Jedan visoki zvaničnik američke vlade rekao je da trenutno Vašington pregovara sa zemljama sjeverne Afrike o postavljanju baze za bespilotne letjelice.

Informativni TV kanal SAHAR pozivajući se na Reuters prenosi da je američki visoki zvaničnik koji je htio ostati anoniman rekao da je cilj stacioniranja bespilotnih letjelica prikupljanje informacija o terorističkim grupama. "Postavljanje baze u blizini libijske granice pomoći će Sjedinjenim Američkim Državama da prikupe više informacija o terorističkoj grupi DAIŠ, te njihovoj borbi protiv te grupe", smatra američki visoki zvaničnik.

On smatra da će sve informacija biti na raspolaganju američkim obavještajnim službama koje nastoje da spriječe dalje širenje terorista u Libiji. Nijedna zemlja u sjevernom dijelu Afrike još uvijek nije razmatrala pitanje stacioniranja bespilotnih letjelica.

Bivši gvatemalski diktator, Efrain Rios Montt (89) proglašen je nesposoban za suđenje - navodno zbog "kognitivnog propadanja", a odluku je donio gvatemalski Nacionalni znanstveno-forenzički institut.

Podsjetimo, ovaj bivši general, kojeg se optužuje da je proveo masakr nad autohtonim stanovništvom Gvatemale 80-ih godina, osuđen je u svibnju 2013. na 80 godina zatvora, ali je ustavni sud odbacio presudu te je ove godine trebalo početi ponovljeno suđenje.

Sada bi brojne žrtve njegovog genocida mogle ostati uskraćene za pravdu. Moglo se očekivati da će se desiti ovakav scenarij. Sramotno je i nepravedno da osoba kao što je Efrain Rios Montt ne bude osuđena za svoje zločine. No, sama činjenica da je u vrijeme njegove diktature bio "američki čovjek" očito je jedan od većih razloga zašto je postalo nedopustivo da bude osuđen.

Pentagon je u junu ove godine objavio Nacionalnu vojnu strategiju za SAD u 2015. godini. Ovaj dokument je najavio premeštanje fokusa sa terorista na „državne aktere“ koji „izazivaju međunarodne norme“.

Važno je razumeti šta ove reči znače. Vlasti koje izazivaju međunarodne norme su suverene države koje vode politiku nezavisnu od Vašingtonove, ističe ekonomista Pol Krejg Roberts i dodaje.

- Ove „revizionističke države“ predstavljaju pretnju, ali ne zato što planiraju da napadnu SAD, što Pentagon ne pripisuje ni Rusiji ni Kini, već zato što su nezavisne. Drugim rečima, norma jeste zavisnost od Vašingtona.

Drugim rečima, nezavisnost odudara od neokonzervativne unitarne doktrine koja omogućava nezavisnost samo Vašingtonu.

Pentagonov izveštaj definiše da su glavne „revizionističke države“ Rusija, Kina, Severna Koreja i Iran. Rusija je u prvom planu, a uprkos tome što Kina predstavlja pretnju, Vašington će težiti da sarađuje s njom.

Ipak, nepoznato je kakvu sudbinu je Vašington namenio Iraku, Avganistanu, Libiji, Siriji, Somaliji, Jemenu, Pakistanu, Ukrajini i Palestini.

Utjecajni ruski politolog i poslanik Vjačeslav Nikonov - predsjednik Fonda Ruski svijet i unuk Vjačeslava Molotova - upozorio je sunarodnjake da Zapad neće skoro ukinuti sankcije protiv njihove zemlje. "Sankcije će ostati dugo. Zato što bismo se radi njihovog ukidanja morali odreći Krima i izvesti vojsku iz Donbas koje tamo nije bilo i nema. A još bismo mi morali realizujemo Minsk-2 koji sabotira Kijev ".

Nikonov je ovome pridodao dopunsko razjašnjenje, odnosno upozorenje: "Sankcije su sastavni dio politike Zapada sračunate na obuzdavanje Rusije. Zato će ostati na snazi ​​neovisno od politike naše zemlje". Nikonov je na kraju poručio Rusima da ne brinu previše: "Polovica svijeta bila je tijekom posljednjih 25 godina pod američkim sankcijama, pa se odlično razvijala. Bile su i Kina i Indija i mnoge druge zemlja".

Nakon objavljenih informacija u zapadnim medijima da se muslimani u Kini suočavaju sa ograničenjima za vrijeme mubarek mjeseca Ramazana te da im je zabranjen post, grupa ujgurskih muslimana je saopćila da im nisu nametnuta nikakva ograničenja.

Informativni TV kanal SAHAR prenosi da je na posljednjem sastanku u islamskom centru u gradu Urumći koji se nalazi u provicniji Sin Kjang, grupa ujgurskih muslimana reagovala na objavljene vijesti u zapadnim medijima da im je zabranjeno da poste, te su rekli da se oni ne suočavaju sa ograničenjima tokom mjeseca posta. Abdulhad Latif, jedan od imama u provinciji Sing Kjang je u intervjuu za međunarodni radio Kine rekao da nikada kineska vlada nije zabranjivala muslimanima koji žive u provinciji Sing Kjang da izvršavaju svoje vjerske dužnosti.

Vođa „Desnog sektora“ Dmitrij Jaroš stigao je u zapadni ukrajinski grad Mukačevo, gde je situacija između pripadnika ovog pokreta i ukrajinske policije sve napetija.

Borci „Desnog sektora“ su dobili nalog: „pucaj da ubiješ“ u slučaju da policija i trupe nacionalne garde krenu na njih, javio je dopisnik ukrajinske „Inter“ televizije.

Dolazak lidera „Desnog sektora“ Dmitrija Jaroša u Mukačevo prati sukob izazvan navodnim švercom cigareta, u kojem je ubijeno do tri, a ranjeno skoro desetak ljudi, uključujući civile. Borci „Desnog sektora“ su povučeni iz Donbasa, gde se bore po Jaroševom naređenju zajedno sa ukrajinskom vojskom, rekao je lider bataljona za ukrajinsku televiziju.


„Regionalne policijske i snage nacionalne garde su koncentrisane u Mukačevu, koji je okružen helikopterima. Prema najnovijim informacijama, borci ’Desnog sektora‘ dobili su naređenje da pucaju kako bi ubili za slučaj da (snage) krenu na njih“, javila je ukrajinska televizija.

Iako je ukrajinska služba bezbednosti rekla da neće pregovarati sa borcima „Desnog sektora“, pregovori su očigledno ipak u toku.

Politički aktivisti „Desnog sektora“ takođe drže mitinge širom Ukrajine, uključujući i miting ispred zgrade predsedničke administracije u Kijevu. Njihovi zahtevi uključuju i zakon koji dozvoljava predsednički opoziv, prevremene izbore, navodi izaslanica Vrhovne rade Olha Bohomolec, koja je razgovarala sa demonstrantima.

Grupa je ranije pozvala na ostavku ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Arsena Avakova, koga oni smatraju saučesnikom u misterioznoj smrti koordinatora pokreta Oleksandra Muzičkog (takođe poznatog kao Saško Bili) u martu 2014. godine.

Dmitrij Jaroš je imenovan za saradnika vojske u zemlji u aprilu, kada je njegova grupa prihvaćena i formalno-pravno.

Ukrajinski predsednik Petro Porošenko još uvek nije dao izjave o situaciji.

Novi prijedlog Eurogrupe iznimno je težak po Grčku, a svodi se na sljedeće: Grčka može ili napraviti "pauzu" od eura, odnosno izaći iz eurozone na nekoliko godina, ili može prihvatiti još žešći, najžešći do sada, paket reformi te jedino tako dobiti dodatni novac od kreditora.

Nacrt novog plana osvanuo je u medijima jučer popodne, a o istome su navodno direktno razgovarali njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednik EU Vijeća Donald Tusk i grčki premijer Alexis Tsipras.

Rok za prihvaćanje ovog ultimatuma je do srijede.

Riječ je o posve neprihvatljivom planu za SYRIZA-u jer isti obuhvaća i potez kojime bi Grčka odmah prebacila oko 50 milijardi eura državne imovine u ruke EU-a, za proces privatizacije. SYRIZA je kreditorima već ponudila previše, znatno više nego im je grčki narod dopustio da ponude, no, predstavnici Trojke još su se jednom pokazali kao neumoljivi. Sudeći prema aktualnom razvoju događaja izgleda kao da pojedini akteri očito žele izlazak Grčke iz eurozone.

Vizija SAD, koja je unela klicu razdora između Evropske unije i Rusije inspirišući sankcije protiv Moskve, kratkovida je i gubi iz vida zajedničke interese, kaže ekskluzivno za Sputnjik Žan Pijer Ševenman, bivši francuski ministar odbrane.

Žan Pijer Ševenman je bivši ministar odbrane Fransoa Miterana i predsednički kandidat na izborima 2002. godine. Predsednik je „Fondacije Res Publika“ i jedan od najuticajnijih glasova u francuskoj javnosti. Ustao je protiv bombardovanja Srbije i Crne Gore 1999. godine i zalagao se za razoružanje OVK. O priznanju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova od strane Pariza 2008. godine govorio je kao o kršenju međunarodnog prava koje može da dovede do novog hladnog rata.

Bivši ministar se 5. maja sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, na zahtev francuskog predsednika Fransoa Olanda. U ekskluzivnom intervjuu za srpski Sputnjik govori o tome ko unosi razdor između Evropske unije i Rusije, da li je ulazak u EU uslovljen ulaskom u NATO i zašto treba izbeći novi hladni rat na Balkanu i u ostatku Evrope.

Kako gledate na sankcije Evropske unije Rusiji?

Ove sankcije ne štete samo Rusiji. One pogađaju i Evropu, koja je prvi trgovinski partner Rusije. U velikoj meri su inspirisane sankcijama koje je proglasio Vašington, polazeći od krize u Ukrajini koju je apsolutno bilo moguće izbeći, kako bi uneo klicu dugotrajnog razdora između Evrope i Rusije.

Ova vizija je kratkovida, čak i iz ugla SAD. Ona gubi iz vida snažne zajedničke interese koje imaju Zapad i Rusija, pre svega kada je reč o borbi protiv džihadističkog terorizma. Zbog toga se mnogo ne brinem da će sankcije biti ukinute. Francuska je pokušala da pomogne tako što je predložila normandijski format. On je ujedinio predsednike Porošenka, Putina, Olanda i kancelarku Merkel, ali se američki pritisak pokazao snažniji. Taj pritisak su unutar Evropske unije preuzele da vrše neke zemlje koje imaju istorijski složene susedske odnose sa Rusijom.

Pritisak se vrši i na Srbiju, da se odluči između Istoka i Zapada, što doprinosti rastu antagonizama u društvu i unosi atmosferu novog hladnog rata.

Ne mislim da Balkan treba da prolazi kroz novi hladni rat, kao ni ostatak Evrope. Raspad Jugoslavije je bila velika greška, za šta svi snose odgovornost. To je bilo suprotno sporazumu koji je postignut na Konferenciji o bezbednosti i saradnji u Evropi, koji je potpisan u Parizu 1990. godine, na kome se mastilo još nije osušilo (kada su počeli sukobi). Budućnost naroda Balkana je danas u izmenjenoj Evropskoj uniji. Poželjno bi bilo da se prethodno približe. Potrebno je pronaći uslove za sporazum koji bi omogućio mir i stabilnost u regionu u kome je izbio Prvi svetski rat i u kome je Drugi svetski rat dobio naročito zločinačke razmere. Francuska je sila koja je za ravnotežu. Nadam se da će u potpunosti odigrati svoju ulogu, ne samo kako bi se u potpunosti vratio mir, već i kako bi doprinela zajedničkom napretku svih naroda Balkanskog poluostrva, bez izostavljanja Grčke, koja, kao i Srbija, ima posebno mesto u srcima Francuza kojima su u sećanju bliske istorijske veze.

Da li je ulazak u NATO uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju, kako se nekad predstavlja?

Evropska unija nije nadležna da vrši pritisak na Srbiju da uđe u političko-vojnu organizaciju koju vode SAD. Austrija i Finska su deo Evropske unije, ali su se odlučile za neutralnost. Čak i kada je deo EU, zemlja ima suvereno pravo da odluči kom savezu će pripadati. Videli smo to 2003. godine kada su se Francuska i Nemačka suprotstavile američkoj invaziji Iraka.

Rusija razmatra mogućnosti izravne isporuke energenata Grčkoj kako bi poduprla njezino gospodarstvo, izjavio je ruski ministar energetike Aleksander Novak, a prenose ruske novinske agencije u nedjelju.

Rusija "namjerava poduprijeti obnovu grčkog gospodarstva širenjem suradnje u energetskom sektoru", rekao je Novak novinarima u Moskvi, objavila je novinska agencija Sputnik.

"Proučavamo mogućnost organizacije izravne isporuke energenata Grčkoj u bliskoj budućnosti", rekao je.

Prošlog je tjedna glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov izjavio da će Moskva razmotriti mogućnost financijske pomoći Grčkoj ukoliko Atena to zatraži.

Rusija i Grčka posljednjih su mjeseci značajno produbile političke i gospodarske veze, u trenutku kad se obje zemlje bore s gospodarskom krizom. Pojedine europske zemlje vide u tome opasnost, posebice zbog napetosti između Rusije i Zapada uslijed ukrajinske krize.

Predsjednik grčke vlade Aleksis Cipras prošlog je tjedna telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o rezultatu ruskog referenduma.

Na gospodarskom forumu u lipnju, Cipras se susreo s Putinom i pozvao na ukidanje zapadnih sankcija Rusiji.

Dvije su zemlje potpisale sporazum o suranji na izgradnji plinovoda Turski tok, kojim bi se isporučivao prirodni plin iz Rusije u Europu. Plinovod bi zaobišao Ukrajinu.

Osnova i način ponašanja, odnosno koordinacija između Kraljevine Saudijske Arabije i njenih simpatizera na teritoriji Jemena su takve prirode da se minira i sabotira bilo kakva ideja o uspostavi prekida vatre ili primirja u Jemenu, tako da je i nakon proglašenja "humanitarnog" ramazanskog primirja došlo do snažnog saudijskog bombardovanja različitih krajeva u Jemenu.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajući se na informativnu agenciju Fars, izvještava da su saudijski zračni napadi na jemenske gradove nastavljeni uprkos uspostavljanju i početku "humanistarnog" ramazanskog prekida vatre u Jemenu.

U prvom napadu saudijskih aviona na Jemen, samo 2 sata nakon uspostave prekida vatre, izvedeni su zračni udari na tržni centar u gradu Harad, u provinciji Hadždžeh. Praktično ovim je prestao sa važenjem "humanitarni" prekid vatre. Stiče se utisak da ni ovaj prekid vatre neće zausataviti ubijanje nevinog jemenskog stanovništva. Jasno je da je tačna činjenica i konstatacija koju je jučer rekao čelnik jemenskog narodnog pokreta Ensarullah Abdulmalik el Housi kada je naglasio da jemensko stanovništvo ima loše iskustvo sa saudijskim prekidima vatre i da je sasvim jasno da je uspostava prekida vatre u Jemenu složena stvar. Posebno u uvjetima kada se obije strane međusobno optužuju za narušavanje primirja. Prekid vatre je zasnovan na tezi da se postiže bez ikakvih preduvjeta ili postavljanja uvjeta od bilo kojeg učesnika u konfliktu.

Ujedinjene nacije su izvršile veliki napor da privole Kraljevinu Saudijsku Arabiju da pristane na postizanje prekida vatre. Saudijske vlasti tvrde da bilo kakav prekid vatre zapravo predstavlja priliku jemenskim grupacijama za reorganiziranje svojih snaga i ponovno naoružavanje zbog čega se trude da maksimalno nanesu štetu jemenskih vojnim zalihama. Saudijska Arabija dok ne postigne svoje ciljeve neće pristajati na bilo kakve napore na putu uspostave prekida vatre u Jemenu.


Saudijska avijacija čini napor na rušenju infrastrukture u Jemenu kako bi na taj način primorala ljude da žive u teškim ekonomskim uvjetima i da ih istovremeno prisili na priznanje da su poraženi. Ujedinjene nacije od samog početka nisu bile optimistične prema provedbi novog prekida vatre jer su tokom dosadašnje saradnje i pregovaranja sa saudijskim zvaničnicima zaključili o kakvoj se vlasti radi, posebno zbog toga što je jasno da ta vlast nije ispoštovala nijednu od ranije preuzetih obaveza.

Međutim, ovoj zemlji se ukazuje posebno poštovanje zbog toga što je otvoreni saveznik i saradnik Sjedinjenih Američkih Država i izraelskog cionističkog režima. Diplomate UN-a su potvrile da je sekretarijat OUN-a posljednjih sedmica bio pod snažnim pritiskom Kraljevine Saudijske Arabije tako da se slobodno može reći da je UN marginaliziran kada je riječ o dešavanjima u Jemenu.

Pored toga, 274 miliona dolara pomoći jemenskom stanovništvu je blokirano od strane saudijskih vlasti jer zvanični Rijad tvrdi da će ovaj novac ostati blokiran jer je potrebno da saudijske vlasti nadziru i kontrolišu trošenje ovog novca za potrebe jemenskog stanovništva.

Saudijska Arabija i Abdu Rabbeh Mensur Hadi su od samog početka krize i oružanog konflikta zagovarali postizanje pregovora i odnosa sa jemenskim narodnim pokretom Ensarullah i nacionalnim vojnim snagama tražeći da te snage napuste jemenski teritorij, dok svi vrlo dobro znaju da je to nemoguće provesti u djelo jer bi to predstavljalo priznanje poraza za Ensarullah, dok sa druge strane Saudijci vrlo dobro znaju da to jemenske vojne snage neće učiniti.