Četiri tankera u Omanskom zaljevu, koji pripadaju Norveškoj, UAE i Saudijskoj Arabiji, bila su oštećena su zbog nekoliko eksplozija koje su oštetile njihove trupove u svibnju 2019. godine. SAD je neopravdano optužio Iran za taj incident. Teheran je odbacio sve optužbe.

Andrea Victory, norveški tanker koji je oštećen zbog eksplozije koja se dogodila 12. svibnja tijekom plovidbe u Omanskom zaljevu u blizini luke UAE, priprema se za pristajanje u iranskoj luci Bandar Imam Khomeini. To se događa gotovo dva mjeseca nakon napada, izvijestila je istraživačka tvrtka Refinitiv Energy na svom Twitteru.

Prema Refinitivu, tanker završava svoje putovanje, koje je prekinuto incidentom u svibnju, noseći pošiljku nafte iz Argentine u Iran. Nakon eksplozije, teret s Andrea Victory navodno je iskrcan na drugi brod. Andrea Victory je tada usidrena na suhi dok radi potrebnih popravaka kako bi se prekrile rupe na trupu broda. Nedavno je tanker povratio svoj teret i sada kreće prema svom odredištu, navodi Refinitiv Energy.

Venezuela je optužila Sjedinjene Države da žele sabotirati dijalog između vlade i oporbe koji je obnovljen na otoku Barbadosu uz posredovanje Norveške.

"Nakon velikog neuspjeha svih oblika agresije na Venezuelu, administracija (Donalda) Trumpa želi uništiti proces političkog dijaloga između vlade i oporbe", objavio je u utorak na Twitteru ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza.

Američka vlada želi "nametnuti svoju ratnu agendu", napisao je Arreaza.

Arreaza je jedan od članova izaslanstva koje je poslao predsjednik Nicolas Maduro na pregovore s predstavnicima venezuelske oporbe na čelu s šefom parlamenta Juanom Guaidom, kojeg je pedesetak zemalja, među kojima SAD, priznalo kao privremenog predsjednika Venezuele.

Predsjednik Maduro inzistirao je u utorak na približavanju stajališta vlade i oporbe kako bi se riješila kriza u Venezueli i "postigao mir".

"Dosta je ovog nepotrebnog sukoba! Dosta je puča, urota, zavjera, dosta je poziva na vojnu intervenciju!", rekao je Maduro u izjavi koju je prenijela državna televizija VTV.

On je dan ranije izrazio optimizam nakon nastavka dijaloga na otoku Barbadosu, trećem sastanku od svibnja. Dva sastanka održana u Oslu nisu donijela opipljive rezultate.

Maduro optužuje Sjedinjene Države da su odgovorne za neuspjeh prethodnih pregovora između vlade i oporbe krajem 2017. i početkom 2018. godine u Dominikanskoj Republici.

Nekadašnji američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) ponovo se našao usred pedofilskog skandala nakon što se pred njujorškim sudom u ponedjeljak pojavio njegov prijatelj milijarder Džefri Epstajn (Jeffrey Epstine) - čovjek koji je u subotu uhapšen na aerodromu pri povratku iz Pariza zbog optužbi da je organizirao lanac trgovine maloljetnicama za seks.

Zbog toga je Klinton bio primoran da se javno ogradi od svog prijatelja, tvrdeći da, dok se prije desetak godina intenzivno družio sa njim, nije imao pojma čime se Epstajn bavi. Međutim, sumnju na uvjerljivost tvrdnji bivšeg predsjednika SAD bacilo je to što je lagao da se u Epstajnovom privatnom avionu, gdje su, kako se ispostavilo iz optužnice, organizirane orgije sa maloljetnicama, vozio svega četiri puta. Naime, podaci iz aerodoromskih registara letova, što je još 2015. objavio sada ugašeni portal Gawker, jasno pokazuju da je Klinton Epstajnovom letjelicom putovao najmanje 11 puta u periodu između između 2002. i 2003.

On tada nije bio predsjednik Amerike, ali to, kako navodi britanski Daily Mail, ne umanjuje njegovu odgovornost za saučesništvo u zločinu. List, također, napominje i da postoje izvještaji iz 2016. po kojima je Klinton čak 26 puta bio u milijarderovom boingu 727. Letjelica je kasnije u medijima nazvana "Lolita ekspres", sa aluzijom na film "Lolita" o vezi između vremešnog muškarca i 14-godišnje djevojčice.

Da stvar po Klintona bude gora, u optužnici protiv Epstajna navodi se da je on baš u periodu od 2002. do 2005. stvorio i vodio mrežu koja mu je omogućavala eksploatisanje i seksualno zlostavljanje desetine maloljetnica. Osim što ih je iskorištavao u avionu, on ih je vodio na svoja luksuzna imanja u Palm biču na Floridi, ali i u vilu u Njujorku, gdje im je govorio da će im platiti samo za masažu. Kasnije ih je, ipak, koristio i za seks tražeći im kontakte drugarica koje bi isto mogle da rade što i one. Klinton, međutim, uporno negira da je znao za te pojedinosti.

- Gospodin Klinton je u 2002. i 2003. uzeo svega četiri leta tim avionom: jedan u Evropu, jedan u Aziju i dva u Afriku, što je podrazumijevalo i usputne stanice u sklopu rada humanitarne "Klinton" fondacije. Imamo sve detalje tih putovanja. Imao je jedan sastanak sa Epstajnom u njegovoj kancelariji u Harlemu 2002, kao i susret u njegovom njujorškom stanu. Klinton nije razgovarao duže od 10 godina i nikad nije bio kod njega na otoku Little St. James, na njegovom ranču u novom Meksiku ili na imanju na Floridi - poručeno je iz Klintonove kancelarije.

Interesantan je, međutim, način na koji je Klinton u vrijeme intenzivnog druženja govorio o Epstajnu, od kog je, kako stvari stoje, dobijao novac za svoju fondaciju.

Nakon što je Carrie Lam, predsjednica administracije Hongkonga 7. srpnja objavila kako rasprava o promjeni zakona o ekstradiciji nije "životno važna" za Hongkong i da se ona odgađa, u utorak, 9. srpnja, na tu se temu oglasilo i kinesko Ministarstvo vanjskih poslova kroz riječi svog službenog glasnogovornika Genga Shuanga. On je danas izjavio kako se Kina s uvaženjem odnosi prema toj odluci vlade Hongkonga.

Naime, nakon najave razmatranja spomenute zakonske inicijative (koja se odnosi na izručenje kineskom pravosuđu osumnjičenih osoba za kršenje kineskih zakona, koje se skrivaju na teritoriju Hongkonga), u tom su gradu s posebnim administrativnim statusom i širokim autonomnim ovlastima (unutar kineske države) izbili masovni prosvijedi stanovnika, koji su povremeno završavali i velikim neredima i sukobima s policijom. Pod tim pritiskom honkonška vlada je odlučila zaustaviti njegovo razmatranje, što, međutim, nije zaustavilo prosvijede. Tako su 7. srpnja održani i novi veliki prosvjedi, sada po prvi put i na kopnenom dijelu Hongkonga.

Zbog događaja u Hongkongu došlo je i do naglog pogoršanja kinesko-britanskih odnosa, pri čemu Peking optužuje London za podstrekivanje nereda i navodi kako je on "zaboravio" da Hongkong više nije britanska kolonija. Zbog nedavnih oštrih izjava kineskog veleposlanika u Londonu, Liu Xiaominga, upućenih britanskoj vladi, veleposlanik je bio pozvan i u tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova kako bi pojasnio svoje izjave.

Pojedini kineski političari i mediji čak govore kako London želi izazvati građanski rat u Hongkongu i za to optužiti Peking. Inače, nezavisni pravni sustav u Hongkongu funkcionira odvojeno od matičnog dijela Kine, sukladno sporazumu o predaji britanskog suvereniteta nad Hongkongom Kini 1997.g., kojim je on i službeno prestao biti britanska kolonija. Hongkong je postao kineska autonomna administrativna jedinica u okviru politike "Jedna zemlja, dva sustava".

Na složenost stanja u Hongkongu i oko njega Geopolitika News je već u više navrata upozoravala, navodeći, kako se Peking mora odlučiti između striktne provedbe svojih zakona koji se odnose na nužnost suzbijanja nereda i privođenja izgrednika pravdi s jedne strane, a s druge voditi računa o osjetljivoj globalnoj geopolitičkoj situaciji, u kojoj bi svako jače angažiranje kineskih snaga sigurnosti u sprječavanju nemira u Hongkongu na Zapadu, prije svega u SAD-u i Velikoj Britaniji, bilo dočekano "na nož" pa i sa zadovoljstvom, jer bi automatski mogle zaredati političke optužbe protiv kineske komunističke vlade, koja eto ponovo, nakon poznatih zbivanja na pekinškom Trgu Tiananmen 1989.g. (kada su vojnom intervencijom ugušeni veliki studentski prosvijedi), sada ponovo "pokazuje svoje pravo lice" i uporabljuje represivnu silu protiv "mirnih" prosvjednika - željnih jedino veće demokratizacije zemlje.

Honkonški medij South China Morning Post piše u utorak, 9. srpnja, kako je Peking od Washingtona zatražio žurnu promjenu svoje odluke o odobrenju velike prodaje svoga oružja Tajvanu, donešene u vrijeme Trumpove administracije.

Naime, u ponedjeljak je američki State Department odobrio prodaju oružja Tajvanu vrijednu 2,2 milijarde dolara, koja se odnosi na 108 tenkova M1A2T Abrams, 250 ručnih raketnh sustava Stinger i odgovarajuću opremu, priopćila je Agencija za vojnu suradnju i sigurnost Pentagona.

"Budući da se mi nalazimo na prednjoj liniji rastućih ambicija Kine i suočavamo se s njezinim stalnim pritiskom i ugrozom, kupnja tenkova M1A2T, raketa i druge opreme je vrlo važna i korisna za povećanje našeg vojnog potencijala", objavljeno je u tajvanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Također je navedeno kako ova druga prodaja oružja Tajvanu ove godine "predstavlja uvjerljiv dokaz čvrste potpore američke vlade Tajvanu i njegovim vojnim potrebama".

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang izjavio je kako je Tajvan nedjeljivi dio kopnene Kine i da se ne smije potcjenjivati odlučnost Pekinga za očuvanje teritorijalne cjelovitosti zemlje. Dodao je kako SAD moraju uvažavati načelo "jedne Kine" i da "moraju žurno ukinuti plan o prodaji oružja i zaustaviti vojnu razmjenu između SAD-a i Tajvana, kako bi izbjegle daljnje štete po kinesko-američke odnose i stabilnost u regiji Tajvanskog tjesnaca".

S druge strane, spomenuta Pentagonova agencija tvrdi kako prodaja oružja "neće promijeniti glavnu vojnu ravnotežu u regiji". Tenkovi će modernizirati vojnu flotu Tajvana i pomoći mu u "suprostavljanju sadašnjim i budućim ugrozama", navodi se dalje u priopćenju američke Agencije i dodaje, kako će taj posao poslužiti američkim interesima za "jačanje sigurnosti polučitelja (naoružanja) i pomoći će u potpori političkoj stabilnosti, vojnoj ravnoteži i gospodarskom napretku regije".

U opsesivnu borbu protiv takozvanog malignog ruskog uticaja na Balkanu, Velika Britanija odlučila je da uloži još 18 miliona funti (22 miliona dolara). Njoj uz rame stoji i američka agencija USAID, koja je takođe namerna da pojača svoje aktivnosti kako bi se borila protiv onoga što se naziva "lažnim vestima".

Koliko je Britaniji važna borba protiv "lažnih vesti" na Balkanu, svedoči i činjenica da je povećanje pomoći najavio lično šef britanske diplomatije Džaremi Hant.
Prema njegovim rečima, tek deset odsto stanovnika na Zapadnom Balkanu ima pristup "slobodnim" sredstvima za masovno informisanje. U takvoj situaciji, "lažne vesti i dezinformacije nastavljaju da potkopavaju i destabilizuju društvo".

Za razliku od Britanije, koja izdvaja "skromnih" 22 miliona dolara, akcija USAID-a je sveobuhvatnija i skuplja — prema informacijama iz Stejt departmenta, predloženo je da budžet za suprotstavljanje "malignom ruskom uticaju" iznosi čak 661 milion dolara do 2020. godine

Predsednik SAD Donald Tramp je 25. avgusta 2017. godine izdao izvršnu naredbu (executive order) 13808, kojom se nameću široke ekonomske sankcije Venecueli. Sankcije su mnogi posmatrači opisali kao instrument pritiska na venecuelansku vladu. U to vreme pritisak je opisan kao neophodan da bi se ohrabrila vlada Venecuele da poštuje ljudska prava. Međutim, pretnje samog predsednika Trampa vojnom akcijom ukazuju da je stvarni cilj američke administracije promena režima u Venecueli.

Sankcije iz 2017. godine

U avgustu 2017. godine, ekonomija Venecuele je već bila u recesiji više od tri godine. Raspoložive procene su da se realni BDP Venecuele smanjio za 24,3% od 2014. do 2016. godine, a inflacija potrošačkih cena u periodu od januara do avgusta 2017. verovatno je bila negde između 758 i 1350 odsto godišnje.

Sankcije iz avgusta 2017. zabranile su venecuelanskoj vladi da se zadužuje na američkim finansijskim tržištima. To je onemogućilo Vladi da restrukturira svoj spoljnji dug, jer svako restrukturiranje duga zahteva izdavanje novih obveznica u zamenu za postojeći dug. Tako su ove sankcije sprečile ekonomiju da se oporavi od duboke recesije koja je već uzela veliki danak kod stanovništva.

Uprkos svom zanovetanju i kuknjavi zbog njegove "politizacije" Četvrtog jula i "militarizacije" američkog rođendana, predsednik Donald Tramp je ignorisao svoje kritičare i postupio kako on hoće. Kao gospodar ceremonija i glavni govornik na svom događaju "Pozdrav Americi" povodom Dana nezavisnosti, Tramp je ostvario očigledan uspeh.

Predsednik koji se ponaša kao predsednik je gotovo uvek efikasniji učesnik u kampanji od predsednika koji se ponaša kao učesnik u kampanji. I Tramp se, po onome što je rekao i što nije rekao, u četvrtak uveče ponašao kao predsednik.

Ogromna i prijateljski nastrojena masa ljudi u Nacionanom parku (park u Vašingtonu, prim. prev.) protezala se od Linkolovog memorijalnog centra do spomenika Džordžu Vašingtonu. Televizijsko izveštavanje bilo je odlično. U petak su naslovne strane bukvalno svih velikih dnevnih listova bile pune priča i slika sa ovog dešavanja.

ODGOVOR BAJDENU

Bivši potpredsednik Džo Bajden je pre događaja sarkastično upitao: "Pitam se šta će Donald Tramp reći večeras kada se bude obraćao naciji na događaju koji je osmišljen više da podigne njegov ego, nego da proslavi američke ideale?". U četvrtak uveče, Džo je dobio odgovor na svoje pitanje.

Uprkos predviđanjima da će događaj "Pozdrav Americi" iskoristiti za predizborni govor, predsednik je ostavio partijsku politiku po strani kako bi iskazao i pozdravio sve dobre stvari koje Amerikanci svih rasa i verovanja čine i sve velike stvari koje su Amerikanci učinili od 1776. godine. "Zajedno, mi smo deo jedne od najvećih priča ikada ispričanih - priče o Americi", rekao je Tramp. "To je epska priča o velikoj naciji čiji su ljudi žrtvovali sve zarad onoga što su znali da je ispravno i tačno".

To nije bilo veličanje Trampa već Amerike. "Kakva sjajna zemlja!", izjavio je predsednik. "Za Amerikance ništa nije nemoguće". Naša nacija je "najizuzetnija u istoriji sveta".

Druga polovina Trampovog govora bila je posvećena odavanju počasti za pet rodova oružanih snaga - obalskoj straži, vazdušnim snagama, mornarici, marincima i kopnenoj vojsci - pri čemu se pohvalni govor svakoj od njih završavao akrobacijom vazdušnih snaga.

Britanski establišment se iz petnih žila trudi da umanji štetu nastalu curenjem poverljivih dokumenata britanskog ambasadora u SAD, u kojima je on žestoko kritikovao Donalda Trampa. Uprkos svemu, jasno je da se veći deo tog istog establišmenta slaže sa svime što je rečeno u dokumentu, prenosi RT.

U suštini, bes koji je zapljusnuo zapadnu javnost posle obelodanjivanja stavova prvog britanskog čoveka u Vašingtonu samo je stavio u prvi plan ono što svi znamo — da iskrenost apsolutno nema šta da traži u međunarodnim odnosima, stoji u analizi RT-a.

Ser Kim Derok je Trampa nazvao "neveštim", "nekompetentnim", nespretnim... Sada se ispostavlja da je upravo taj tajni izveštaj bio nevešt i nespretan, praktično — trampovski, analizira RT.

Ipak, ne treba se zavaravati: ovo je "mejnstrim" pogled snobovske i superiorne britanske političke klase, ali bes je usmeren na činjenicu da je izveštaj uopšte procurio, a ne na stavove iznete u njemu.

Sada možemo slobodno da se zavalimo i gledamo koliko je diplomatski jezik beskoristan, kada se sudari sa brutalnom iskrenošću. Pokušaj Britanije da ovaj slučaj gurne pod tepih je trijumf totalne neiskrenosti.

Evo samo nekoliko primera reakcija na skandal.

Prvi primer je zvanični odgovor premijerke:

"Premijerka ima puno poverenje u svog ambasadora u Vašingtonu. Naši ambasadori nam daju iskrene, nelakirane ocene politike država u kojima rade".

Ovo je ključna rečenica:

"Ti stavovi nisu obavezno mišljenje ministara, kao ni Vlade u celini". Za sve ljude koji nisu upoznati sa nijansama engleskog jezika, ovo zapravo znači da većina ministara i članova Vlade zapravo deli ove stavove, ali ne smeju to da kažu naglas.

Američki State Department odobrio je, unatoč protivljenju Kine, potencijalnu prodaju oružja u vrijednosti od 2,2 milijarde dolara Tajvanu, priopćio je u ponedjeljak Pentagon.

Prema Pentagonovoj Agenciji za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA), Kongres je obaviješten o potencijalnoj prodaji koja bi mogla uključivati 250 projektila Stinger, tenkove i pripadajuću tehnologiju.

Oružje bi pomoglo Tajvanu u borbi protiv trenutnih i budućih regionalnih prijetnji, poboljšalo sigurnost te bi mogli održati političku stabilnost i vojnu ravnotežu u regiji, poručili su iz DSCA-a.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je mjeseca kritiziralo najavu moguće prodaje oružja te upozorilo Washington da zaustavi taj proces kako ne bi naštetio bilateralnim odnosima.

Peking autonomnu državu Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija.

Glasnogovornik ureda predsjednice Tajvana zahvalio je SAD-u za podršku.

"Tajvan će ubrzati ulaganja u nacionalnu sigurnost te nastaviti s jačanjem sigurnosnog partnerstva sa SAD-om i drugim bliskim zemljama kako bi zajedno osigurali regionalnu sigurnost i stabilnost", poručio je Xavier Chang.