Dobrodošli na Sott.net
Sre, 14 Tra 2021
Svijet za ljude koji misle

Gospodari lutaka
Karta

USA

Globalisti spremaju kontraofenzivu

black lives matter rally blm
© Jake Vanaman
Iako ozbiljno uzdrmani, globalisti spremaju kontraofanzivu. Nanošenje poraza Trampu je prvi cilj. Diskreditovanje svih oblika evropskog populizma je drugi. Treći cilj su Iran, Rusija i Kina

U Revoltu javnosti, Martin Gjuri - bivši analitičar CIA - tvrdi kako zapadne elite doživljavaju kolaps autoriteta kao posledicu nesposobnosti da razlikuju legitimnu kritiku od onoga što on naziva nelegitimnom pobunom. Jednom kada je izgubljena kontrola nad opravdavajućim mitom Amerike, maska je pala. A disparitet između mita i toga kakvo iskustvo s njim ima javnost postao je previše očigledan.

Pišući 2014. godine, Gjuri je predvideo da će establišment reagovati denunciranjem svakog primera javnog nezadovoljstva, etiketirajući ga kao laž ili dezinformaciju. Establišment će, prema Gjuriju, postati toliko učauren u svom mehuru da neće biti u stanju da svari gubitak monopola nad "realnošću" koju je sam stvorio. Ovo odbijanje establišmenta da se suoči s realnošću manifestovaće se, tvrdio je on, u suludom, tvrdorukaški autoritarnom maniru. Njegova predviđanja potvrdilo je osuđivanje trampističkih disidenata kao pretnje "po našu demokratiju", sa sve cenzurom u medijima i na društvenim mrežama. Takav odgovor samo će potvrditi sumnje javnosti, pokrećući tako začarani krug dodatnog "nepoverenja i gubitka legitimiteta", zaključuje Gjuri.

Alarm Clock

Amerika se budi? Anketa: 47% kaže da 'drugi donose odluke' za Joea Bidena iz Bijele kuće

biden
© Kevin Lamarque-Pool / Getty Images
Joe Biden govori na konferenciji za novinare; (umetak) Kamala Harris
Broj Amerikanaca koji veruju da neko drugi, a ne predsednik SAD Džo Bajden, donosi važne odluke u Beloj kući, jednak je broju američkih građana koji veruju da je Bajden glavni u zemlji, otkrilo je nedavno istraživanje agencije Rasmusen.

Samo 47 odsto Amerikanaca veruje da Bajden sam odlučuje u vezi sa svojim predsedničkim dužnostima, pokazala je anketa. Isto toliko ispitanika, 47 odsto, uvereno je da neko drugi, poput potpredsednice Kamale Haris, iza kulisa donose te odluke.

Rezultati ankete izazivaju zabrinutost s obzirom na široku raspravu o Bajdenovom mentalnom stanju uoči predsedničkih izbora u novembru. Glasine da najstariji kandidat koji je izabran za predsednika u istoriji SAD pati od demencije ili nekog drugog mentalnog oboljenja bile su raširene tokom izbora u novembru i podstaknute čestim gafovima u kojima je Bajden zaboravljao gde je bio, kada i ko se kako zove.

Na primer, nazvao je bivšeg američkog predsednika Baraka Obamu "predsednik moj šef".

Odgovori ispitanika otvaraju i pitanja o ulozi potpredsednice Kamale Haris.

U tekstu objavljenom na RT se navodi da se mediji veoma malo bave njenim pretendovanjem na mnogo važnije predsedničke dužnosti.

Komentar: Pogledajte također:


Briefcase

21 država tuži Bidena zbog otkazivanja plinovoda Keystone

biden
© Evan Vucci / AP / Alex Panetta / CBC
Državni tužitelji 21 savezne američke države koje vode republikanci, pokrenuli su tužbu protiv predsjednika Joea Bidena zbog otkazivanja projekta gradnje naftovoda Keystone.

U tužbi se tvrdi da se u Bidenovoj izvršnoj naredba ne navodi nijedno zakonsko ili drugo ovlašćenje koje predsjedniku dopušta promjenu energetske politike i tvrdi se da predsjedniku nedostaje moć da sprovede svoj "ambiciozni plan" za preoblikovanje gospodarstva prkoseći nespremnosti Kongresa da to učini.

Tužba je podnesena u Teksasu, a podnijeli su je državni tužitelji iz Teksasa, Montane, Alabame, Arizone, Arkansasa, Georgije, Kansasa, Kentuckyja, Indiane, Louisiane, Mississippija, Missourija, Nebraske, Sjeverne Dakote, Ohaja, Oklahome, Južne Caro Dakote, Utah, Zapadna Virginia i Wyoming, izvještava Sputnik International.

Mnoge od ovih država nisu na trasi predloženog cjevovoda, ali tužba tvrdi da će napuštanje izgradnje "Keystone" izazvati val učinaka koji negativno utječu na gospodarstvo i okoliš i u zemljama koje nisu obuhvaćene projektom.

U tužbi se kao optuženi navedeni i državni tajnik Anthony Blinken, američki državni odvjetnik Merrick Garland i druge ključne osobe iz Bidenove administracije.

U svojoj prvoj seriji izvršnih naredbi na dan inauguracije, Biden je obustavio izgradnju spornog naftovoda, pozivajući se na zabrinutost za okoliš. Naftovod bi trebao transportirati naftu iz Kanade do rafinerija u Teksasu.

Komentar: 12 saveznih država tužilo Bidena osporavajući njegov izvršni nalog o 'klimatskim promjenama' potpisan prvog dana njegova mandata


Bullseye

'Kada ocjenjujemo druge ljude i države, to je kao da gledamo u ogledalo' - Putin se osvrnuo na Bidenovu izjavu i poželio mu 'dobro zdravlje'

putin
Predsjednk Rusije Vladimir Putin je, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da će ruski predsjednik "platiti cijenu" za svoje navodno miješanje u američke izbore i da ga smatra ubicom, Bajdenu poželio dobro zdravlje.

-Kada ocjenjujemo druge ljude i države, to je kao da gledamo u ogledalo - rekao je Putin, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je istakao da u američkom establišmentu ima mnogo časnih i poštenih ljudi i da će se Rusija oslanjati na njih. On je ocijenio da je Vašington posvećen odnosima sa Moskvom samo pod svojim uslovima, a da će Rusija raditi samo pod uslovima koji su povoljni za nju.

"Što se tiče izjava mog američkog kolege. Šta bih mu rekao na to? Rekao bih mu: 'Ostani zdrav'. Želim mu dobro zdravlje, kažem to bez ironije i šale", zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Komentar: Sputnik prenosi cijelu poruku ruskog predsednika u video-prilogu i u transkriptu:
Što se tiče izjave mog američkog kolege, mi se zaista, kako je rekao, znamo lično. Šta bih mu odgovorio? Rekao bih mu: Budite zdravi! Želim mu dobro zdravlje. Kažem to bez ironije i šale. To je prvo. Drugo, ako gledamo šire na tu temu, evo šta bih hteo da kažem — u istoriji svakog naroda, svake države ima mnogo veoma teških, dramatičnih i krvavih događaja. Ali kada ocenjujemo druge ljude, ili kada čak procenjujemo druge države, druge narode, kao da se uvek gledamo u ogledalu, uvek tamo vidimo sebe.

Jer uvek prebacujemo na drugog čoveka ono što sami osećamo, ono što smo mi u suštini.

I znate, sećam se da smo u detinjstvu, kad smo se svađali u dvorištu govorili: 'Rugala se ruga, pa postala druga'. I to nije slučajno. To nije samo dečja izreka i šala, u njoj se krije duboki psihološki smisao. Mi uvek u drugom čoveku vidimo svoje osobine i mislimo da je on kao i mi, i na osnovu toga ocenjujemo njegove postupke i donosimo svoj sud.

Što se tiče američkog establišmenta, ne američkog naroda u celini: tamo ima mnogo časnih, poštenih, iskrenih ljudi koji žele da žive sa nama u miru i prijateljstvu. Mi to znamo i cenimo i u budućnosti ćemo se oslanjati na njih.

A što se tiče američkog establišmenta, vladajuće klase, njegova svest oblikovala se u poznatim i prilično teškim uslovima. Jer osvajanje američkog kontinenta od strane Evropljana bilo je povezano s istrebljenjem lokalnog stanovništva, s genocidom, kako se danas kaže, sa direktnim genocidom indijanskih plemena.

Zatim je usledio težak i vrlo surov veliki, teški period ropstva, robovlasništva, veoma surov. I sve to prati do današnjeg trenutka život Sjedinjenih država. Inače odakle bi se stvorio Black Lives Matter, to jest 'životi crnaca su važni'. Sve do sada Afroamerikanci se susreću s nepravdom i istrebljenjem. I rukovodeći se time, vladajuća klasa sad rešava probleme unutrašnje i spoljne politike.

SAD su jedina zemlja koja je upotrebila atomsko oružje i to protiv države koja ga nema, protiv Japana, na kraju Drugog svetskog rata, protiv Hirošime i Nagasakija. Nikakvog, apsolutno nikakvog vojnog smisla u tome nije bilo. Bilo je to direktno istrebljenje civilnog stanovništva.

Zašto ja o tome govorim? Zato što znam da su Sjedinjene Američke Države, rukovodstvo Sjedinjenih Američkih Država u celini, raspoložene da imaju određene odnose s nama, ali o onim pitanjima koja su od interesa za same Sjedinjene Američke Države. I pod njihovim uslovima. Mi, mada oni misle da smo isti kao oni, mi smo drugačiji ljudi.

Mi imamo drugi genetički, kulturni i moralni kod. Ali mi umemo da se borimo za svoje interese. I mi ćemo s njima raditi. Ali u onim oblastima za koje smo mi zainteresovani i pod onim uslovima koje smatramo povoljnim za nas. I oni će morati na to da računaju. Oni će morati na to da računaju bez obzira na sve pokušaje da zaustave naš razvoj. Bez obzira na sankcije, uvrede. Oni će morati na to da računaju. A mi ćemo, imajući u vidu svoje nacionalne interese, razvijati odnose sa svim zemljama sveta, uključujući Sjedinjene Američke Države".

Nadamo se da se Rusija priprema za najgore, jer sa senilnim predsjednikom i dementnim vanjskopolitičkim establišmentom stvari ne izgledaju dobro.


Handcuffs

Bivšem francuskom predsjedniku Sarkozyju ponovno se sudi nakon presude za korupciju

Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy
© Reuters / Gonzalo Fuentes
Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy
U Francuskoj danas počinje novi sudski proces protiv bivšeg predsjednika Nikole Sarkozija prema optužbama za ilegalno finansiranje kampanje, dvije sedmice nakon što je proglašen krivim u odvojenom procesu za korupciju.

Sarkozi je optužen da je 2012. godine tokom predizborne kampanje premašio legalne granice troškova za 20 miliona evra. Osim Sarkozija, još je 13 osoba optuženo za prevaru ili saučesništvo.

Takozvana afera "Bignalion" odnosi se na lažne memorandume objavljene da bi se troškovi Sarkozijeve kampanje držali ispod zakonske granice od 22,5 miliona eura. Presuda se očekuje sredinom aprila.

Prema navodima lokalnih medija, proces bi mogao biti odmah odgođen zbog bolesti jednog od advokata odbrane. Sarkozi se suočava sa zatvorskom kaznom u trajanju od godinu dana i novčanom kaznom od 3.750 eura. On je početkom mjeseca osuđen na tri godine zatvora, od čega dvije uslovno.

Komentar: Bivši francuski predsjednik Sarkozy osuđen je na godinu dana zatvora zbog korupcije, plus dvije godine uslovno, ublaženo za kućni pritvor uz monitor


Eye 1

Twitter i dalje ignorira ruske zahtjeve za uklanjanjem ilegalnog sadržaja

slika
Twitter još uvijek nije stupio u kontakt s Roskomnadzorom, ruskim saveznim regulatorom za masovne medije, usprkos tome što su vlasti usporile kalifornijsku web stranicu, zbog odbijanja brisanja tisuća objava s ilegalnim materijalom.

To je rekao Jevgenij Zajcev, šef Odjela za nadzor i nadzor elektroničkih komunikacija u regulatoru, koji je u petak otkrio da ruske vlasti još uvijek čekaju da Twitter odgovori na njihove upite.

"Spremni smo za dijalog. Znamo one koji su odgovorni na Twitteru i oni znaju nas", rekao je. "Naše tvrdnje ostaju bez reakcije, nitko nam se nije obratio, nema odgovora na naša pitanja."

"U svakom slučaju, oni mogu u bilo kojem trenutku podnijeti protutužbe na ruskom sudu. Spremni smo na bilo kakav dijalog."

Komentari Zajceva uslijedili su nekoliko dana nakon što je Roskomnadzor sankcionirao Twitter u Rusiji zbog odbijanja poštivanja zakona, uz dodatnu prijetnju da će na kraju u potpunosti zabraniti društvenu mrežu. Vlasti su se posebno okrenule prema američkom tehnološkom divu nakon što je on ignorirao zahtjeve za uklanjanje više od 28.000 objava, koje uključuju pozive na samoubojstvo i objave povezane s dječjom pornografijom.

Komentar: Zašto nijedna druga zapadna zemlja nije postavila slične zahtjeve? I gore spomenuti sadržaj je tamo nezakonit:


Arrow Up

Sudac u Michiganu presudio da je državna sekretarica Jocelyn Benson (D) prekršila državni zakon direktivom u vezi s glasanjem u odsutnosti

joxelyn benson
© WDIV
Državna tajnica Michigana Jocelyn Benson govori na konferenciji za novinare 12. prosinca 2019.
Sudac u Michiganu presudio je prošle sedmice da je državna sekretarica Jocelyn Benson (D) prekršila državni zakon kada je jednostrano donijela pravila u vezi s glasanjem u odsutnosti, legitimirajući ključnu tvrdnju koju je izrekla Trampova kampanja u svojim pravnim izazovima rezultata izbora 2020. godine.

Bensonova je tokom izbora 2020. godine izdala nekoliko jednostranih naloga, uključujući slanje glasačkih listića u odsutnosti svim registriranim biračima. Također je izdala "smjernice" o tome kako ocjenjivati ​​glasačke listiće u odsutnosti, što je potez koji je glavni sudac Michiganskog suda Christopher Murray označio kao kršenje državnog Zakona o upravnom postupku.

'Budite fleksibilni kod prihvatanja potpisa na glasačkim listićima'

U smjernicama je Benson navela da bi službenici angažovani na izborima trebali biti vrlo fleksibilni pri pregledu potpisa na glasačkim listićima. Čak šta više, u slučajevima kada postoje "male sličnosti" u potpisima na glasačkim listićima u odsutnosti, brojačima je data mogućnost da sami odluče "da li je potpis birača valjan".

Murray je presudio da je Bensonova prekršila zakon "jer su smjernice koje je izdao državni sekretar 6. oktobra 2020. u vezi sa standardima za podudaranje potpisa izdane kršeći Zakon o upravnom postupku (APA)."

"Drago mi je da sud vidi da su pokušaji državne tajnice Benson da donese ovakva pravila ustvari očito kršenje njezinih ovlasti", rekao je u izjavi zastupnik države Michigan Matt Hall (R). "Ako želi napraviti promjene poput ovih, mora sarađivati ​​sa zakonodavnim tijelom ili ih pravilno objaviti kroz zakone koje imamo u praksi - u ovom slučaju Zakon o upravnom postupku", nastavio je.

Komentar: Premalo i prekasno.


Red Flag

Video dokazi o 'masakru' britanskih specijalnih snaga u Afganistanu misteriozno NESTAJU - izvještaj

britanski vojnik
© Reuters / Oleg Popov
Video koji navodno prikazuje "nevaljalu" jedinicu SAS-a koja vrši ratne zločine u Avganistanu navodno je nestao, jer je istraga o navodnim "masakrima" odreda mučena nedostatkom dokaza i ćutanjem svedoka.

Saifullah Yar imao je samo 19 godina kada je njegova porodica ubijena u raciji SAS-a na njihovo avganistansko selo 2011. Kada su britanski vojni istražitelji 2017. godine odleteli u Kabul da istraže napad, rekao je da su mu stavljene lisice i da je odveden od oca, brata i dva muška rođaka. Čuo je dva rafala iz vatrenog oružja, a kada su Britanci otišli, njegovi rođaci su bili mrtvi, a tela su im bila "izbušena" mecima.

Video snimke napada očigledno je snimila američka vazdušna podrška, ali prema novom izveštaju Sunday Timesa, američke vlasti su misteriozno izgubile snimke i nisu ih mogle dostaviti britanskom sudu.

Tajanstveni nestanak nije prvi put da ključni dokazi iz racije nestaju ili su namerno sakriveni. Poseta istražitelja Kraljevske vojne policije (RMP) Kabulu 2017. bio je jedan od njihovih poslednjih zadataka tokom tri i po godine istrage optužbi za ratne zločine protiv jedinice SAS, tokom koje su utvrdili da su britanski operativci umešali avganistanske specijalne snage u slična ubistva između 2011. i 2013.

Istražitelji su intervjuisali 42 vojnika koji su rekli da se ne mogu sjetiti misije. Sudski dokumenti o kojima je Times pisao navode da je sudija ovo nazvao slučajem "kolektivne amnezije". Oružje korišćeno u raciji na selo Saifullah uništeno je iste godine kada je RMP otvorio istragu.

Komentar: Prethodno:


Map

Crveno more, nova zona sukoba?: Rusi grade pomorsku bazu

crveno more
Ruska fregata i američki razarač stavljeni su na različite vezove, svega kilometar udaljeni jedan od drugoga. Nemaju međusobni vizualni kontakt jer ih razdvajaju brojni skladišni prostori i spremnici. Ruski brod usidren je s unutarnje, a američki s vanjske strane mola što je itekako simbolično s obzirom da Washington po pitanju suradnje s Kartumom sada kasni za Moskvom

Jedna od glavnih stečevina dominantnog položaja Sjedinjenih Država u poslijeratnom međunarodnom poretku, prije svega onom uspostavljenom nakon pobjede Washingtona u hladnom ratu i raspada SSSR-a, bio je i ostao potpuni sigurnosni nadzor nad ključnim pomorskim pravcima kojima se odvija glavnina svjetske trgovine, prije svega one koja se odnosi na naftu i njezine derivate.

Jedna od najvažnijih pomorskih tranzitnih ruta svakako je ona koja vodi iz Perzijskog zaljeva odnosno Indijskog oceana u cijelosti, kroz Crveno more i dalje Sueskim kanalom do Sredozemnog mora. Njome se odvija velika većina tankerskog prometa "crnim zlatom" koje iz arapskih monarhija Perzijskog zaljeva i Irana odlaze put nafte žednog Zapada. Zbog toga je uzduž te tranzitne arterije izgrađen čitav niz američkih i vojnih baza njihovih saveznika, prije svega Velike Britanije - kako pomorskih tako i zračnih. Štoviše, u Perzijskom zaljevu, preciznije u Bahreinu, nalazi se i sjedište američke 5. flote, dok je samo nešto malo južnije, u Kataru, smještena i najveća američka bliskoistočna zračna baza Al-Udaid odakle kreće većina vojnih akcija te zemlje diljem Bliskog istoka i na prostore Azije. Ta baza predstavlja srce američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) zaduženog za prostor šireg Bliskog istoka.

S druge, zapadne strane Arapskog poluotoka, Crveno more na njegovoj istočnoj obali najvećim dijelom nadzire Saudijska Arabija, a njegov najsjeverniji dio i spomenuti Sueski kanal sigurnim za promet čini Egipat kao vojno najsnažnija arapska država neovisno o velikim gospodarskim teškoćama koje proteklo desetljeće pritišću tu zemlju - itekako uzdrmanu tzv. revolucijom "arapskog proljeća" koja niti nju nije poštedjela.

Komentar: Pogledajte i: Strateški pomorski pravci Hormuz, Bab El-Mandeb i Sueski kanal: Kontrola Zapada ili "majka svih ratova"(2018.)


Ladybug

Biden i 'Put od žute cigle'

vjetrenjače
© Reuters/Phil Noble
Bajden će izvršnim ukazima učiniti da ispuštanje ugljen-dioksida u bilo kom delu sveta bude pitanje američke nacionalne bezbednosti. To je suština "Velikog reseta" iz Davosa

Bajden je, na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, iznova i iznova intonirao svetu reč "demokratija", uključujući čak tri puta u poslednjoj rečenici. No, maska je već neko vreme strgnuta sa vremešnog, četrdesetih godina lansiranog, moralizatorskog mita Amerike. Skorašnji događaji u Sjedinjenim Državama samo su poslužili da još više istaknu šarlatanski karakter "demokratije", kao i da razobliče gorke podele koje varniče ispod američke fasade.

Američka pozicija "globalnog lidera", kako to primećuje Stiven Varthajm u svojoj knjizi Svet sutrašnjice, stvorena je u atipičnim i prolaznim posleratnim okolnostima koje su primat dodelile Sjedinjenim Državama. Ali Varthajm potom objašnjava kako su
"ti dani nedodirljive unipolarnosti gotovi i ne mogu se željama vratiti u stvarnost".
Američka imperija je, stoga, u ćorsokaku: njena moralna i politička opravdanja za nadziranje i očuvanje globalnog poretka oblikovanog njenim normama sada su izvan njenih vojnih i finansijskih mogućnosti.

Međutim, te izvorne "patologije" ugrađene u sistem istrajavaju. Ejris Rusinos, jedan od urednika Anherda, ističe:
"Kako se korisni mit širenja demokratije stvrdnuo u dogmu, neurotično uverenje da kraj američke hegemonije znači povratak mračnih sila postalo je toliko ustaljeno da ograničava sposobnost Amerike da izađe na kraj s realnošću. Zaista, postoje zabrinjavajuće indicije da lideri Amerike veruju kako im je pobeda predodređena isključivo zahvaljujući njenoj pretpostavljenoj moralnoj nadmoći: odnosno da su pobede u Drugom svetskom ratu i Hladnom ratu izvojevane zahvaljujući istrajavanju u ispravnoj ideologiji".