Uvođenjem novih sankcija koje sprečavaju isporuke goriva ruskim trupama u Siriji, Sjedinjene Američke Države pokušavaju da spreče potpuno uništavanje terorizma u ovoj zemlji, navodi se u komentaru Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

"Sada su maske potpuno spale - direktno se radi o nameri da se spreči potpuno iskorenjivanje terorista na sirijskom tlu", naglašava se u saopštenju Ministarstva u vezi sa uvođenjem novih restriktivnih mera Vašingtona.

Rusko Ministarstvo dodaje da će se borba protiv terorističke pretnje u Siriji nastaviti, uprkos činjenici da su ekstremisti pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država i da one ilegalno okupiraju deo zemlje, "sprečavajući okončanje sirijskog sukoba". U saopštenju se takođe oštro osuđuje uvođenje sankcija.

"Ruska strana je odavno sa zabrinutošću primećivala da Vašington štiti teroriste Nusra fronta i Hejat tahrir el šam (obe zabranjene u Ruskoj Federaciji), snabdeva ih svim potrebnim i pokušava da zaštiti od napada, iako su oni direktni naslednici Al Kaide (zabranjene u Ruskoj Federaciji) i svuda priznati kao terorističke organizacije", dodaje Moskva.

Rusija je ove godine obezbedila rekordne isporuke gasa na evropsko tržište, kako bi zadovoljila rastuću potražnju u regionu. Međutim, neke zemlje, poput Poljske, SAD i baltičkih država, i dalje tvrde da Evropa može i bez ruskog gasa. Ovo su glavni ruski cevovodi, koji Evropu snabdevaju gasom i naftom, a koji su na meti Vašingtona i njegovih saveznika.

"Severni tok-2"

Ovaj projekat, koji se privodi kraju, ima za cilj da isporučuje više prirodnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju. Gasovod predviđa izgranju dva kraka ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. "Severni tok-2" se proteže od obala Rusije do Nemačke i drugih evropkih zemalja, preko Baltičkog mora.

Nedavno su predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Poljske Andžej Duda prokomentarisali da je ruski gasovod "pretnja" evropskoj energetskoj bezbednosti. Čak su razgovarali o mogućnostima ometanja izgradnje "Severnog toka-2". Američki predsednik promoviše američki prirodni tečni gas (LNG), kako bi istisnuo Rusiju sa gasnog tržišta EU, dok Poljska teži da postane glavno evropsko čvorište LNG.

Međutim, Nemačka, najveća evropska privreda, ostaje čvrsto na poziciji podrške "Severnom toku-2", s obrazloženjem da će on obezbediti energetsku bezbednost kontinenta.

"Misija je savršeno izvedena, ponosan sam na našu vojsku", rekao je 2018. Donald Trump nakon agresije na Siriju.

"Naredio sam oružanim snagama SAD-a da pokrenu precizne napade prema ciljevima povezanima s kapacitetima za kemijsko oružje sirijskog diktatora Bashara al-Assada", govoreći pred kamerama iz Bijele kuće rekao je u travnju prošle godine Donald Trump.

Američke, britanske i francuske snage su tada provele agresiju na Siriju, kao odgovor na inscenirani napad kemijskim oružjem u kojemu su, kako si tvrdili islamisti skupine Jaish Al-Islam i zloglasne Bijele kacige, u sirijskom gradu Dumi ubijene desetine ljudi.

Američki predsjednik Donald Trump na Twitteru je pohvalio misiju zapadnjačkih zračnih napada na sirijske ciljeve, napisavši da je "misija izvršena" i "savršeno izvedena".

"Savršeno izveden napad prošle noći. Hvala Francuskoj i Velikoj Britaniji na mudrosti njihovih izvrsnih vojnih snaga. Rezultat nije mogao biti bolji. Misija izvršena", napisao je Trump na Twitteru. "Toliko ponosan na našu veliku vojsku koja će uskoro, zahvaljujući milijardama dolara dodatnoga novca iz proračuna, postati najbolja koju je naša zemlja ikada imala", napisao je u drugoj objavi na Twitteru.


NAPAD 2017. GODINE

Godinu dana ranije su SAD također napale Siriju, kada je na arapsku zemlju ispaljeno 59 projektila.

Tada je napad proveden također pod izgovorom lažnog kemijskog napada na Khan Shaykun u sjevernom Homsu u kojem je, nadvono, "u mukama umrlo 86 ljudi". SOHR i Bijele kacige su tada priopćili da je među žrtvama bilo 30 djece i 20 žena, a mediji su prenijeli kako je savjetnica američkog predsjednika, Ivanka Trump, bila "zgrožena prizorima umirućih malih beba".

Srećom, SAD su prije napada prethodno upozorili Moskvu, zbog čega je gotovo svo vojno osoblje evakuirano iz ciljane sirijske zrakoplovne baze, a šteta je bila minimalna zbog velikog broja uništenih projektila i onih kojima je sustavima ometanja promijenjena putanja i pali su u pustinju.

Što god mislili o Donaldu Trumpu, kada je rekao da je pokrenut novi lov na vještice, bio je apsolutno u pravu. "Lov na vještice" je počeo iznova. Demokrati, razočarani izvješćem "Russiagate" specijalnog istražitelja Roberta Muellera tjednima su bili u opasnom glibu. Podijeljeni na one koji su tvrdili da treba usvojiti strategiju kako treba pronaći još "kompromitirajućih dokumenata" o Trumpovim vezama s Rusijom i na one koji su, kao što su predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi i drugi, rekli da su duboko skeptičini u ishod takvih pokušaja i da će priča s Rusijom dodatno podijeliti zemlju.

Sve se promijenilo u posljednjih nekoliko dana skandalom s "Kievgateom", ili "Ukrainagateom", kako se drugim imenom zove novi "skandal" koji bi mogao vratiti u središte pozornosti priču u opozivu američkog predsjednika.

Nakon što je mjesecima bila protiv neuspješnog pokušaja za pokretanje opoziva bez dokaza za "Russiagate", Nancy Pelosi najavila je službeni zahtjev Zastupničkog doma američkog Kongresa za podizanje optužnice protiv Trumpa s novim argumentom.

"Mogu sa sigurnošću reći da postupci Trumpove administracije narušavaju našu nacionalnu sigurnost i obavještajne podatke. Naša je odgovornost očuvanje republike", objasnila je Pelosi, citirajući na kraju čuvenu frazu Benjamina Franklina o novorođenoj američkoj vladi i izjavi "je li zemlja monarhija ili republika?

"Republika je ako je možemo očuvati. Ovdje je naša zadaća čuvati republiku, koja funkcionira zahvaljujući mudrosti našeg ustava koji jamči trodiobu vlasti i ravnotežu snaga. Predsjednik ima obvezu davati objašnjenja, jer nitko nije iznad zakona", dodala je Pelosi.

Ali u spornoj konverzaciji sam Donald Trump upućuje predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog da dokumente koji kompromitiraju Joa Bidena, njegovog potencijalnog predsjedničkog protukandidata, proslijedi američkom pravosuđu, a ne njegovom uredu ili njemu odanim ljudima u Republikanskoj stranci. Ovdje bi priča trebala završiti, ali nije. Osim toga, nakon što je Pelosi digla buku, Trump je naredio da se s razgovora skine oznaka tajnosti i da se sadržaj prezentira institucijama i javnosti.

Prema izvješćima Adnkronosa, za pokretanje opoziva, koji počinje s podizanjem optužnice, bilo je 159 demokratskih zastupnika, plus neovisni, koji su se izjasnili za pokretanje istrage o protiv Donalda Trumpa nakon novih optužbi protiv predsjednika "zbog pritiska kojeg vršio na ukrajinskog predsjednika da pokrene istragu protiv Joea Bidena, njegovog mogućeg protivnika 2020. godine.

Prema prebrojavanju koje je dao Axios, većina demokratskih zastupnika se zalaže za opoziv, dok bi 77 bilo protiv ili ne bi javno iznijeli stav. Zanimljivo, među protivnicima Trumpa je i republikanska zastupnica Tulsi Gabbard.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je u srijedu na oprez pri optuživanju Irana za napade na saudijska naftna postrojenja 14. rujna, dodavši da nije ispravno staviti cijeli teret na tu zemlju.

SAD, europske sile i Saudijska Arabija optužile su Iran za napade, iako su jemenski Huti čiji je saveznik Iran preuzeli odgovornost za napad.

Iran je odbacio odgovornost za napade.

"Mislim da nije ispravno kriviti Iran", rekao je Erdogan u intervjuu za Fox News i dodao da je do napada došlo iz nekoliko područja Jemena.

"Ako cijeli teret stavimo na Iran, to neće biti ispravan način. Dostupni dokazi ne ciljaju nužno na tu činjenicu", rekao je Erdogan.

Saudijska Arabija se konzultira s "prijateljima i saveznicima o sljedećim potezima", rekao je novinarima u srijedu saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir.

Evropa klizi u duboku institucionalnu krizu, dok liberalni mediji prizivaju rušenje legitimnih vlada zarad tobožnjeg "spasa demokratije"
U čitavoj halabuci oko Bregzita i parlamentarnom političkom sukobu koji ga prati, gotovo neprimetno prošla je činjenica da Dominik Kamings i Boris Džonson nastoje da promene samu prirodu političkog pejzaža Velike Britanije. Naravno, strepnja oko Bregzita čini pokušaj upravljanja strateškim političkim zaokretom znatno vidljivijim i intenzivnijim. Ipak, te promene nisu u celosti - pa čak ni u većoj meri - povezane sa Bregzitom, već predstavljaju zakulisni sudar tektonskih ploča.

Stvar je u tome da haos u Londonu nije isključivo britansko pitanje, tj. pitanje Bregzita. On odražava mnogo šire procese. Uviđanje pokretanja "tektonskih ploča" već je politički iskorišćeno u SAD (od strane Donalda Trampa), a gotovo sigurno će se isti simptomi pojaviti i u Evropi. Uostalom, ti predznaci su prisutni i sada, iako možda nisu uvek prepoznati kao takvi (kao što je jedan komentator već primetio, što ćemo videti kasnije).

"Poslednji poslanik konzervativaca u skupštini Njukasla pod Lajmom bio je Čarls Donaldson-Hadson", piše Danijel Kapuro. "Kao lokalni sudija i pripadnik više klase zemljoposednika, ostao je na toj funkciji od 1880. do 1885. Međutim, kada su konačno nastupili jesenji izbori, Njukasl (od tada snažno uporište Laburista), biće jedan od primarnih ciljeva torijevaca. Ciljanje na ta poslanička mesta nije toliko sulud plan kakvim bi se mogao učiniti na prvu loptu. To je zapravo deo master-plana Borisa Džonsona i njegovog glavnog savetnika Dominika Kamingsa za budućnost Konzervativne partije".

Kada su se u travnju 2014. u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, sastali predsjednici Rusije, Bjelorusije i Kazahstana svima je bilo jasno da je Euroazijska ekonomska unija projekt koji će sigurno zaživjeti, ali su kružile brojne informacije o tome što će biti taj savez.

Jedno od najčešćih pitanja je hoće li to biti korak prema obnovi Sovjetskog Saveza ili će to biti nešto poput Europske unije? Sastanci Vrhovnog euroazijskog gospodarskog vijeća se održavaju iza zatvorenih vrata, što je uzrok raznim pretpostavkama i nagađanjima. Za analitičare je teško analizirati procese donošenja odluka od strane političke elite bez podataka koje obično dostavljaju insajderi. Ipak, dostupne informacije nam daju za pravo da donesemo nekoliko zaključaka o strateškom usmjeravanju ruske države u bivšem sovjetskom prostoru. Rusku političku elitu se može dijeliti na dvije skupine koje su stvorile dvije postsovjetske integracijske ideologije. Prva je liberalni imperijalizam, a druga "euroazijatizam".

Zapravo je EEU u ovom obliku predstavio Nursultan Nazarbajev u svom povijesnom govoru održanom na Moskovskom državnom sveučilištu "Lomonosov" 29. ožujka 1994. godine. Nazarbajev je predložio stvaranje velikog regionalnog projekta sastavljenog od bivših sovjetskih država, naglašavajući bogatu baštinu geografskih, povijesnih, kulturnih odnosa euroazijskih naroda, kako ju je opisao Gumilev i drugi članovi euroazijske škole u dvadesetom stoljeću. Vladimir Putin je ovakav oblik integracija javnosti predstavio tek 2011. u članku objavljenom u listu "Izvestia".


RUSIJA KAO "LIBERALNO CARSTVO"

Projekt Rusije kao liberalnog carstva prvi put je na Državnom sveučilištu u Sankt Petersburgu 25. rujna 2003. predložio Anatolij Čubais, kada je održao predavanje u kojem je naveo osnovne ideje ruskog "liberalnog imperijalizma".

Benjamin Netanyahu proziva Recepa Tayyipa Erdogana zbog negiranja armenskog genocida, što bi zvučalo puno iskrenije da nije prošle godine osobno blokirao priznavanje istog.

U odnosu između čelnika Izraela i Turske ne cvjetaju ruže, jer već godinama javno optužuju jedan drugog za diktatorsku i ubojitu politiku. U posljednjoj izjavi premijer Netanyahu tvrdi kako predsjednik Erdogan "negira strašan pokolj armenskog naroda" i stoga"ne bi trebao držati propovijedi Izraelu".

Od 1979. godine, kada su započele ekonomske reforme u Kini, BDP zemlje porastao je više od 1000 puta. Ovo je Kinu pretvorilo u najveću ekonomiju na svijetu i u jednog od najutjecajnijih igrača. Zašto je transformacija gospodarstva bila tako uspješna, posebno u usporedbi s drugim postkomunističkim zemljama?

Ključ kineskog uspjeha su dosljednost i opreznost u provođenju reformi, za razliku od eksplozivne "šok-terapije" koja se koristila i još se koristi u istočnoj Europi.

Kineski vođa Deng Xiaoping, koji je ekonomski put Kine iz socijalizma promijenio u "socijalizam s kineskim karakteristikama", kojega mnogi nazivaju državnim kapitalizmom s ograničenim udjelom privatnog sektora, usporedio je reforme s prelaskom rijeke preko velikog kamenja. Ovu se metaforu može razumjeti na dva načina. S jedne strane stalno morate paziti je li kamenje stabilno i hoćete li pasti. S druge strane, smjer kretanja je teško predvidjeti i možete poduzeti nekoliko koraka i shvatiti da je sljedeće kamenje nestabilno i morate se okrenuti. Tako da se ruta može pretvoriti u hod cik-cak.

Stručnjaci jasno razlikuju ovaj pristup od "šok terapije" koja se koristila u istočnoj Europi i nazivaju ga "velikim praskom". Prema njima, statistika pokazuje da je kineska postupnost djelotvornija. Dakle, "šok-terapija" u zemljama ZND-a dovela je do naglog pada BDP-a, zbog nesposobnosti gospodarstva da se prilagodi novim uvjetima, a tek tada je došlo do rasta. Kina je pokazala stalni rast BDP-a od početka reformi 1979. godine.

KINA JE IMALA NIZ PREDNOSTI U ODNOSU NA SSSR

Kada je Narodna Republika Kina započela ekonomske reforme, njezin je početni položaj u mnogočemu bio mnogo lošiji od položaja SSSR-a. Bila je to siromašna totalitarna zemlja sa slabo razvijenom industrijom i niskom produktivnošću radne snage. Međutim, Kina je zapravo imala i značajne prednosti, koje se često zaboravljaju.

Dakle, dok u Sovjetskom Savezu u vrijeme liberalizacije cijena novac u rukama stanovništva nije bio osiguran odgovarajućom razinom proizvodnje roba i usluga u potražnji, zbog čega je zemlja propala i došlo je do eksplozije inflacije, Kina nije imala tih problema.

Dosadašnji premijer Izraela Benjamin Netanjahu, koji je večeras dobio mandat da formira novu vladu nakon prošlonedjeljnih izbora, pozvao je svog rivala Benija Ganca da mu se pridruži u vladi jedinstva.

"Mislim da je potrebno da obrazujemo vladu jedinstva zajedno", rekao je Netanjahu, ocijenivši da je "zajedničko liderstvo" moguće.

On je time nagovijestio da je otvoren za dogovor o rotaciji na funkciji premijera.

Netanjahu je naglasio da takva široka vlada jedinstva "mora biti brzo formirana" ili "će po svoj prilici biti obrazovana kao posljednji izlaz", prenijeli su izraelski mediji.

On smatra da nema poente u odugovlačenju procesa i obećava da će vratiti mandat predsjedniku Izraela Reuvenu Rivlinu ako ne uspije da obrazuje vladajuću koaliciju.

Netanjahu je to rekao pošto mu je Rivlin dao mandat da obrazuje novu vladu poslije neuspjeha pregovora između njegove konzervativne partije Likud i Gancovog saveza centra "Plavo bijelo" o formiranju vlade jedinstva.

Dvije strane nisu mogle da se dogovore ko bi je predvodio, a Ganc je tokom izborne kampanje govorio da neće sjedjeti u vladi sa Netanjahuom kojem prijete optužnice za prevaru i zloupotrebu povjerenja, u tri slučaja, uključujući jednu za mito.

Izbori održani 17. septembra bili su drugi ove godine.

Poslije prvog glasanja u aprilu Netanjahu je takođe dobio zadatak da obrazuje vladajuću koaliciju, ali nije u tome uspio.

Poslije toga šansa nije data Gancu da on to pokuša, već je parlament raspušten i raspisani su novi izbori.