadij Babčenko. On se sljedećeg dana živ i zdrav pojavio na konferenciji za novinare gdje se ispričao svojoj supruzi zbog proživljenog stresa no detalje o lažnom ubojstvu nije htio iznositi. Čelnik ukrajinske sigurnosne službe SBU Vasil Hristak rekao je da je ubojstvo bilo izmišljeno kako bi otkrili ruske agente koji su navodno planirali njegovu likvidaciju.

- Prema informacijama ukrajinskih sigurnosnih službi, ruski obavještajci naredili su ubojstvo Babčenka - rekao je.

Babčenka je u njegovu domu našminkala vizažistica da izgleda kao da je propucan. Dali su mu da odijene majicu kratkih rukava s rupama od metaka, a polili su ga svinjskom krvlju. Glumio je da je mrtav dok ga je hitna pomoć prevezla do bolnice i proglasila smrt. Babčenko kaže kako mu je i žena vjerovala da je mrtav.

Generalni tajnik NATO pakta, Jens Stoltenberg, rekao je u intervjuu za njemački list Der Spiegel, komentirajući aktualne napetosti na Bliskom istoku, kako NATO sigurnosne garancije ne vrijede za Izrael ukoliko bi eventualno izbio rat između Izraela i Irana.

"Izrael je naš partner, ali nije NATO članica. Sigurnosne garancije Članka 5 se ne odnose na Izrael", rekao je.

Dakako, činjenica da NATO možda i ne bi djelovao ne znači da se direktno na strani Izraela u takvom sukobu ne bi uključio SAD - zapravo to je vrlo vjerojatno i očekivano.

Što se tiče Stoltenbergovog intervjua za njemački list mogu se uočiti neke netočne izjave, primjerice - istaknuo je kako se NATO ne upliće u bliskoistočna pitanja: "To nije naš posao", rekao je. No, NATO jest formalno bio uključen u američku koaliciju protiv ISIL-a na prostoru Iraka i Sirije.

Po pitanju Irana komentirao je: "Svi smo podjednako zabrinuti oko iranskog raketnog programa i iranskih aktivnosti koje dovode do nestabilnosti u regiji, primjerice kada je riječ o podupiranju terorističkih skupina". Nije definirao koje su to točno terorističke skupine.

Zamjenik austrijskog kancelara, Heinz-Christian Strache, poručio je kako Europska unija mora ukinuti sankcije prema Rusiji. Izjavu je dao svega nekoliko dana prije no što će u posjet Beču stići ruski predsjednik Vladimir Putin.

Strache, čija stranka sudjeluje u koalicijskoj Vladi koju predvodi kancelar Sebastian Kurz, već je i ranije isticao kako se zalaže za ukidanje sankcija prema Rusiji, a u jučerašnjem intervjuu za list Oesterreich još je i pojačao tu poruku.

"Krajnje je vrijeme da se ukinu ove sankcije i da se normaliziraju politički i ekonomski odnosi s Rusijom", istaknuo je.

Ovime dodatno jača položaj Austrije koja je već najavila, što je istaknuo i kancelar Kurz, kako želi biti "most" između Rusije i Europe. No, u sve većem broju zemalja danas se polako, ali sigurno, okreće stav prema Rusiji te sve veći broj političkih aktera poziva na normalizaciju odnosa i odbacivanje sankcija prema Moskvi.

Trenutačno se vodi jedna od najvažnijih bitaka u sklopu rata u Jemenu, bitka za lučki grad Hudaydah. Informacije govore kako su pro-saudijske snage pokrenule veliku ofenzivu koja ima za cilj poraziti Houthi pobunjenike koji drže kontrolu nad ovim ključnim gradom. Pojedini izvori navode kako su pobunjenici već poraženi, no te informacije nisu potvrđene (iako stižu vijesti iz raznih strana da se gubici na pobunjeničkoj strani naglo povećavaju).

U isto vrijeme lider Houthi pobunjenika u Jemenu objavio je jučer u televizijskom govoru kako u napadu na grad Hudaydah sudjeluju i izraelski vojni zrakoplovi. "Jemen se zapravo bori protiv saudijsko-cionističke koalicije", rekao je Abd al-Malik al-Houthi.

Agresija na Jemen kao dio ratovanja protiv Irana

Koliko istine ima u tim tvrdnjama, teško je reći. Poznato je kako pojedine Zapadne zemlje podupiru saudijsku agresiju u Jemenu koja je započela u proljeće 2015., a iako su odnosi između Saudijske Arabije i Izraela poprilično dobri - naročito kada je riječ o kontaktima iza kulisa - do sada nije bilo nikakve naznake da bi to moglo prerasti i u izraelsku vojnu potporu saudijske agresije, iako ni takvo što, mada zvuči poprilično nerealno, se ne može otpisati u sve kompleksnijim odnosima Bliskog istoka.

Činjenica jest da i Saudijska Arabija i Izrael smatraju Iran za svojeg glavnog neprijatelja u regiji, a rat u Jemenu je neka vrsta ratovanja protiv Irana, odnosno protiv snaga koje podupire Iran - iako iz Teherana tvrde kako nemaju nikakve veze s Houthi pobunjenicima, Saudijska Arabija smatra kako je upravo Iran glavni akter koji Houthijima omogućava sve češće raketiranje saudijskog teritorija iz pravca Jemena, uključujući čak i glavni grad Rijad.

Visoki dužnosnik Hezbollaha, šeik Sadiq Al-Nabulsi, odbacio je kao lažna nedavna izvješća o planiranom odlasku boraca Hezbollaha i iranskih vojnih savjetnika iz južne Sirije.

Šeik Sadiq Al-Nabulsi je rekao da su zahtjevi za povlačenjem Hezbollaha i iranskih snaga iz južne Sirije u skladu s interesima izraelskog režima, prenosi iranska državna agencija Tasnim Vijesti.

"Ova izvješća i medijski napisi nisu istiniti", kazao je Al-Nabulsi, dodajući kako takvi zahtjevi imaju za cilj potkopati imidž Irana u Siriji.

"Sirijska vlada je odobrila prisutnost iranskih savjetnika u Siriji, a pitanje ostanka ili povlačenja ovih snaga ovisi o sporazumima između dviju strana", izjavio je Sadiq Al-Nabulsi za kanal RT Arabic.

Dužnosnik Hezbollaha je reagirao na navode takozvanog "Sirijskog opservatorija za ljudska prava" sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koji je u četvrtak priopćio kako se Hezbollah i iranski borci pripremaju za povlačenje iz južne Sirije, što je posljedica regionalnih i međunarodnih pregovora koje o budućnosti Sirije trenutno vode SAD, Rusija i Jordan.

SOHR Ramija Abdela Rahmana, koji iz Londona širi vijesti o situaciji u Siriji, naveo je kako Iran i Hezbollah planiraju povući snage iz područja pokrajina Daraia i Quneitra, blizu "sjeverne granice Izraela", točnije okupiranog Golana.