Broj poginulih na sovjetskoj strani u Drugom svjetskom ratu je ogroman, no ono što je sramotno jest to kako se ogromna žrtva, koju je Sovjetski Savez podnio 75 godina kasnije zaboravlja i, zbog nove geopolitičke agende, istiskuje.

U Britaniji mi imamo Dan pobjede (ili VE dan). U Rusiji postoji Dan pobjede, kada saveznici u Drugom svjetskom ratu obilježavaju povijesni događaj koji se dogodio prije 75 godina, kada su nacističke snage bile poražene u Europi. U petak su Boris Johnson i Vladimir Putin obavili telefonski razgovor, no u stvarnosti trebalo bi biti više povezanosti između ruskih i britanskih komemoratora. Istina je da je u posljednjim godinama sovjetski doprinos porazu nacista Zapad dosta umanjio ili još gore, u cijelosti ignorirao. Svatko zna (ili gotovo svatko) zna broj ljudi koje su nacisti ubili u Holokaustu (šest milijuna). No koliko ljudi zna koliko je sovjetskih građana, vojnika i civila, ubijeno u "Velikom domoljubnom ratu"? Usudio bih se reći da bi manje od 5% u Britaniji znalo reći da je to bilo 27 milijuna. Tako je, 27 milijuna.

Danas se ulagači na burze očajnički nadaju da će hiperinflacija u Weimar stilu povećati cijene dionica do vrtoglavih visina u onome što neki nazivaju "crack-up boom". Što se tiče stvaranja novca, još nismo tamo, ali takve bi se razine tiskanja fiat novca mogle dogoditi u sljedećoj godini. Nažalost za ulagače, ovaj "boom" dionica možda se neće ponoviti. Zapravo, to se već dogodilo tijekom proteklih nekoliko godina, ali sada je zabava gotova. U posljednjih nekoliko mjeseci američki dolar ušao je u masivnu krizu likvidnosti, i usprkos svim očekivanjima, pokušaji Fed-a [Federalne rezerve, op. prev.] da nadoknade poticajne mjere učinili su malo kako bi ojačali tržišta natrag u svoju prethodnu slavu.

1924. godine u njemačkom Weimaru dionice su porasle do epskih razmjera, sve dok se nisu srušile, a zatim se to dogodilo ponovo 1927. Pojam beskonačnog tržišta 'bull market' upravljan fiat novcem laž je koju održavaju središnji bankari i njihove navijačice.

Kao što sam upozoravao u prošlim člancima, kad je Fed napokon odlučio stupiti u "zaustavljanje pada", to je bilo nakon što je već bilo prekasno. Fed nema namjeru zaustaviti pad, oni ŽELE pad; stvorili su sve uvjete potrebne da se dogodi kolaps mjehura napunjenog svime. Njihov je sada cilj samo da izgledaju kao da su "učinili sve što su mogli" kako bi spasili ekonomiju dok su inscenirali kolaps konačnog 'mjehurića': američki dolar i njegov status globalne rezervne valute.

Konzorcijum snažnih interesa koji uključuje Visa i MasterCard, Međunarodni monetarni fond, milijardera Bill Gatesa i američku blagajnu polako je lobirao da se gotovina ukine širom svijeta i zamijeni samo digitalnim valutama.

Norbert Haring je doktorirao ekonomiju i suosnivač je i ko-direktor Svjetske asocijacije za ekonomiju, druge najveće asocijacije ekonomista širom svijeta. Dr Haring je finansijski novinar, bloger i autor popularnih knjiga o ekonomiji.

Njegove dvije najnovije knjige pokrivale su kampanju za ukidanje gotovine. Posljednja "Schones neues Geld" (Hrabri novi novac) objavljena na njemačkom jeziku 2018. upravo je izašla i na kineskom.

Dr Haring je pokrenuo parnicu 2015. godine za pravo da plati naknadu javnim emiterima u gotovini, koja je od tada stigla do Evropskog suda pravde (CJEU). Datum usmenog saslušanja u CJEU je 15. jun 2020. godine.

Sputnik: Molim vas objasnite - za one koji o temi ništa ne znaju - o čemu se zapravo radi u kampanji za ukidanje gotovine i ko su glavni akteri.

Norbert Haring: Počevši od 2005. godine, "rat za gotovinu", kako su ga nazivali, bila je samo deklarirana poslovna strategija Visa i MasterCard da se povuku upotrebe gotovine, jer je vide kao glavnog konkurenta za svoj novac kreditne kartice. Otprilike 2011. godine su ovakvi razgovori potpuno prestali.

Umjesto toga, stupili su u koaliciju sa američkom vladom, Fondacijom Bill and Melinda Gates i Citibank i formirali Savez bolje od keša da bi se borio za eliminaciju gotovine. Ali sada to rade pod pretpostavljenim ciljem da pomognu siromašnim njihovim finansijskim uključivanjem.

Američki medij The Wall Street Journal objavio je, sinoć, 7. svibnja, članak o smanjenju vojne nazočnosti SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Jedan od najvažnijih razloga za taj potez Pentagona je smanjenje ugroza od strane Irana i njegovih saveznika na Bliskom istoku, navodi WSJ, koji se poziva na svoje izvore u američkom Ministarstvu obrane.

Smanjenje američke vojne nazočnosti u najmoćnijoj arapskoj monarhiji odnosi se i na dislokaciju četiriju baterija proturaketnog sustava "Patriot", koji su u toj zemlji razmješteni prošle godine.

Geopolitka News podsjeća kako je taj korak uslijedio nakon što su 14. rujna raketama (nikada, zapravo, nije precizno utvrđeno tko je i od kuda te rakete lansirao, iako Washington svoj "prst krivnje" za to upire u Teheran, dok su odgovornost za napad službeno jedino preuzeli jemenski šijtski pobunjenici huti, koji od 2015.g. ratuju na svom terenu protiv saudijske vojne koalcije i koji uživaju otvorenu iransku potporu) napadnuta najveća saudijska naftna postrojenja na istoku zemlje, što je izazvalo novu veliku napetost u regiji.

Nakon toga, Pentagon je u listopadu prošle godine izvijestio o slanju dodatnih 3 tisuće vojnika u Saudijsku Arabiju, dviju eskadrila lovačkih zrakoplova, ekspedicijskih zračnih snaga, dviju baterija sustava "Patriot", kao i sustava PRO THAAD.

Izvori medija WSJ navode kako je američko vojno zapovjedništvo iz bliskoistočne regije već povuklo dvije lovačke eskadrile, kao i nekoliko desetaka vojnika iz Saudijske Arabije. Pentagon će u nadolazeće vrijeme također razmotriti pitanje smanjenja broja vojnih brodova u Perzijskom zaljevu.

Ovi se potezi temelje na analizi trenutačnog stanja u regiji i zaključcima o smanjenoj neposrednoj ugrozi, koju, s američkog gledišta, predstavlja Iran po njihove strateške interese. Također se u obzir uzima i promjena geopolitičkog stanja u svijetu, ponajviše zbog pandemije COVID-19. Osim toga, Pentagon smatra glavnim prioritetom usmjeriti pozornost na vojnu nazočnost Kine na azijskom prostoru. Tim više, što se i prije pojave pandemije američki vojno-politički vrh spremao za strateško pregrupiranje svojih snaga s ciljem fokusiranja na navodne ugroze sa strane Rusije i Kine.

Usred najdublje ekonomske kontrakcije za gotovo 100 godina, predsednik Si Đinping je već veoma jasno dao do znanja, prošlog meseca, da bi Kina trebalo da bude spremna za neumoljive promene u inostranstvu, bez presedana. Nije mislio samo na moguće razdvajanje svetskih lanaca snabdevanja i neprekidnu demonizaciju svakog projekta vezanog za Novi put svile, tačnije Inicijativu pojas i put. U navodno procurelom internom dokumentu, tajnom i nevidljivom unutar Kine ali pribavljenom od strane nekog opskurnog izvora povezanog sa Zapadom, navodi se čak da je igra prebacivanja krivice za virus na Kinu u suštini klon Tjenanmen hajke.

Prema ovom tajnom, nevidljivom dokumentu, Kina bi morala da se "pripremi za oružanu konfrontaciju između dve svetske sile" - što je aluzija na SAD. Ispada kao da je Kina prva počela sa agresivnom strategijom, a ne da odgovara na masivnu eskalaciju hibridnog rata 2.0, vođenog od strane američke vlade. Histerična demonizacija Kine širom Beltveja (misli se na centar Vašingtona, odnosno američku političku i ekonomsku elitu, prim. prev.) je u svakom smislu preuzela ulogu prethodne histerije, one kojom je demonizovana Rusija.

Danas je gotovo s onim što je Peking nekada definisao kao "period strateške prilike". U obaveštajnim krugovima se šuškalo da je rukovodstvo Komunističke partije Kine verovalo da će prostor za strateške prilike biti otvoren bez smetnji do ključnog datuma, odnosno 2049. godine - do kada bi "nacionalno podmlađenje" trebalo da bude uspešno okončano. Na to sada mogu da zaborave. Sada se čitava igra vrti oko hibridnog rata 2.0 kojem su SAD pribegle kako bi obuzdale nastajuću supersilu, po svaku cenu. A to znači i da čitava lepeza kineskih planova dobija turbo pogon.

U srijedu je Berryev kolega Luke Denman priznao da je planirao da kidnapuju Madura, privedu ga u avion i odvedu u Sjedinjene Države na progon te uzmu nagradu.

Predsjedavajući Obavještajnog odbora Adam Schiff objavio je sve transkripte intervjua "Russiagate" koje je prethodno držao u tajnosti, optužujući predsjednika Donalda Trumpa za odlaganje, ali njihov sadržaj poriče njegovu teoriju zavjere.

Schiff (Demokrata-California) objavio je u četvrtak popodne više od 50 intervjua koje je njegov odbor vodio u protekle tri godine, u potrazi za dokazima da je Trump "sarađivao" s Rusijom kako bi osvojio mjesto 2016. godine.

Iako će trebati vremena da se prođe kroz hiljade stranica, neki od sočnijih citata već su se probili u javnost. Na primjer, bivši direktor Nacionalne obavještajne službe James Clapper rekao je odboru da "nikada nije vidio izravne empirijske dokaze da je Trumpova kampanja ili neko u njoj sarađivao/kovao zavjeru s Rusima da se miješaju u izbore."

Iako je pandemija novog korona virusa proglašena od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) 11. marta 2020. godine, i to nakon što je epidemija proglašena u kineskom gradu Vuhanu početkom decembra 2019, pojavili su novi, prilično šokantni podaci o tome kada je sve, zapravo, počelo.

Podsetimo, pandemija koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) je izbila upravo u Vuhanu i karakterisana je infekcijom disajnih puteva i upalom pluća. Prenos SARS-CoV-2 virusa sa čoveka na čoveka SZO je potvrdio 23. januara ove godine i za tili čas je SARS-CoV-2, kako je puno ime novog virusa, zahvatio 180 od 193 (93,3%) država članica Ujedinjenih nacija.

Međutim, prema navodima italijanskog lista "Korijere dela sera", sve je izgleda počelo još u oktobru prošle godine, a prvi prenosioci infekcije širom sveta bili su - sportisti.

Naime, sportisti koji su učestvovali na Vojnim igrama baš u Vuhanu, u oktobru 2019, ovih dana iznose lična svedočanstva o tome kako se mnogo njih razbolelo nakon dolaska u pomenuti kineski grad - svi su imali visoku temperaturu i disajne probleme.

Svetske vojne igre nisu bile previše zanimljive široj javnosti, čak ni sportskoj, ali 7. takve igre, održane od 18. do 27. oktobra prošle godine sada su dobile su svojih "pet minuta slave". Naime, te Igre, na kojima je učestvovalo 10.000 sportista iz 110 zemalja i koji su se nadmetali u 28 disciplina, održane su u Vuhanu, gradu u kineskoj pokrajini Hubei gde je samo nekoliko nedelja nakon tog takmičenja i izbila epidemija.

Taj detalj je glavna tema brojnih svetskih medija, koji donose priče sportista koji su učestvovali na Igrama. Prema nekim teorijama, upravo oni su se korona virusom zarazili već na takmičenju i smrtonosni virus doneli u svoje zemlje.

"Činjenice su sledeće: u Vuhanu je bila ogromna koncentracija i kretanje sportista, kao i ostalog sportskog osoblja koje je došlo u njihovoj pratnji, nije bilo nikakvih mera za sprečavanje zaraze, a nakon povratka kući nijedan sportista iz nijedne države nije bio u karantinu ili izolaciji. Da su sportisti možda proširili virus u svojim državama nije teorija koju treba samo tako odbaciti, jer ispovesti nekih od njih govore da su već prilikom dolaska u Vuhan dobili simptome korona virusa", piše 24sata.hr.

Svi intervjuisani sportisti govore kako su imali jako visoku temperaturu i velike respiratorne probleme. Problem je što niko od njih tada nije bio testiran na korona virus, a niko iz vojnih vlasti većine zemalja ne želi da komentariše ovaj slučaj, osim Švedske koja je u četvrtak potvrdila da su "najverovatnije imali dva slučaja korona virusa među svojim sportistima", piše "Korijere dela sera".

"Priroda vraća stvari u svoje ruke! Sa kolegama trenutno istražujem veoma začuđujuću pojavu u SAD, gde ima milion zaraženih, i gde se virus veoma brzo menja, naročito onaj njegov deo za koji verujem da ga je dodao čovek. Taj deo vrši mnogo mutacija i u toku je nestajanja. To praktično znači da će ovaj virus da se samouništi", rekao je Montanjije u intervjuu za Novosti.

Francuski nobelovac kaže da je uslov za nestanak virusa da se ''dosta raširi među populacijom, da bi mutirao i promenio se".

Paradoksalno zvuči, ali potrebno je da epidemija najpre dobije na razmerama, da bi nestala", kaže Montanjije, koji je dobio Nobelovu nagradu za pronalaženje virusa HIV.

Kaže kako, on se nada da ćemo živeti normalno ovog leta i misli da je to moguće.

''U svakom slučaju, ne možemo toliko dugo ekonomski da budemo zatvoreni. U maju ima mnogo praznika u Francuskoj, navikli smo da se više odmaramo tog meseca, ali ne bi trebalo da sve ovo traje duže od maja. Virus je došao brzo i moguće je da će isto tako brzo otići", kaže Montanjije.

On je ponovio svoje tvrdnje da je SARS cov-2 delo ljudskih ruku.

''Sve je krenulo od poznatog virusa kod slepih miševa, na kome se intervenisalo da bi se 'humanizovao. U tom trenutku se verovatno dogodila ili greška ili je sve procurilo iz laboratorije. Dobili su nešto što je suprotno od onoga šta su tražili. Ne znam šta su tražili, možda vakcinu protiv side", istakao je Montanjije.

On tvrdi da su u koronavirus ubačene kratke sekvence virusa side, veličine 20 nukleotida, osnovnih jedinica genetske građe. Kako navodi, upravo te sekvence dovele su do izmene omotača virusa, ''što ga je učinilo sposobnim da inficira ljudske ćelije".

Montanjije nije hteo nikoga direktno da optuži da je modifikovao virus.

Na kritike njegovih tvrdnji, koje kažu da je virus ''prirodnog porekla", Montanjije odgovara da on jeste prirodnog porekla, ali da je modifikovan i dodaje da će on i njegovi saradnici svoja saznanja objaviti u naučnim časopisima.

Francuski nobelovac podržao je svog zemljaka, profesora Didijea Raulta, koji se zalaže za upotrebu hlorokina u borbi protiv bolesti kovid-19, izazvane koronavirusom.

''To je važan tretman. Spasava živote. Ali hlorokin treba dati na početku infekcije, a ne na kraju. Na kraju nema efekta, jer u telu više nema virusa'', kaže Montanjije.