Kim Jong Nam, polubrat sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una koji je ubijen u Maleziji 2017. godine, bio je doušnik američke Centralne obavještajne agencije (CIA), javio je Wall Street Journal u ponedjeljak.

Journal je citirao nepoznatu osobu "upoznatu s temom" u svom izvještaju, i dodaje da su brojni detalji odnosa Kim Jong-nama s CIA-om ostali nejasni.

Reuters nije mogao odmah potvrditi te navode iz nezavisnih izvora. CIA je odbila komentirati novinski izvještaj.

Journal je naveo riječi osobe na koju se poziva da je "postojala veza" između CIA-e i Kim Jong-nama.

Nekoliko bivših američkih zvaničnika izjavili su da polubrat, koji je mnoge godine živio van Sjeverne Koreje i nije bio upoznat sa strukturama vlasti u Pyongyangu, najvjerovatnije nije bio u stanju da pruži detalje o "unutrašnjim strukturama moći" tajnovite komunističke zemlje.

Bivši zvaničnici također tvrde da je Kim Jong Nam skoro sigurno bio u kontaktu sa službama sigurnosti drugih zemalja, prije svih Kine, piše Journal.

Uloga Kim Jong-nama kao doušnika CIA-e pomenuta je u novoj knjizi o Kim Jong-unu "Veliki nasljednik" novinarke Washington Posta Anne Field koja će biti objavljena danas.

Fields navodi da se Kim Jong-nam obično sastajao sa svojim izvorima u Singapuru i Maleziji, prenosi Reuters.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u utorak, 11. lipnja, potez predstavničkog doma američkog Kongresa, koji je sinoć usvojio rezoluciju "O zabrinutosti oko saveza SAD-a i Turske". Pozicija gornjeg doma američkog Kongresa proturječi davnim prijateljskim i savezničkim vezama između Ankare i Washingtona, navedeno je u priopćenju turskog Ministarstva. Naglašeno je kako tekst rezolucije sadrži "neutemeljene i nedopustive napade na vanjsku politiku i pravosudni sustav Turske".

"Turska je uvijek izjavljivala kako je najbolji put za rješavanje nesuglasja između prijateljskih i savezničkih zemalja dijalog i uvažavanje njihovih suverenih odluka. Rezolucija predstavničkog doma američkog Kongresa je udar na povjerenje između naših zemalja. Izjave o spremnosti za uvođenje sankcija, prijetnje i građenje barijera za dvostrane veze su nedopustivi", navodi tursko MVP.

Podsjećam kako je Washington zabrinut zbližavanjem Turske i Rusije, a najviše se protivi planiranoj turskoj kupnji ruskih protuzračnih sustava S-400. Upravo zbog tog posla s Moskvom SAD već duže vrijeme Ankari prijete sankcijama, između ostalog i njezinim isključivanjem iz programa proizvodnje i nabavke najsuvremenijih zrakoplova 5. generacije F-35, kojih bi Turska morala dobiti oko 100 komada.

Takav potez Sjedinjene Države i NATO savez tumače zabrinutošću da ti zrakoplovi mogu postati vidljivi za ruske S-400 što može imati velike posljedice za njihovu budućnost (što je pomalo čudna konstatacija s obzirom na njihovu proklamiranu nevidljivost za protivničke PRO sustave!), a Washington također upozorava Ankaru da kupnjom ruskih sustava krši američki zakon "O suprostavljanju američkim protivnicima putom sankcija (CAATSA)".

U kontekstu ovih prijetnji zanimljiva je i jučerašnja vijest iz Rusije kako ta zemlja namjerava prodavati u inozemstvo svoje najnovije zrakoplove 5. generacije Su-57. Time se vjerojatno ide u susret izjavama onih turskih političara koji Washington već duže vrijeme upozoravaju kako će u slučaju obustave isporuka F-35 Turskoj ona kupiti ruske Su-57.

Proizvodnja nafte u SAD dostigla je rekordne količine od 11,5 miliona barela dnevno, uglavnom zahvaljujući škriljcima. Međutim, kako bi se zadržali visoki pokazatelji, proizvođači moraju da buše sve više, što iziskuje ogromne troškove.

Problem je što su investitori prošle godine u tu granu industrije uložili duplo manje novca, i to zbog neprofitabilnih projekata.

U pokušaju da povećaju proizvodnju, američke kompanije koje se bave proizvodnjom nafte iz škriljaca spaljuju sve više tzv. usputnog (kaptažnog) gasa. U roku od godinu dana udvostručila se količina plavog goriva koja je spaljena bez ikakve koristi i time je dostignut rekordan nivo od 18,7 miliona kubnih metara dnevno. Mnoge kompanije su već premašile zakonska ograničenja za sagorevanje gasa, a na zahtev vlasti proizvodnja nafte može biti zaustavljena.

Prema procenama norveške konsultantske kompanije "Ristad enerdži", količina spaljivanja i deponovanja gasa u sedimentarnom bazenu "Permijan" trenutno je dvostruko veća od obima proizvodnje "plavog goriva" u najproduktivnijoj gasnoj bušotini u Meksičkom zalivu, koja pripada kompaniji "Rojal Dač šel", gde se proizvodi do 7,5 miliona kubnih metara prirodnog gasa na dan.

Na mestima nalazišta nafte iz škriljaca u zapadnom Teksasu svaki dan se spaljuje prirodni gas u vrednosti od oko milion dolara, i to uzalud, konstatuje "Volstrit žurnal". Još je gora situacija u nalazištu nafte iz škriljaca u oblasti Baken u Severnoj Dakoti - u prvom kvartalu ove godine količina gasa koja se dnevno spaljuje dostigla je 14 miliona kubnih metara. Naftne kompanije ne poštuju ograničenja nametnuta od strane državnih organa: 2016. uveden je limit na sagorevanje od 15 odsto, dok bi do 2020. godine taj limit trebalo da se smanji do 10 odsto. Uprkos svemu, u prva tri meseca ove godine proizvođači nafte iz škriljaca spalili su 20 odsto gasa.

Prema prognozama analitičara, u drugoj polovini godine količine spaljenog gasa u Permskom basenu u Teksasu dostići će 18,4 miliona kubnih metara za dan. Problemi kaptažnog gasa toliko su se zaoštrili, da postoji mogućnost njihovog negativnog uticaja na rast proizvodnje nafte.

Trenutno je moguće spaliti kaptažni gas u roku od 45 dana nakon početka proizvodnje u bušotini. Nakon toga, ako nema posebne dozvole, gas je potrebno hvatati, inače se proizvodnja mora prekinuti.

Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao u posjet američkom kolegi Donaldu Trumpu u travnju prošle godine, zajedno su posadili hrastovo drvce ispred Bijele kuće u čast veza dviju zemalja. Kako su izvijestili francuski mediji, to se drvce, koje je Macron donio Trumpu kao poklon, nedavno nažalost osušilo, a cinici su zaključili da se radi o simbolu propadanja odnosa između dvojice predsjednika.

Trump i Macron ne slažu se u nizu pitanja, od klime do nuklearnog sporazuma s Iranom, a broj se konflikata od Macronova posjeta samo povećao. Francuski list Le Monde prvi je izvijestio da je drvce uginulo prošlog tjedna, a sada se saznalo i gdje. Odmah nakon što su ga Macron i Trump posadili u travnju 2018. službenici su preselili drvce u karantenu, prema standardnoj proceduri pri uvozu živih bića u SAD.

Planirano je bilo hrast ponovno posaditi ispred Bijele kuće, ali to se nikada nije dogodilo, a drvce, simbol veza dviju zemalja, uginulo je u karanteni.

Rusija i SAD treba da usvoje zajedničku izjavu o nedopustivosti nuklearnog konflikta, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na forumu "Primakovljeva čitanja".

"U političkom planu je principijalno važno da Rusija i SAD umire ceo ostali svet i usvoje zajedničku izjavu na višem nivou da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i zato je nedopustiv", rekao je Lavrov.

On je još jednom ponovio da SAD želi da uništi režim kontrole nad naoružanjem, "seju haos" u različitim regionima sveta.

"Primere ne treba daleko tražiti - to je izlazak Vašingtona pod izmišljenim razlozima iz Sporazuma o raketama srednjeg i malog dometa, iz iranskog sporazuma, podsticanje napetosti u zoni Persijskog zaliva, pokušaji da se smeni zakonita vlast u Venecueli", dodao je ministar.

On je naglasio da Rusija očekuje odgovor od SAD na svoje predloge o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja.

"Na Peterburškom međunaordnom ekonomskom forumu predsednik Putin je ukazao na posledice koje mogu imati potpuni gubitak ograničenja u raketno-nuklearnoj sferi. Sve ruske inicijative u toj oblasti ostaju na snazi. Mi smo primetili spremnost Vašingtona na saradnju. Očekujemo konkretne akcije", rekao je Lavrov.

Vojni lovački zrakoplov F-35A japanske vojske nestao je s radara 9. travnja iznad Tihog oceana nedaleko sjeverne obale Japana tijekom vojnih vježbi. Srušio se u more pri brzini većoj od 1100 km/h, a 41-godišnji pilot je poginuo. Ostaci aviona i tijelo pilota pronađeni su nešto kasnije.

Japansko ratno zrakoplovstvo je u ponedjeljak izvijestilo kako je uzrok pada 100 milijuna eura vrijednog Lockheed Martinovog borbenog "nevidljivog" lovca F-35A ljudski faktor, točnije "pogrešna svijest o prostoru" pilota, javlja BBC.

Ministar obrane Takeshi Iwaya izjavio je na konferenciji za novinare kako se vjeruje da je pilot patio od vrtoglavice ili prostorne dezorijentacije prilikom leta te da problem prostorne svijesti može utjecati na svakog pilota bez obzira na njihovo iskustvo.

Dužnosnici su priopćili i kako će se letovi na F-35A koji su bili zaustavljeni do kraja istrage nastaviti, nakon dodatne obuke pilota po tom pitanju.

Zrakoplov koji je bio star manje od godinu dana srušio se 28 minuta nakon polijetanja iz zrakoplovne baze Misawa u prefekturi Aomori.

Pilot koji je imao samo 60 sati leta na F-35A nije davao nikakve signale da je u nevolji, a nema ni dokaza da se pokušao "katapultirati" iz zrakoplova.

Stoga se vjeruje da je uzrok pada pogrešna percepcija pilota i njegova svijest o prostoru jer nije razumio da će se bri brzini gotovo od 1 Macha što je granica probijanja zvučnog zida, zaletjeti u površinu Tihog oceana, pa se u obzir više ne uzima mogući tehnički problem na zrakoplovu.

Odbacivanje mehaničkog ili softverskog problema kao uzroka pada najmodernijeg lovačkog aviona na svijetu predstavlja olakšanje, kako za Lockheed Martin tako i za sve zemlje koje ga već imaju u svom sastavu ili ga planiraju nabaviti, premda podaci iz crne kutije još nisu dostupni istražiteljima.

Inače, ovo je bila prva prijavljena nesreća u kojoj je sudjelovao lovac F-35A, a Japan ih je nedavno od SAD nabavio oko 150 komada.

Ruska valuta zamijenit će dolar u transakcijama između dviju zemalja, izjavio je Tareck El Aissami, potpredsjednik ministarstva gospodarstva Venezuele na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu

"Jednostrane američke sankcije sprječavaju nas da koristimo američke dolara za ekonomske transakcije" - rekao je venezuelanski dužnosnik u subotu, na posljednjem danu godišnjeg poslovnog summita. "Tako smo razvili mehanizam kako bismo mogli ispuniti svoje obveze prema Rusiji, a on će se provoditi u rubljama."

Prema priopćenju ruskog predsjednika Vladimira Putina na istom događaju, Caracas duguje Moskvi 3,5 milijarde dolara i do sada je uspio servisirati svoj dug.

Zaobilazno rješenje trebalo bi dopustiti Venezueli da zaobiđe financijske i industrijske sankcije koje je nametnula sadašnja administracija Bijele kuće, a istovremeno da štiti rusku stranu od dodatnih kazni iz Washingtona.

Mehanizam za plaćanje rubljama prvi je put objavljen prošlog mjeseca, ali njegovi operativni detalji i vrijeme uvođenja ostali su nedorečeni, a El Aissami, koji je do prošle godine bio potpredsjednik zemlje, i koji se smatra jednim od najvećih dužnosnika predsjednika Nicolasa Madura, nije otkrio dodatne pojedinosti.


El Aissami, koji je ujedno i međunarodni direktor za državni naftni gigant PDVSA, izjavio je kako će tvrtka tražiti produbljivanje veza s ruskim naftnom kompanijom.

Te dvije kompanije vode pola tuceta zajedničkih naftnih i plinskih projekata unutar južnoameričke zemlje, a ruska korporacija je pozajmila milijarde dolara kompaniji PDVSA, koja otplaćuje svoje obveze u opskrbi sirovom naftom.

"Razvijamo odnose s Rosneftom i promatramo sve mogućnosti suradnje s tom ruskom tvrtkom" - kazao je El Aissami.

SAD pokrenule "rat na dva fronta" istodobno

Sjedinjene Države, čini se, definitivno su izabrale smijer istodobnog sukobljavanja i sa Rusijom i sa Kinom. Naravno, ne onog vojnog, već političkog, ekonomskog i propagandnog (uz popratno snažno zveckanje oružjem i pokušaj pokretanja nove utrke u naoružanju), koje će biti dugotrajno, iscrpljujuće ali i visokorizično i po američke, prije svega gospodarske interese. Međutim, u Washingtonu je očito presudila - kao i gotovo redovito u povijesti - logika ne prepuštanja pozicije dominantne sile nekoj novoj, brzorastućoj sili bez prethodne borbe i otpora.

O takvom izboru američkog establišmenta svjedoči permanentno produbljivanje krize odnosa između Washingtona s jedne i Moskve i Pekinga s druge strane, a ne pokušaji smanjivanja napetosti i fokusiranja na pitanja oko kojih te zemlje imaju ili bi lako mogle pronaći zajedničke stavove i interese nasuprot teškim i problematičnim temama oko kojih se njihovi stavovi dijametralno razilaze.

Naravno, to nikako nije samo "hir" Trumpove administracije: podsjetimo, oštar geopolitički sukob s Rusijom pokrenula je Obamina administracija u svom drugom mandatu otvaranjem ukrajinske krize (a realno govoreći, hladni rat između Zapada i Rusije nikada nije niti završio, kao niti povijesni kontinuitet proturuskih sankcija, osim u vrijeme kratkog "tehničkog" predaha 90.-ih godina prošlog stoljeća iz doba kaotične Jelcinove Rusije), a Trumpova ju je samo nastavila i njemu još pridodala geopolitički sukob s Kinom pokretanjem trgovinskog rata, oko čega su se također složile obje dominantne političke snage u Sjedinjenim Državama iz redova Demokratske i Republikanske stranke.

A paralelno s procesom produbljivanja krize sa SAD-om, došlo je do ubrzanog procesa strateškog približavanja Rusije i Kine, naročito nakon što je Peking 2014. godine pomogao Moskvi, stavši na njezinu stranu nakon što su SAD i Europska unija protiv Rusije pokrenule snažne ekonomske i političke sankcije s ciljem njezine potpune izolacije i bacanja na koljena.

Sukladno tome Rusija je te iste godine, svjesna dugoročnosti nove američke "igre" pokrenula svoj geostreteški preustroj i definirala novi smijer svoga geopolitičkog nastupa i razvojnog oslonca - Istok, kojemu je, u međuvremenu, pridodala i Južni smijer - Bliski istok (što je stoljećima i bio glavni geoplitički pravac djelovanja i zaštite ruskih nacionalnih interesa iz doba carske Rusije) kroz pokrenutu vojnu intervenciju u Siriji.

Novi protuzračni iranski sustav predstavljen je javnosti 9. lipnja, a koji je proizveden u Iranu. Ovaj protuzračni sustav može detektirati ciljeve na 150 kilometara.

Iranski ministar obrane Amir Hatami, na ceremoniji održanoj 9. lipnja u Teheranu, predstavio je novi raketni obrambeni sustav Hordad 15, izvijestila je tiskovna agencija Tasnim. Taj bi sustav mogao pogoditi nekoliko ciljeva s iranskim raketama Sayyad 3.

Sustav je sposoban otkriti različite ciljeve, uključujući vojne zrakoplove i bespilotne letjelice, u krugu od 150 kilometara i pratiti ih na udaljenosti od 120 kilometara, rekao je Hamat. Također je u stanju detektirati slabe mete u radijusu od 85 kilometara i dostići ih unutar 45 kilometara. Sustav je sposoban istodobno presresti šest ciljeva.

Mobilnost ovog sustava omogućuje vojsci da ga pripremi za uništavanje ciljeva za manje od pet minuta, dodao je Hamat. Hordad 15 je već službeno predan vojsci Islamske Republike Iran.

Izrael ima pravo pripojiti svom teritoriju "dio" okupirane Zapadne obale, rekao je u subotu američki veleposlanik u Izraelu, što bi moglo pojačati protivljenje Palestinaca američkom mirovnom planu koji Sjedinjene Države još ne otkrivaju.

Palestinci su odbili taj mirovni plan i prije nego su se s njim upoznali jer je administracija Donalda Trumpa uvelike izgubila ugled u njihovim očima zbog mjera koje su ocijenili neprijateljskim prema njima i apsolutno proizraelskim, kao što je premještaj američkog veleposlanstva u Jeruzalem u svibnju 2018.

- U stanovitim okolnostima (...) mislim da Izrael ima pravo zadržati dio, ali ne čitavu Zapadnu obalu - palestinski teritorij koji je Izrael okupirao prije više od 50 godina, rekao je američki veleposlanik u Izraelu David Friedman, u razgovoru koji je u subotu objavio američki dnevni list New York Times.

Još nije određen nadnevak objave mirovnog plana, ali on najvjerojatnije neće ispuniti glavne palestinske zahtjeve kao što je uspostava suverene države.

Bijela kuća je planirala izložiti gospodarski dio plana u Bahrejnu 25. i 26. lipnja.

- Posljednja stvar koja svijetu treba je slaba palestinska država između Izraela i Jordana - rekao je Friedman dodajući:

- Očekujemo da će dobar plan u pravom trenutku naići na dobru reakciju.

Izraelska protukolonizacijska nevladina organizacija "Mir odmah" misli da predsjednik Trump treba opozvati Friedmana ako želi da njegovi mirovni napori budu vjerodostojni.

- Američki predsjednik treba narediti Friedmanu da još večeras spakira kovčege ako želi biti častan posrednik - ocijenila je nevladina organizacija u priopćenju objavljenom na Twitteru.