Gospodari lutakaS


Arrow Up

"Dostupni dokazi ne ciljaju nužno na tu činjenicu" - Erdogan poziva na oprez zbog opotuživanju Irana

erdogan
© Anadolu
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je u srijedu na oprez pri optuživanju Irana za napade na saudijska naftna postrojenja 14. rujna, dodavši da nije ispravno staviti cijeli teret na tu zemlju.

SAD, europske sile i Saudijska Arabija optužile su Iran za napade, iako su jemenski Huti čiji je saveznik Iran preuzeli odgovornost za napad.

Iran je odbacio odgovornost za napade.

"Mislim da nije ispravno kriviti Iran", rekao je Erdogan u intervjuu za Fox News i dodao da je do napada došlo iz nekoliko područja Jemena.

"Ako cijeli teret stavimo na Iran, to neće biti ispravan način. Dostupni dokazi ne ciljaju nužno na tu činjenicu", rekao je Erdogan.

Saudijska Arabija se konzultira s "prijateljima i saveznicima o sljedećim potezima", rekao je novinarima u srijedu saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir.

Komentar: Da biste saznali više o onome što se stvarno događa, pročitajte najnovije informacije Pepea Escobara:


Hourglass

Nova hereza koja prijeti cijelom europskom kontinentu

Evropa klizi u duboku institucionalnu krizu, dok liberalni mediji prizivaju rušenje legitimnih vlada zarad tobožnjeg "spasa demokratije"
bojo brexit parliament
© Reuters / UK Parliament / Jessica Taylor
U čitavoj halabuci oko Bregzita i parlamentarnom političkom sukobu koji ga prati, gotovo neprimetno prošla je činjenica da Dominik Kamings i Boris Džonson nastoje da promene samu prirodu političkog pejzaža Velike Britanije. Naravno, strepnja oko Bregzita čini pokušaj upravljanja strateškim političkim zaokretom znatno vidljivijim i intenzivnijim. Ipak, te promene nisu u celosti - pa čak ni u većoj meri - povezane sa Bregzitom, već predstavljaju zakulisni sudar tektonskih ploča.

Stvar je u tome da haos u Londonu nije isključivo britansko pitanje, tj. pitanje Bregzita. On odražava mnogo šire procese. Uviđanje pokretanja "tektonskih ploča" već je politički iskorišćeno u SAD (od strane Donalda Trampa), a gotovo sigurno će se isti simptomi pojaviti i u Evropi. Uostalom, ti predznaci su prisutni i sada, iako možda nisu uvek prepoznati kao takvi (kao što je jedan komentator već primetio, što ćemo videti kasnije).

"Poslednji poslanik konzervativaca u skupštini Njukasla pod Lajmom bio je Čarls Donaldson-Hadson", piše Danijel Kapuro. "Kao lokalni sudija i pripadnik više klase zemljoposednika, ostao je na toj funkciji od 1880. do 1885. Međutim, kada su konačno nastupili jesenji izbori, Njukasl (od tada snažno uporište Laburista), biće jedan od primarnih ciljeva torijevaca. Ciljanje na ta poslanička mesta nije toliko sulud plan kakvim bi se mogao učiniti na prvu loptu. To je zapravo deo master-plana Borisa Džonsona i njegovog glavnog savetnika Dominika Kamingsa za budućnost Konzervativne partije".

Blue Planet

Zašto projekat Euroazijske unije i dalje žulja Zapad

euroazijska unija
Kada su se u travnju 2014. u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, sastali predsjednici Rusije, Bjelorusije i Kazahstana svima je bilo jasno da je Euroazijska ekonomska unija projekt koji će sigurno zaživjeti, ali su kružile brojne informacije o tome što će biti taj savez.

Jedno od najčešćih pitanja je hoće li to biti korak prema obnovi Sovjetskog Saveza ili će to biti nešto poput Europske unije? Sastanci Vrhovnog euroazijskog gospodarskog vijeća se održavaju iza zatvorenih vrata, što je uzrok raznim pretpostavkama i nagađanjima. Za analitičare je teško analizirati procese donošenja odluka od strane političke elite bez podataka koje obično dostavljaju insajderi. Ipak, dostupne informacije nam daju za pravo da donesemo nekoliko zaključaka o strateškom usmjeravanju ruske države u bivšem sovjetskom prostoru. Rusku političku elitu se može dijeliti na dvije skupine koje su stvorile dvije postsovjetske integracijske ideologije. Prva je liberalni imperijalizam, a druga "euroazijatizam".

Zapravo je EEU u ovom obliku predstavio Nursultan Nazarbajev u svom povijesnom govoru održanom na Moskovskom državnom sveučilištu "Lomonosov" 29. ožujka 1994. godine. Nazarbajev je predložio stvaranje velikog regionalnog projekta sastavljenog od bivših sovjetskih država, naglašavajući bogatu baštinu geografskih, povijesnih, kulturnih odnosa euroazijskih naroda, kako ju je opisao Gumilev i drugi članovi euroazijske škole u dvadesetom stoljeću. Vladimir Putin je ovakav oblik integracija javnosti predstavio tek 2011. u članku objavljenom u listu "Izvestia".


RUSIJA KAO "LIBERALNO CARSTVO"

Projekt Rusije kao liberalnog carstva prvi put je na Državnom sveučilištu u Sankt Petersburgu 25. rujna 2003. predložio Anatolij Čubais, kada je održao predavanje u kojem je naveo osnovne ideje ruskog "liberalnog imperijalizma".

Mr. Potato

Netanyahu optužuje Erdogana zbog negiranja armenskog genocida ... a ni Izrael ga ne priznaje

bibi i erdogan
© REUTERS / Ronen Zvulun; Carlo Allegri
Benjamin Netanyahu proziva Recepa Tayyipa Erdogana zbog negiranja armenskog genocida, što bi zvučalo puno iskrenije da nije prošle godine osobno blokirao priznavanje istog.

U odnosu između čelnika Izraela i Turske ne cvjetaju ruže, jer već godinama javno optužuju jedan drugog za diktatorsku i ubojitu politiku. U posljednjoj izjavi premijer Netanyahu tvrdi kako predsjednik Erdogan "negira strašan pokolj armenskog naroda" i stoga"ne bi trebao držati propovijedi Izraelu".


Calendar

Kina: Kako je od početka ekonomskih reformi krajem 70-tih, BDP zemlje porastao više od 1000 puta

kina
Od 1979. godine, kada su započele ekonomske reforme u Kini, BDP zemlje porastao je više od 1000 puta. Ovo je Kinu pretvorilo u najveću ekonomiju na svijetu i u jednog od najutjecajnijih igrača. Zašto je transformacija gospodarstva bila tako uspješna, posebno u usporedbi s drugim postkomunističkim zemljama?

Ključ kineskog uspjeha su dosljednost i opreznost u provođenju reformi, za razliku od eksplozivne "šok-terapije" koja se koristila i još se koristi u istočnoj Europi.

Kineski vođa Deng Xiaoping, koji je ekonomski put Kine iz socijalizma promijenio u "socijalizam s kineskim karakteristikama", kojega mnogi nazivaju državnim kapitalizmom s ograničenim udjelom privatnog sektora, usporedio je reforme s prelaskom rijeke preko velikog kamenja. Ovu se metaforu može razumjeti na dva načina. S jedne strane stalno morate paziti je li kamenje stabilno i hoćete li pasti. S druge strane, smjer kretanja je teško predvidjeti i možete poduzeti nekoliko koraka i shvatiti da je sljedeće kamenje nestabilno i morate se okrenuti. Tako da se ruta može pretvoriti u hod cik-cak.

Stručnjaci jasno razlikuju ovaj pristup od "šok terapije" koja se koristila u istočnoj Europi i nazivaju ga "velikim praskom". Prema njima, statistika pokazuje da je kineska postupnost djelotvornija. Dakle, "šok-terapija" u zemljama ZND-a dovela je do naglog pada BDP-a, zbog nesposobnosti gospodarstva da se prilagodi novim uvjetima, a tek tada je došlo do rasta. Kina je pokazala stalni rast BDP-a od početka reformi 1979. godine.

KINA JE IMALA NIZ PREDNOSTI U ODNOSU NA SSSR

Kada je Narodna Republika Kina započela ekonomske reforme, njezin je početni položaj u mnogočemu bio mnogo lošiji od položaja SSSR-a. Bila je to siromašna totalitarna zemlja sa slabo razvijenom industrijom i niskom produktivnošću radne snage. Međutim, Kina je zapravo imala i značajne prednosti, koje se često zaboravljaju.

Dakle, dok u Sovjetskom Savezu u vrijeme liberalizacije cijena novac u rukama stanovništva nije bio osiguran odgovarajućom razinom proizvodnje roba i usluga u potražnji, zbog čega je zemlja propala i došlo je do eksplozije inflacije, Kina nije imala tih problema.

Star of David

Netanyahu dobio "još jednu šansu" za formiranje nove vlade

izraelska vlada
© EPABenjamin Netanyahu ima 28 dana za formiranje koalicije
Dosadašnji premijer Izraela Benjamin Netanjahu, koji je večeras dobio mandat da formira novu vladu nakon prošlonedjeljnih izbora, pozvao je svog rivala Benija Ganca da mu se pridruži u vladi jedinstva.

"Mislim da je potrebno da obrazujemo vladu jedinstva zajedno", rekao je Netanjahu, ocijenivši da je "zajedničko liderstvo" moguće.

On je time nagovijestio da je otvoren za dogovor o rotaciji na funkciji premijera.

Netanjahu je naglasio da takva široka vlada jedinstva "mora biti brzo formirana" ili "će po svoj prilici biti obrazovana kao posljednji izlaz", prenijeli su izraelski mediji.

On smatra da nema poente u odugovlačenju procesa i obećava da će vratiti mandat predsjedniku Izraela Reuvenu Rivlinu ako ne uspije da obrazuje vladajuću koaliciju.

Netanjahu je to rekao pošto mu je Rivlin dao mandat da obrazuje novu vladu poslije neuspjeha pregovora između njegove konzervativne partije Likud i Gancovog saveza centra "Plavo bijelo" o formiranju vlade jedinstva.

Dvije strane nisu mogle da se dogovore ko bi je predvodio, a Ganc je tokom izborne kampanje govorio da neće sjedjeti u vladi sa Netanjahuom kojem prijete optužnice za prevaru i zloupotrebu povjerenja, u tri slučaja, uključujući jednu za mito.

Izbori održani 17. septembra bili su drugi ove godine.

Poslije prvog glasanja u aprilu Netanjahu je takođe dobio zadatak da obrazuje vladajuću koaliciju, ali nije u tome uspio.

Poslije toga šansa nije data Gancu da on to pokuša, već je parlament raspušten i raspisani su novi izbori.

Komentar: U Izraelu se, nakon izbora, neće ništa promijeniti, osim aktera na ratnoj pozornici u granicama cionističkog entiteta i na Bliskom istoku općenito


Bullseye

'Kamo god Amerika otišla, teror se širi': Rouhani kaže da su SAD 'pristalice terorizma'

rouhani
© Reuters / Sputnik / Alexei Druzhinin / KremlinIranski predsjednik Hassan Rouhani
Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je da su Sjedinjene Države poticale terorizam na Bliskom Istoku, provodeći američku politiku za širenje haosa i radikalizma u cijeloj regiji

U intervjuu koji je vodio u utorak navečer, Rouhani je odbacio svaku ideju da je Iran u "fanatičnoj" potrazi za nuklearnim oružjem - kao što je njegov američki kolega tvrdio u govoru ranije tog dana - i izjavio je da je Washington umjesto toga glavni problem na Bliskom istoku.

"Danas je Amerika, nažalost, pristalica terorizma u našoj regiji - i kamo god Amerika ide, terorizam se širio u poput epidemije" - rekao je Rouhani, ukazujući na američku intervenciju u Siriji kao slučaj.

Zemlja koja je prisutna i leti zračnim prostorom Sirije i bombardira zemlju bez dozvole vlade te države - je Amerika (Sjedinjene Države).

Rouhani je dodao da su američke sankcije Iranu također kvalificirane kao oblik terorizma, ističući njihove loše učinke na zdravstveni sustav zemlje i troškove lijekova. Kazao je da je ublažavanje sankcija i dalje težak preduvjet prije nego što će Teheran čak razmotriti dolazak na stol za razgovore sa Amerikom.


"Ako prestanu sa sankcijama, atmosfera će se promijeniti" - rekao je predsjednik Rouhani.

Unatoč tome što je američki predsjednik Donald Trump pokazao želju da okonča američku vojnu prisutnost u Siriji, Washington nastavlja tamo provoditi izričite operacije protiv želje njihove vlade.

Komentar: Postoje dokazi koji pokazuju kako su Rouhanijeve tvrdnje tačne: Trag oružja za Islamsku državu u Jemenu vodi do američke vlade: Srbija dosije (prvi dio)


Calculator

Izvršni direktor Deutsche Bank upozorava: Središnje banke više nemaju instrumenata za smanjenje globalne krize

Christian Sewing
© Kai Pfaffenbach | ReutersChristian Sewing, izvršni direktor njemačke Deutsche banke
Televizija CNBC objavila je riječi Christiana Sewinga, predsjednika najveće njemačke i jedne od najvećih svjetskih banaka Deutsche Bank, kako su središnje nacionalne banke u značajnoj mjeri već iskoristile svoje instrumente i da iscrpljuju svoje mogućnosti za smanjenje utjecaja globalnih ekonomskih rizika.

Europska središnja banka (ECB) i američki sustav Federalnih rezervi (U.S. Federal Reserve) nemaju više nikakvih tradicionalnih mjera za učinkovito smanjenje udara od "stvarne gospodarske krize", izjavio je ugledni njemački bankar na bankovnoj konferenciji u Londonu (Sibos banking conference in London).

"Poglavito me zabrinjava niz financijskih i geopolitičkih rizika, počevši od stanja u Hong Kongu i završno s napetosti na Bliskom istoku", izjavio je Christian Sewing i dodao, kako se svijet suočava s "izvanrednom makroekonomskom situacijom, koju je jako teško prognozirati".

Zbog rastućih rizika središnje banke, između ostalih i FED i ECB, prelaze na omekšavanje monetarne i kreditne politike.

Vrlo malo ekonomista smatra kako će pojeftinjenje novca na ovoj razini imati učinka, kazao je Sewing, dodavši, kako takvo gledište zauzimaju i klijenti njegove banke. "Oni neće investirati dodatne eure samo zato što će kredit biti jeftiniji još za dodatnih 10 baznih bodova", izjavio je šef Deutsche Bank-e.

Komentar: Pogledajte i: Da li je Njemačka ucjenjena s 30.000 milijardi eura preko Deutsche banke?


Target

Zbog mutnih poslova obitelji Biden demokrati pokrenuli Trumpov opoziv - MP SAD-a -nije bilo nikakvog kršenja zakona od strane Trumpa

Predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky
Predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky
Američki Kongres je službeno pokrenuo proces za opoziv američkog predsjednika Donalda Trumpa. Inicijativu podržavaju Demokratska stranka, njezina predsjednica Doma Nancy Pelosi i bivši Obamin potpredsjednik i vjerojatno kandidat demokrata na izborima 2020. Joe Biden.

Razlog za opoziv bi bio zahtjev Bijele kuće iz Trumpovog telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim. Naime, američki predsjednik je tražio od ukrajinskog kolege da otkrije pojedinosti o aktivnostima obitelji Biden, posebno sina Joa Bidena u Ukrajini, koji je nakon prevrata 2014. s Kijevom sklopio unosne ugovore u energetskom sektoru.

Trump javno poziva na istragu bivšeg potpredsjednika Joa Bidena i njegova sina koji uključuje Ukrajinu. Međutim, mutni poslovi Huntera Bidena s Kijevom se tumače kao želja Trumpa da dobije prljavštinu iz inozemstva potencijalnog izbornog suparnika.

Ali američki predsjednik Donald Trump se ne boji objaviti sadržaj razgovora sa Zelenskim i rekao je u utorak da će njegova administracija objaviti "cjelovit, potpuno deklasificiran i neredigiran" transkript telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u kojem je, kako tvrde njegovi politički protivnici, "vršio pritisak na ukrajinskog čelnika da istraži njegova demokratskog suparnika Joa Bidena".

Ovdje imamo pogrešno tumačenje, jer je Trump tražio da se istraže prljavi poslovi obitelji Biden, koje je bivši potpredsjednik osigurao svom sinu u dogovoru s prevratničkom vladom u Kijevu i to bi trebao biti posao američkog pravosuđa, bez potrebe da Bijela kuća traži od tužiteljstva da odradi svoj posao. Kao u mnogim drugim slučajevima, to se može obaviti kroz zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koju američko pravosuđe uvijek može uputiti Kijevu.

Čini se da će Ukrajina biti jedna od središnjih tema američkih predsjedničkih izbora. Ne mogu ukloniti Trumpa "zbog Rusije", sada ga pokušavaju "zakopati u Ukrajinu".

Komentar: Sputnik izvješćuje da je "Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da nije bilo nikakvog kršenja zakona u razgovoru američkog predsednika Donalda Trampa sa predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim".
Ministarka pravde SAD Keri Kupek kaže da je ovaj slučaj je zatvoren.

Navela je i da predsednik nije o ovom slučaju razgovarao sa glavnim tužiocem SAD Vilijamom Barom, koji se pominje u stenogramu koji je danas objavila Bela kuća.

Podsetimo — Bela kuća je nešto ranije objavila stenogram telefonskog razgovora Trampa i Zelenskog, tokom kojeg je, između ostalog, bilo reči i o istrazi protiv sina Džoa Bajdena.

Ovaj razgovor bio je povod za pokretanje procedure impičmenta američkog predsednika.
Geopolitika podsjeća:
U vrijeme dok je Joe Biden bio američki potpredsjednik i osoba zadužena za postrevolucionarnu Ukrajinu i suradnju Kijeva i Washingtona, njegov sin Hunter je 2014. g. instaliran u upravu velike ukrajinske privatne plinske tvrtke Burisma Holdings. Prema američkim bankovnim informacijama, tvrtka Huntera Bidena Rosemont Seneca Partners LLC dobila je službene isplate s računa Burisme u iznosu od 166 tisuća dolara mjesečno od proljeća 2014. do jeseni 2015.g. Kada je 2016.g. ukrajinski državni odvjetnik Viktor Shokin namjeravao početi posebnu istragu o tim poslovima, bio je smjenjen sa svoje dužnosti. Odluku o tome navodno je donio osobno Joe Biden, koji je kasnije javno izjavljivao kako je uspio smijeniti "tog kurvinog sina".

Jeo Biden trenutačno je jedan od najozbiljnijih kandidata za predsjedničkog kandidata iz redova Demokratske stranke u izborima koji će se u SAD-u održati iduće godine, pa čitava ova "afera Ukrajina" itekako ima snažne političke konotacije. Uspije li Trump diskreditirati Bidena i da pritom sam prođe neokrznuto po pitanju pokretanja impeachmenta (a sve ide upravo u tome smijeru), bit će to novi veliki udarac za Demokratsku stranku koja ionako muku muči s odabirom svog kandidata koji bi se mogao koliko-toliko uspješno suprostaviti Trumpu, prepunom samopouzdanja. Jer kako god - pravno gledano - završile ove vrlo neugodne optužbe protiv Joe Bidena i njegovoga sina, kojima moramo pridodati i navodnu kinesku uplatu 1,5 milijardi dolara u njegov fond s namjerom da upravo on postane novi američki predsjednik (info: Rudi Giuliani), obični američki birači će ih doživjeti upravo onako kako to želi i sam Donald Trump - veliku Bidenovu zlouporbu političkih ovlasti i poduzimanje koruptivnih radnji povezanih s Americi jednom dalekom zemljom - ogrezloj u korupciji na svim razinama. Upravo onako, kako bi Biden želio da birači shvate Trumpove poteze s ciljem rasvjetljavanja ove afere.

Ali na Bidenovu žalost to će ići vrlo teško, između ostalog, i zbog njegovog neobično "dugog i neobuzdanog jezika" u svojim memoarima nakon što je prestao vršiti udobnu i najvjerojatnije vrlo unosnu funkciju kuratora odnosa između Washingtona i Kijeva do kraja mandata Obamine administracije i gdje se njegov glas u Kijevu slušao kao glas "Božjeg proroka".



USA

Amerika predvodi osudu Kine zbog "zastrašujuće represije" nad Ujgurima - Da li ova tvrdnja ima osnova?

ujguri
SAD predvodi više od 30 zemalja koje su osudile Kinu zbog "zastrašujuće represije" nad muslimanima u zapadnoj pokrajini Xinjianga na marginama Generalne skupštine UN-a.

Ističući zlostavljanja nad etničkim Ujgurima i drugim muslimanima u Kini, zamjenik američkog državnog sekretara John Sullivan rekao je da UN i njene članice imaju "jedinstvenu odgovornost progovoriti nakon što se preživjeli moraju suočavati s užasima državne represije", prenosi Hina.

Sullivan je rekao da članice UN-a trebaju osigurati osnivanje globalnog tijela koje će pobliže pratiti kršenja ljudskih prava u Kini i dodao da se mora tražiti "hitan i nesmetan" pristup visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Xinjiangu.

EU poziva na slobodan pristup Xinjiangu

Sullivan je rekao da je na događaju koji su uz SAD organizirale Kanada, Njemačka, Holandija i Velika Britanija, prisustvovalo više od 30 zemalja UN-a, predstavnici Evropske unije i više od 20 nevladinih organizacija, kao i žrtve Ujguri.

"Pozivamo ostale da se pridruže međunarodnim naporima i zaustave strašnu kampanju represije u Kini. Historija će suditi međunarodnoj zajednici po tome kako je odgovorila na takve napade na ljudska prava i fundamentalne slobode", rekao je Sullivan.

Paola Pampaloni iz Evropske službe vanjskih poslova rekla je da je EU "uznemiren" situacijom i pozvao na slobodan pristup Xinjiangu.

"Zabrinuti smo zbog informacija o zlostavljanju i mučenju. Kina nas uvijek poziva u svoje kampove pod njihovim uslovima pa trenutno pregovaramo o slobodnom ulasku", rekla je Pampaloni.

Komentar: Istina o "zastrašujućoj represiji" nad Ujgurima ili još jedna američka propaganda - prosudite sami: Xinjiang, "ujgursko pitanje" i "koncentracioni logori" u Kini