Joe Biden uputio se na svoju prvu inozemnu turneju u svojstvu predsjednika SAD-a. Prva postaja je Velika Britanija, gdje se od 11.-13. lipnja održava sastanak G7. Prije toga sastat će se s britanskim premijerom Borisom Johnsonom. Turneja neće biti lagana, tim više što je njena kulminacija summit Biden-Putin, u Ženevi, 16. lipnja. Što očekivati ​​od Bidenovih susreta?

Počela je medijski dugo najavljivana prva inozemna turneja američkog predsjednika Joe Bidena od kada je u siječnju ove godine preuzeo tu dužnost. Stigavši jučer u Veliku Britaniju, sigurno ne slučajno prvi mu je potez bio dolazak u vojnu bazu Kraljevskog zrakoplovstva Mildenhall gdje se nalaze američki vojnici, i kojima se Biden obratio slijedećim riječima:

"Ovo je moj prvi inozemni posjet kao predsjednika. Idem na G7, zatim na summit NATO-a, a zatim u Ženevu, gdje ću se sastati s Vladimirom Putinom. Jasno stavljamo do znanja da su se Sjedinjene Države vratile. ... Ne tražimo sukob s Rusijom, želimo stabilan, predvidljiv odnos."

Biden će na sastanku sa saveznicima i partnerima govoriti o jačanju vojnog saveza, kratko vrijeme posvetit će plinovodu Sjeverni tok 2 u izdvojenom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a sudionici sastanka G7 morat će usvojiti sveobuhvatan plan za prevladavanje pandemije Covida-19.

S Bidenom će danas razgovarati britanski premijer Boris Johnson. "Ovo je prvi put da ćemo se svi moći susresti licem u lice od početka pandemije. Razgovarat ćemo o daljnjim koracima u borbi protiv pandemije, o ukupnom razvoju i onome što nas spaja", kazao je Johnson uoči razgovora s američkim čelnikom.

Na dnevnom redu je i najneugodnija tema za Veliku Britaniju - irsko pitanje, tj. nepoštivanje protokola. U nedjelju će Biden o istoj temi razgovarati i s kraljicom Elizabetom II.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je inteligenciju Ukrajinaca koji se protive članstvu njihove zemlje u NATO, napominjući da ne žele da postanu topovsko meso ili politička valuta.

"Prema najnovijim objavljenim podacima, najmanje 50 odsto stanovnika Ukrajine ne želi da njihova zemlja uđe u NATO, a to su pametni ljudi. Ne kažem ovo ironično, ne želim da kažem da su drugi glupi. Ali oni koji to ne žele shvataju da ne žele da se nađu na vatrenoj liniji, ne žele da postanu politička valuta ili hrana za municiju", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik je takođe naglasio da se ne treba smijati planovima Ukrajine da se pridruži NATO, jer zapravo ne postoje garancije da ta zemlja neće postati država članica organizacije.

"Što se tiče prijedloga koji se odnosi na ukrajinski pristupni plan ili akcioni plan za članstvo, vidim komentare naših kolumnista, vidim reakciju naših medija i naših političara, svi se oni na neki način rugaju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, oni kažu da je to prazna priča, to se neće dogoditi. Ali ja imam drugačije mišljenje. Postoje formalna ograničenja, ali ne postoje garancije da Ukrajina neće postati članica NATO", rekao je Putin.

"Moramo imati na umu ovo potencijalno članstvo Ukrajine u NATO i moramo na odgovarajući način strukturisati naše bezbjednosne odnose sa našim partnerima i bliskim susjedima i onima koji izvana kontrolišu spoljnu politiku", dodao je on.

Nezaposlenost u Gazi već je bila veća od 50 %, ali će vjerovatno postati još gore. Prema novom izvještaju, izraelsko bombardovanje pojasa Gaze prošlog mjeseca nije ciljalo samo navodne članove Hamasa, već je ciljalo i ionako krhku ekonomiju te teritorije.

Kada su izraelske odbrambene snage bombardovale i granatirale Gazu od 10. do 21. maja, lansirale su više od 1.500 projektila i uništile više od 2.000 domova, oštetivši još 17.000, prema zvaničnicima Gaze. U bombardovanju je ubijeno više od 250 ljudi, uključujući 67 djece.

Međutim, uništili su i komercijalne zgrade poput prodavnica, farmi, restorana i fabrika. Prema izvještaju od srijede koji je objavila Electronic Intifada, izraelsko bombardovanje uništilo je više od 500 preduzeća, uključujući 50 fabrika.

Muhammad Abu Jayyab, ekonomista sa sjedištem u Gazi, procijenio je da ekonomski gubici zbog 11-dnevnog bombardovanja iznose 350 miliona dolara.

Industrijsko područje koje su 1996. godine osnovale Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Evropska unija više puta je bilo meta tokom udara, mada nikada ranije nije bilo napadnuto. Jaoudat je procijenio da su gubici samo na industrijskom području 20-25 miliona dolara. Tu je radilo 1.500 ljudi.

"Jednom kada smo saznali da je industrijsko područje bombardovano, pozvali smo civilnu odbranu da se bori protiv požara. Kada su stigli, i oni su bili meta. Granate su padale upravo tamo gdje su radili, što je dovelo do još požara i još veće štete", rekao je Bajess Jaoudat iz Palestinske uprave za industrijsko područje i slobodnu zonu za Electronic Intifada.

Izraelsko bombardiranje zgrade od 13 katova u kojoj su se nalazili uredi Associated Press-a i Al Jazeera-e izazvalo je burne reakcije diljem svijeta. Čak je i američki predsjednik osudio napad, a Antony Blinken ga je okarakterizirao kao napad na medijske slobode. Događaj se zbio 15.5.

Direktor AP-a, jedne od najvećih medijskih agencija, rekao je kako je šokiran napadom i kako su izraelske tvrdnje o prisutnosti Hamasa u zgradi "čista laž".

Izrael je sada konačno izašao s malo specifičnijim detaljima. Naime, Gilad Erdan, izraelski ambasador pri UN-u i SAD-u, tvrdi da su u zgradi bile tajne službe Hamasa, piše Jerusalem Post.

Istraga američkog Senata o neredima na Capitol Hillu 6. januara razotkrila je brojne propuste u vladinim, vojnim i civilnim službama sigurnosti, sistemske greške unutar nekoliko obavještajnih agencija i nedostatak obučenosti i spremnosti pripadnika policije Capitol Hilla, koje je rulja brzo savladala i upala u zdanje američkog Kongresa.

Senatski izvještaj o šestojanuarskim neredima objavljen je u utorak i to je prvi, a možda i posljednji, zajednički izvještaj demokrata i republikanaca o tome kako je izveden nasilni upad u Kongres pristalica Donalda Trumpa i kako su probijene sigurnosne linije oko Capitola s ciljem da se izazovu neredi i spriječe kongresmeni da potvrde pobedu Joe Bidena na predsjedničkim izborima, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Takozvani inkluzivni kapitalizam Klausa Švaba predstavlja "dimnu zavesu" koja prikriva planove svetske elite koju bi najpametnije bilo nazvati elitom novog feudalizma

Jedan od najpoznatijih autora Carigrada, doktor ekonomskih nauka, predsednik Ruskog ekonomskog društva S. F. Šarapov, Valentin Jurevič Katasonov, pripremio je za štampu novu knjigu. Iz njenog naslova Čitajući Švaba - inkluzivni kapitalizam i veliki reset - otvorena zavera protiv čovečanstva, već je jasno o čemu je reč.

Valentin Jurevič ne samo što u knjizi analizira scenarija koja realizuju svetski globalisti, već i dokazuje njihovu antiljudsku suštinu i opasnost za svetsku i rusku ekonomiju. Upoznajući naše čitaoce sa odlomkom iz knjige, nadamo se da će ona naći svoje odane čitaoce.

Osim publikovanja dela knjige, Carigrad je postavio autoru nekoliko pitanja.

Možete li nam ukratko reći o čemu govori Vaša knjiga?

- Želeo sam da u dostupnoj, razumljivoj formi predstavim čitaocima one misli Klausa Švaba koje su u njegovoj knjizi na svojevrstan način šifrovane, korišćenjem takozvanog "ptičijeg" jezika. Jedan izdavač me je pitao za savet da li da prevede na ruski jezik knjigu Klausa Švaba "COVID-19, veliki reset". Odgovorio sam da je veliko pitanje da li je ona potrebna čitalačkoj publici, jer čitaoci nisu pripremljeni za razumevanje takvih tekstova. Zato sam, ako mogu tako da se izrazim, napravio bukvalan prevod[1] nekoliko izabranih mesta iz Klausa Švaba, naravno, izražavam se slikovito. To jest, prosto sam protumačio neke njegove termine i neke njegove teze.

U najnovijem intervjuu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog američkom mediju Axios izneseno je nekoliko, blago rečeno čudnih teza, koje gotovo pa graniče s naivnošću, ili pretenciozno, pa čak i narcisoidno shvaćaju ukrajinsku ulogu u određivanju američke vanjske politike, uključno i one prema Ruskoj Federaciji i baltičkom plinovodu Sjeverni tok 2.

S druge strane ovo je potvrda ali i posljedica činjenice koliko je Washington od ukrajinske revolucije na ovamo "hranio" Kijev iluzijama o nekom boljem životu koji će doći nakon ukrajinskog okretanja leđa Rusiji., i koliko je on od te zemlje gradio "utvrdu" koja će braniti Europu i demokraciju od "predstojeće ruske agresije".

Naravno, nije potrebno posebno govoriti koliko se Washington (i to kroz obje administracije - i Trumpovu i Bidenovu) snažno protivio dovršetku izgradnje spomenutog plinovoda, pa čak zbog toga i uvodio sankcije protiv tvrtki svojih europskih saveznika i partnera koje su u njegovoj izgradnji sudjelovale. Pri tom je stalno naglašavao kako je taj plinovod štetan upravo po ukrajinske interese i njen plinovodni sustav, te da ga treba pod svaku cijenu spriječiti.

Gledano iz toga kuta izneseni stavovi Zelenskog (o njima niže u tekstu) mogu biti razumljivi s pozicije njega kao običnog čovjeka ali ne i državnika, koji bi morao znati dublje promišljati i imati puno šire geopolitičke vidike i moć spoznaje interesa globalnih sila, a ne biti fokusiran isključivo na položaj svoje zemlje i njenog okružja. Naravno, ovo ukazuje i na degradaciju strateških promišljanja i analitičkih prosudbi od strane onih u Ukrajini kojima bi to trebao biti primaran posao i zbog kojih bi, da ga oni rade profesionalno - tj. da "hladno" i trezveno pristupaju problemima - Zelenski danas sigurno bio manje iznenađen i zabrinut.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se otkazuje Sporazum o otvorenom nebu. Odgovarajući dokument objavljen je na službenom internetskom portalu za pravne informacije.

Dana 19. svibnja zakon je jednoglasno usvojila ruska Državna duma. Kasnije su na sastanku gornjeg doma ruskog parlamenta 2. lipnja senatori jednoglasno odobrili zakon - za to su glasale 152 osobe.

Otkaz ugovora povezan je s povlačenjem Sjedinjenih Američkih Država iz njega. U svibnju prošle godine Washington je pokrenuo postupak za povlačenje iz istog, optuživši Moskvu za kršenje niza odredbi sporazuma. Sjedinjene Države su 27. svibnja službeno obavijestile Rusiju o nespremnosti da se vrate u okvir Ugovora o otvorenom nebu.


Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako je Rusija uložila sve napore kako bi zadržala Sjedinjene Države u ugovoru, ali da svi resursi već iscrpljeni.

SAD su obećale da će Amazon i Facebook poslovati pod novim globalnim poreskim pravilima koja su dogovorile države G7. Ali čak i u zemljama sa najnižim stopama, megakorporacije godinama efektivno ne plaćaju ništa.

Ministri finansija iz zemalja Grupe sedam (G7) dogovorili su se u subotu da primijene globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od 15 %. Uvođenje ove minimalne stope cilj je administracije američkog predsjednika Joea Bidena, i iako će o tome morati da raspravljaju G20 i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kasnije ove godine, američka ministarka finansija Janet Yellen pozdravila je sporazum kao "istorijsko dostignuće".

Sporazum neće direktno uticati na kompanije koje plaćaju porez u zemljama G7, koje sve već naplaćuju porez preduzećima u iznosu većem od 15 %. Međutim, to će uticati na firme sa sjedištem u inostranstvu, posebno na američke tehnološke kompanije koje lako mogu dodijeliti prava intelektualnog vlasništva svojim stranim podružnicama i izbjeći 21 % zahtjevanih od Uncle Sema.

Tehnološki giganti "kvalifikovat će se po gotovo bilo kojoj definiciji" za planirani poreski režim, rekla je Yellen u subotu, misleći posebno na Amazon i Facebook.

Najveće korporacije iz Silicijumske doline glasno su podržale poreske planove Bidenove administracije. "Snažno podržavamo rad na ažuriranju međunarodnih poreskih pravila", rekao je glasnogovornik Googlea medijima, dok je zvaničnik Amazona rekao da je sporazum "dobrodošao korak naprijed" ka stabilnom međunarodnom poreskom režimu. Kod kuće u SAD, Chamber of Progress, industrijska grupa koju finansiraju kompanije uključujući Amazon, Facebook i Google, izrazila je podršku Bidenovom planu za povećanje američke stope poreza na dobit sa 21 % na 28 % (plan koji su oborili Republikanci u Kongresu prošlog mjeseca).

Napori da se osnivač WikiLeaksa Julian Assange oslobodi iz zatvora Belmarsh u Velikoj Britaniji pojačavaju se ove nedjelje uoči samita G7 akcijom u Ženevi, peticijom i intervencijom specijalnog izvjestioca UN o mučenju.

Assangeova vjerenica Stella Moris, gradonačelnik Ženeve Frederique Perler i specijalni izvjestilac UN o mučenju Nils Melzer zatražili su u petak puštanje novinara i okončanje američkog postupka za izručenje protiv njega.

Melzer, koji takođe služi kao švajcarski predsjedavajući za ljudska prava na Ženevskoj akademiji, nazvao je Assangeovo zatvaranje "jednim od najvećih pravosudnih skandala u istoriji", a osnivača WikiLeaksa, kao i uzbunjivače Edwarda Snowdena i Chelsea Manning, nazvao je "kosturima" u ormarima zapadnih zemalja ".

"To je priča o čovjeku koji je progonjen u našem dijelu svijeta zbog toga što je rekao istinu", rekao je Melzer. "Otkrio je ratne zločine, izložio je mučenje, razotkrio korupciju. To je nezgodna istina."

"Učite li svoju djecu da je dobro ili loše govoriti istinu?" nastavio je zaključujući da svojoj djeci ne može ostaviti svijet "u kome je postalo zločin govoriti istinu jer, kad se to jednom dogodi, živjet ćemo u tiraniji".