Iranski predsjednik Hassan Rouhani je nazvao "tužnom ironijom" hitan sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju po nalogu SAD-a, unatoč tome što je predsjednik Trump glavni krvnik nuklearnog sporazuma sa Iranom

Upravni odbor IAEA trebao bi se sastati u srijedu kako bi razmotrio trenutni status Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) na zahtjev SAD-a, koji se slavno povukao iz takozvanog "Iranskog sporazuma" prije uvođenja hrpe novih sankcija protiv bliskoistočne nacije 2018. godine.

"S jedne strane, Amerikanci su opisali JCPOA kao najgori mogući sporazum i povukli se iz njega bez razloga, a s druge strane, kad Iran smanji svoje obveze prema sporazumu, svi oni izražavaju zabrinutost, a zapravo bi se trebali brinuti o SAD-u koji je prekršio cijeli dogovor" - kazao je Rouhani tijekom sjednice kabineta u srijedu, navela je agencija Mehr News.

"Pozvali su na hitan sastanak Upravnog odbora, pitajući se zašto je Iran odustao od nekih svojih obveza iz sporazuma JCPOA.

"Ovo je smiješna priča koju promiče SAD i takve su mjere rijetke u svjetskoj političkoj povijesti" - dodao je Rouhani.

Predsjednik Rouhani je također pozvao na ono za što je tvrdio da je američko licemjerje oko obogaćivanja urana kada su SAD jedina zemlja u povijesti koja je ikada rasporedila nuklearno oružje u ofenzivnom kapacitetu.

Iran se tek treba u potpunosti povući iz sporazuma, ali je nedavno najavio rezove svojih obveza kao odgovor na nove američke sankcije koje su uvedene nakon povlačenja SAD-a iz Nuklearnog sporazuma 2018. godine.

Rouhani je kazao kako su potezi Irana u okviru dogovora i odbacio je upozorenje europskih strana u paktu da nastavi s punom usklađenošću.

Fejsbuk je objavio uputstva koja dopuštaju pretnje smrću i pozive na nasilje protiv "opasnih" pojedinaca ili organizacija sa njegovog spiska ili nekog ko je optužen, ali ne i osuđen, za kriminalna dela. To je novi prostor za političke manipulacije.

Na Fejsbukovom spisku "opasnih pojedinaca i organizacija" su oni koji su u medijskim izveštajima opisani kao "osobe koje su izvršile nasilne zločine ili seksualne prestupe".

Kompanija tvrdi da se na spisku nalaze samo "terorističke aktivnosti, organizovana mržnja, masovna ili serijska ubistva, trgovina ljudima, organizovano nasilje ili kriminalne aktivnosti. Međutim, niko od komentatora koji su dosad proterani sa mreže ne odgovara tom opisu!

Razgovor ruskih Prankera sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevom izazvao je pravi mali zemljotres na Balkanu, pokazavši ogoljenu šemu političkog delovanja danas.

Pokušaj Zaeva da relativizuje očigledne činjenice i da optuži Sputnjik za širenje lažnih vesti, a prankere da su netačno preneli njegove reči, bio povod da pitamo Leksusa (Aleksej Stoljarov) šta se zapravo dogodilo.

"Mi tekst nismo menjali. Samo smo objavili to što je on rekao. Ako poslušamo snimak, čujemo reč donacija. Nimalo ga nije začudilo što samo mora da plati 100 hiljada dolara i da mu je tada autokefalnost garantovana. Samo to da se uradi. Štaviše, ako mu dovedem prijatelja, cena će biti 100 hiljada. To je istina. Ne znam šta je shvatio, ali je bilo tako".

Tvrdnja specijalnog savjetnika Roberta Muellera o "temeljitom i sustavnom" miješanju Rusa u američke izbore 2016. upravo je dobila još jedan udarac, budući da je federalni sudac presudio da njegova optužnica o postojanju "farme trolova" nije stvarni dokaz.

Muellerove optužbe protiv tvrtke Concord Management & Consulting, ruske tvrtke koja je optužena za vođenje "farme trolova" i "uklanjanja neslaganja" na američkim društvenim mrežama 2016. godine, ne dokazuju nikakvu vezu između te privatne tvrtke i ruske vlade, naglasio je Dabney L. Friedrich, američki savezni sudac.

Ipak, Muller je u objavljenom završnom izvještaju tvrdio da su "uspostavljene" i "potvrđene" aktivnosti ruske vlade koji se temelje u dijelu optužnice protiv Concorda, a to je kršenje pravila tužiteljstva, kazao je Friedrich.

Na primjer, u izvješću stoji da izvršni direktor Concorda Jevgenij Prigozhin "ima veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom." To je tvrdnja, a ne dokaz.

Rusija i Iran ironično su danas komentirali pred Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) traženje Washingtona da Teheran poštuje odredbe nuklearnog sporazuma iz 2015., iako su same Sjedinjene Države napustile taj sporazum prošle godine.

"Žalosno je ironično da je sastanak sazvan na zahtjev SAD-a, države koja stoji iza aktualne situacije", rekao je veleposlanik Irana pri IAEA-i Kazem Garib Abadi.

Na tu je bizarnost upozorio i ruski predstavnik Mihail Uljanov, po kojem Washington, nakon što je sporazum nazivao "groznim", sada ističe njegovu važnost.

"Pozivamo sve članove Vijeća (guvernera) da snažno osude takvu američku destruktivnu politiku", dodao je.

Izraelski ministar obrazovanja Rafi Peretz usporedio je miješani brak s "holokaustom" dodajući kako je zbog miješanih brakova u posljednjih 70 godina, židovska zajednica "izgubila 6 milijuna ljudi"

Inače, iza 2. Svjetskog rata, sve novine su pisale da je holokaust imao 6 milijuna žrtava. Niti jedna druga brojka godinama iza rata nije objavljena. Čudno je kako se danas, skoro 70 godina nakon rata spominje ta ista brojka, ali u totalno drugom kontekstu.

Izraelski krajnji desničarski ministar obrazovanja Rafi Peretz izjavio je tijekom sastanka vlade kako je stopa braka među američkim židovskim stanovništvom "poput drugog holokausta", navodi se u izvješću koje je dnevnik Axios objavio u utorak.

Prema Axiosu, komentari su dani tijekom sastanka kabineta 1. srpnja gdje je Dennis Ross, predsjednik odbora "Instituta za židovsku politiku naroda", govorio o trendovima u židovskoj zajednici širom svijeta, posebice u Sjedinjenim Državama.

Na brifingu je spomenuta sve veća stopa brakova između Židova i ne-Židova u SAD-u, na koju je Peretz, bivši glavni rabin izraelske vojske, rekao da su asimilacije poput jednog od najgorih razdoblja ljudske povijesti, tj. holokausta.

Također je dodao da je zbog miješanih brakova u posljednjih 70 godina, židovska zajednica "izgubila 6 milijuna ljudi".

Neslužbeno "ministarstvo internetske istine" pokušavalo je povezati bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i financijera Jeffreya Epsteina, koji je nedavno uhićen pod optužbama za seksualnu trgovinu djecom. Sada mu prijeti 45 godina zatvora.

Epstein je uhićen u subotu navečer, izvijestilo je više američkih medija. Milijarder je seksualni prijestupnik koji je do sada odslužio 13 mjeseci u zatvoru "otvorenih vrata" zbog zlouporabe desetaka maloljetnih djevojaka. Iako su njegovi odvjetnici 2007. potpisali sporazum o izbjegavanju tužbe, ali došlo je do promjena i sada bi mogao provesti ostatak života u zatvoru.

The Daily Beast izvijestio je da će Epstein biti optužen za seksualnu trgovinu maloljetnim osobama, te za zavjeru za sudjelovanje u seksualnoj trgovini maloljetnika. Ako bude osuđen za obje optužbe, 66-godišnjak bi mogao biti osuđen na zatvorsku kaznu do 45 godina.

U optužnici se navodi da je čak 40 djevojaka, a možda i više, dovedeno na Epsteinova luksuzna imanja. Sudski papiri također navode da su neke od tih djevojaka, nakon što ih je Epstein zlostavljao, počele tražiti Epsteinu nove žrtve.

Epsteinova kriminalna djela navodno su se dogodila između 2002. i 2005. godine. Njegovi ilegalni seksualni pothvati već godinama nisu tajna, ali su ih ometali savezni odvjetnici kao i dio sporazuma kojim bi se izbjeglo suđenje iz 2007. godine. Prema tom sporazumu, Epstein je pristao priznati krivnju na samo jedan mali dio optužbe, i to zbog navođenja na prostituciju u zamjenu za odbacivanje ostalih optužbi uključenih u optužnicu od 53 stranice, koja nikada nije aktivirana.

Žrtve "Epsteinovog pedofilskog prstena" držane su u mraku zbog sporazuma. Ranije ove godine, američki sudac je presudio da je dogovoreni sporazum rezultat grubog kršenja saveznih zakona od strane tužiteljstva, jer je žrtve lišio mogućnosti osporavanja. Sporazum je bio dogovoren između Epsteinovih odvjetnika i tadašnjeg državnog odvjetnika za Floridu Alexandera Acoste. Acosta je od tada napravio prilično bogatu karijeru, postao je dio Trumpove administracije i zanijekao je bilo kakvu zloporabu u ovom slučaju.

Kad najmoćnija banka ekonomski najmoćnije države u Evropi najavljuje ukidanje petine radnih mesta — to jasno govori da se njom dugo loše upravljalo, a regulatorna tela su to tolerisala. Uprkos tome, do poremećaja u nemačkoj privredi — apsolutno neće doći, tvrdi profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić.

Najnovija vest — da će nemačka "Dojče banka" do 2022. godine ukinuti čak 18.000 radnih mesta u okviru obimnog restrukturiranja, kako bi povratila profitabilnost, sudeći po čitanosti na portalima, izazvala je priličnu pažnju javnosti. Ima li razloga da ukidanje čak petine radnih mesta u najvećoj nemačkoj privatnoj banci zabrine još nekoga, osim ljude koji će ostati bez posla? Hoće li se restrukturiranje banke, koja je prisutna u oko 70 država Evrope, Severne i Južne Amerike, kao i u azijsko-pacifičkom regionu, odraziti i na međunarodno finansijsko tržište?

Tim pre zato što koraci koje je "Dojče banka" preduzimala poslednjih godina očigledno nisu dali očekivane rezultate. Boreći se sa regulatornim kaznama, slabim profitima, visokim troškovima i padom cene deonica, ona je prošle godine već smanjila broj zaposlenih sa 97.000 na 92.000.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa svakodnevno saopštava da se razmatraju sve opcije borbe protiv Irana, uključujući i vojnu, iako, ističe se, "Amerika ne želi da uđe u rat sa Iranom". Istovremeno se svetskoj javnosti medijski nude strahovi da bi rata moglo biti i da je to gotova stvar, samo je pitanje vremena. Pravi američki rat protiv Irana je, međutim, malo verovatan.

Problemi u odnosima Amerike i Irana imaju, kao što je poznato, dugu istoriju. Bilo bi međutim mnogo važnije podsetiti kako su počeli u ovo sadašnje vreme. Do pre godinu dana ličilo je da sve ide ka nekoj vrsti normalizacije. Sklopljen je još uvek važeći nuklerani sporazum sa Teheranom, a budući da, prema izveštajima Agencije Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, Iran poštuje dogovor, najveći deo međunarodnih sankcija je ukinut i posao je krenuo. I onda, odjednom, Amerika izlazi iz tog međunarodnog sporazuma, uvodi nove sankcije Iranu i preti svim zemljama koje sarađuju sa Teheranom.

BITKA ZA DOLAR

Obnovljena agresivnost Amerike, istupanje iz sporazuma i uvođenje oštrih sankcija se podudaraju sa prvom isporukom iranske nafte Kini plaćenom ne dolarom, nego zlatnim juanom. Kina je najveći kupac iranske nafte i dogovoreno je da ona, vremenom, u celini bude plaćena kineskom valutom. Evropske zemlje, koje su takođe veliki iranski partneri, moći će da plaćaju evrima. Dolar nestaje. Strahuje se da bi takvu trgovinsku politiku Irana uskoro mogle da slede i druge zemlje izvoznici nafte, što dovodi u pitanje takozvani petro-dolar koji je zamenio zlatnu podlogu američke valute. Aktuelna politika prema Iranu je, u stvari, bitka za dolar. To je suština, a sve drugo su samo objašnjenja za javnost.

Deo tog ključnog razloga su, naravno, i drugi geopolitički, strateški razlozi. Nesreća nikada ne dolazi sama. Posle promena koje su doneli invazija na Irak i takozvano Arapsko proleće, a koje Amerika kao njihov inicijator nije očekivala, posebno posle faktičkog poraza u Siriji, Vašington je ostao bez jakog uporišta na Bliskom istoku. Amerika je u velikoj meri ispala iz igre. Jedini već oprobani način kakvog-takvog ostanka u igri je izazivanje novih kriza i pre svega napetosti. Dok god je napetosti, tu ima mesta i za Ameriku, tako se bar veruje u Vašingtonu. Drugim rečima, zaoštravanjem sa Iranom Amerika nastoji da zadrži uticaj na Bliskom istoku.

Deo toga je i nastojanje aktuelne američke administracije da očuva poziciju Izraela, svog ključnog i skoro jedinog pravog saveznika na Bliskom istoku. Promene koje su se poslednjih godina desile u tom regionu u velikoj meri su negativne i za Izrael. Izrael je na Bliskom istoku zahvaljujući svom vazduhoplovstvu i nuklearnom oružju imao dominantnu silu. Ali posle instalacija ruskih raketnih sistema S-300 u Siriji i verovatno uskoro S-400 u Iranu, a moguće i u Saudijskoj Arabiji, izraelsko vazduhoplovstvo više nije dominantno u vazduhu.

Velika Britanija i Francuska su se dogovorile da u Siriju pošalju dodatne snage koje će zameniti američke trupe, piše list "Forin polisi", pozivajući se na izvore.

"Velika Britanija i Francuska, jedini partneri SAD koji još imaju svoje trupe u Siriji, obavezuju se da će neznatno povećati broj snaga od 10 do 15 odsto, potvrdio je činovnik administracije SAD. Druge države takođe mogu poslati izvestan broj vojnika ili će zauzvrat morati da plate SAD", piše list.

Grafik povećanja kontingenata i precizne cifre su nepoznati, dodao je izvor, naglasivši da je administracija "u celini razočarana" pregovorima sa saveznicima o pružanju dodatnih resursa za borbu protiv terorističke organizacije DAEŠ u Siriji.

Prema njegovim rečima, "skoro sigurno" će izvestan broj vojnika biti poslat na Balkan i u baltičke države, dok će i Italija uskoro doneti odluku po tom pitanju.

Prošle nedelje SAD su pozvale Nemačku da pošalje kopnene snage na severoistok Sirije radi delimične zamene američkih trupa.