Bivši zaposlenik komisije Ujedinjenih naroda za kemijska i biološka oružja Igor Nikulin iznio je neočekivanu verziju uzroka trovanja Sergeja Skripala.

Podsjetimo, bivši časnik ruske obavještajne službe GRU je sa svojom kćerkom pronađen bez svijesti u jednom od parkova u engleskom gradu Salisburyu. Prema Britancima, njih dvoje su otrovani kemijskim bojnom otrovom "Novičok", razvijenim '80-ih godina u Sovjetskom Savezu. London za pokušaj ubojstva optužuje ruske tajne službe i državni vrh u Moskvi.

Igor Nikulin je uvjeren da je Skripal bio uključen u krijumčarenje kemijskog oružja i napomenuo da je grad Salisbury, gdje je živio Skripal, udaljen samo 13 kilometara od najvećeg laboratorija u zapadnoj Europi za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja, kompleksa Porton Down.

Prije 17 godina je, također u Salisburyu, pod tajanstvenim okolnostima ubijen još jedan ruski prebjeg, poznati biolog, general Vladimir Pasečnik.

Vladimir Pasečnik je u sumrak Sovjetskog Saveza s činom generala postao prvi zamjenik načelnika tajnog laboratorija "Biopreparat". Prema Pasechniku, njegov rad je bio razvoj i poboljšanje proizvodnih procesa i opreme unutar programa za razvoj bakteriološkog oružja. Službeno je radio na razvoju cjepiva i proizvoda za zaštitu biljaka.

Krajem 1989. je bio na radnom putovanju u Francusku, gdje je zatražio je politički azil od Velike Britanije. Dobio ga je pod uvjetom da britanskim obavještajnim službama da informacije o tajnim poslovima u stvaranju biološkog oružja u Sovjetskom Savezu.

Nakon smjene generala Herberta McMastera kao savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost i postavljanje na njegovo mjesto Johna Boltona, Iran se sprema za odbijanja potencijalnih napada i provokacija, ali i za izravni oružani sukob sa Sjedinjenim Državama, Izraelom i Saudijskom Arabijom. Teheran se ovom trenutku jednaku pozornost posvećuje vanjskim neprijateljima kao i "petoj koloni" u samoj zemlji.

U svom nedavnom obraćanju novinarima, Abbas-Ali Kadhodaei, glasnogovornik iranskog Vijeća garde, posebno je ukazao na dvije skupine. Prva je kurdska gerila PJAK, bliska Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) iz Turske, koja je protekle dvije godine pojačala upade na iranski teritorij i napada snage sigurnosti i objekte državne uprave. No, kako su se iranski Kurdi proteklo vrijeme fokusirali na zbivanja u Iraku i Siriji, gdje se dio militanata pridružio Peshmerga snagama Massouda Barzanija ili YPG milicijama u Siriji, a dio je otišao u Tursku, prijetnja od ove skupine je nešto manja nego 2017. ili 2016. godine, kada su veće skupine vršile upade na iranski teritorij iz Turske i susjednog Iraka i napadali ili iz zasjeda ubijali iranske graničare i vojnike. Može se reći da je prijetnja kurdske pobune u sjeverozapadnom Iranu najvećim dijelom pod kontrolom.

Teroristi skupine Mujahedin-e Khalq su u Albaniji i na raspolaganju za destabilizaciju Irana

Nakon toga, Abbas-Ali Kadhodaei je govorio o skupni Mujahedin-e Khalq, čiji su militanti dobili sigurno utočište u Albaniji.


Podsjetimo da se ova priča doslovno skriva od javnosti, iako su borci skupine i neki od visokih zapovjednika iz Iraka prebačeni u Albaniju i tamo, navodno, čekaju smjenu režima u Iranu, koju je novi Trumpov savjetnik John Bolton najavio da će se dogoditi 2019. godine.

Jučer se u Ankari održao trilateralni sastanak predsjednika Rusije, Irana i Turske. Vladimir Putin, Hassan Rohani i Recep Tayyip Erdogan su potvrdili svoju predanost radu na postizanju održivog prekida vatre između zaraćenih strana u Siriji i mira i stabilnosti u ratnom razorenoj arapskoj zemlji.

Rouhani, Putin i Erdogan su potvrdili svoju odlučnost da nastave aktivnu suradnju o Siriji, kako bi se postigao trajni prekid vatre između sukobljenih stranaka i potaknuo politički proces predviđenog Rezolucijom 2254 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, stoji u zajedničkoj izjavi objavljena na kraju sastanka trojice vođa u Ankari.

U izjavi su Rohani, Putin i Erdogan također naglasili svoju "snažnu i kontinuiranu predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu, teritorijalnom integritetu i nesektaškom karakteru Sirije".

Također su istaknuli kako se sirijski sukob nema "vojnog rješenja" i da se sukob može riješiti samo "pregovaračkim političkim procesom".

Predsjednici Irana, Rusije i Turske su potvrdili svoju odlučnost da nastave suradnju kako bi konačno eliminirali ISIL, Nusra Front i sve ostale pojedince, skupine i entitete povezane s Al-Qaedom ili Islamskom državom i naglasili su uspjeh kolektivnih napora u borbi protiv međunarodnog terorizma.

Također su naglasili zajedničku odlučnost da "ubrzaju napore kako bi osigurali mir na terenu i zaštite civile u područjima de-eskalacije sukoba, ta da olakšavaju brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup tim područjima". Trojica predsjednika su istaknula da su ova područja bila privremeno rješenje, kako je i predviđeno njihovim dogovorom od 4. svibnja 2017. godine.

Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije negiralo je tvrdnje da je nervni agens iz Rusije, uprkos sopstvenom tvitu i intervjuu Borisa Džonsona.

Ministarstvo je demantovalo da je tvrdilo da je nervni agens korišćen u trovanju Sergeja Skripalja potekao direktno iz Rusije.

Novo saopštenje je usledilo uprkos činjenici da je Forin ofis objavio tvit u kojem navodi upravo to.

Forin ofis je priznao da je obrisao tvit u kojem navodi da je nervni agens A-234 potekao direktno iz Rusije.

Naučnici britanske vlade priznali su da nisu mogli da utvrde poreklo otrova.


Britanska vlada je direktno optužila Kremlj da stoji iza hemijskog napada na špijuna Sergeja Skripalja.

Trovanje bivšeg ruskog obaveštajca Sergeja Skripalja u Solsberiju su mogle da izvedu specijalne službe SAD, Izraela ili Velike Britanije, rekao je francuski general Dominik Delaverd.

General Delaverd je predstavio nekoliko verzija slučaja Skripalj u članku koji je objavio ASAF. Prema mišljenju francuskog oficira, Rusija ne samo da nema nikakve veze sa trovanjem Skripalja, već ni sa nervnim gasom "novičok".

"Ta supstanca je postala poznata širokoj javnosti zahvaljujući izjavama ruskog disidenta Vila Mirzajanova, bivšeg vojnog hemičara, devedesetih godina prošlog veka. On je 2007. godine u SAD knjigu objavio 'Državne tajne' u kojoj je naveo nekoliko hemijskih formula kao potvrdu svojih navoda. Ako se to potvrdi, ispada da je 'novičok' od 2007. godine prestao da bude isključivo ruski izum i mogao je da ga proizvede bilo ko", piše general.

On je postavio pitanje zbog čega bi predsednik Rusije, makar teoretski, odobrio likvidaciju Sergeja Skripalja, kog je 2010. godine pomilovao i koji već dugo vreme ne predstavlja pretnju, posebno 16 dana uoči izbora.

On navodi da bi iza ubistva Skripalja mogli da stoje Izrael, SAD i Velika Britanija.

"Jaka alijansa Rusije, Bašara el Asada, Irana i Hezbolaha se ne dopada Izraelu. Treba samo da se pročitaju izraelski mediji, pa da se uverite u to. Rusija je ta karika u tom savezu zbog koje američko-izraelski plan cepanja Sirije nije postignut i nakon sedam godina rata. Mnogobrojne posete Netanijahua Putinu sa ciljem da ga ubedi da prepusti Siriju i Iran nisu urodile plodom. I na kraju je trebalo uraditi nešto i pojačati pritisak na njega kako bi odbacio taj teret", smatra Delaverd.

"Povećanje pritiska do maksimuma na jaku i, prema rečima neokonzervativaca, preteću Rusiju deo je interesa SAD. Kao što je to i provociranje velike krize između EU i Rusije. Ako su Amerikanci odlučili da varaju, oni u kriminalnoj istrazi mogu da podmetnu neke snimke telefonskih razgovora na ruskom jeziku između navodnih ubica. Te njihove antiruske optužbe će biti samo pojačavane", napisao je general.

Treća država koja je mogla da otruje Skripalja je Velika Britanija gde se i desilo trovanje. On smatra da bi specijalne službe Tereze Mej mogle da rade u interesu SAD ili Izrael.

Willy Wimmer, bivši zamjenik predsjednika OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), komentirao je u razgovoru za ruski RT aktualni slučaj Skripal te je poručio kako Britanija eksploatira europsku solidarnost te kako se ponaša poput "mafijaške države".

"Britansko ponašanje po pitanju slučaja Skripal predstavlja veliku opasnost međunarodnom miru", rekao je Wimmer koji je bio na poziciji zamjenika predsjednika OESS-a od 1994. do 2000. te je kasnije bio državni tajnik u njemačkom ministarstvu obrane.

"Mislim da se ovo može nazvati mafijaškom državom jer se ovakvo ponašanje protivi svakom europskom i međunarodnom pravu", istaknuo je. "Sve dok se Britanija ne bude ponašala u skladu s pravom i međunarodnim zakonom, smatram da bismo svi ovo trebali promatrati kao još jednu britansku laž koja ima za mogući cilj i pokretanje rata protiv Rusije", poručio je.

Kina je prije dva dana objavila protumjere na uvoz američkih proizvoda namećući carine u visini do 25% za 128 proizvoda. To je odgovor samo na uvođenje američkih carina na čelik i aluminij, objavilo je kinesko ministarstvo financija, a javlja agencija Xinhua. Vrijednost uvozne robe za koju je Kina uvela carine doseže 3 milijarde dolara.

Službeni Peking je upozorio prošli mjesec da razmišlja o uvođenju carina, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg izbijanja trgovinskog rata između dva svjetska ekonomska diva. Nove kineske carine, koje je odredila resorna komisija zadužena u okviru kineske vlade, odnose se na različite proizvode od voća do svinjskog mesa.

Međutim, ovaj sukob se neće zaustaviti. Američki predsjednik Donald Trump je 22. ožujka najavio da će SAD uvesti nove carine na oko 60 milijardi dolara uvezene kineske robe. Sredinom ožujka je Bijela kuća odbila komentirati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog uz uvođenje carina Kinezima.

Potvrđeno je kako Trump nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore, izjavili su dužnosnici koji su o tom pitanju raspravljali s Trumpovom administracijom. Dodano je i kako će carine biti povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu, koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini počela u kolovozu prošle godine.

One su konačno i objavljene i Bijela kuća je jučer najavila predloženi spisak od 1300 kineskih proizvoda vrijednih oko 50 milijardi dolara. Iako desetak milijardi manje od planiranog, ovo je ipak ogroman iznos i znak da je trgovinski rat između Washingtona i Pekinga ušao u vruću fazu.

Popis širokog spektra obuhvaća zrakoplovnu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, robotiku i industriju strojeva. SAD su se očito usmjerile na kineski sektor visoke tehnologije, s ciljem da smanje kineski izvoz u SAD i potkopavaju razvoj visokih tehnologija u Kini.

Rusija može poslati zamjenu za 60 diplomata koji su u znak solidarnosti Washingtona s Londonom oko navodnog slučaja Skripal protjerani iz Sjedinjenih Država, izjavio je predstavnik State Departmenta za CNN. Prema riječima dužnosnika, Washington se nada kako će Moskva prihvatiti i nove američke diplomate u zamjenu za prognane Amerikance.

Ova odluka američke administracije nema objašnjenja i može značiti samo da SAD nisu dobile nikakav dokaz od saveznika iz Londona o ruskoj krivnji.

State Department je za CNN potvrdio da Sjedinjene Američke Države i Rusija mogu zamijeniti protjerane diplomate. Ured je napomenuo da je to uobičajena praksa u slučajevima deportacije osoba koje se proglase "persona non grata".

"Kao u slučaju sličnih incidenata u prošlosti, ruska vlada ima pravo zahtijevati akreditaciju za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u diplomatskoj misiji. Svaki od tih zahtjeva razmatrat će se na individualnoj osnovi", rekao je glasnogovornik State Departmenta za CNN.

Službenik je dodao da Moskva još nije obavijestila Washington o smanjenju ukupnog broja osoblja diplomatskih misija u Rusiji.

"Stoga Sjedinjene Američke Države očekuju da će i Rusija biti spremna prihvatiti nove američke diplomate u zamjenu za prognane", dodao je.

Prošlog tjedna je Bijela kuća protjerala 60 ruskih diplomata, navodeći da su oni zaposlenici ruskih obavještajnih službi. Zatvoren je i ruski konzulat u Seattleu. Uprava Donalda Trumpa je priopćila kako će ova odluka povećati sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, a sada poručuje da se vrati isti broj diplomata koliko ih je protjerano, te da se od ruske strane očekuje da primi isti broj natrag u Rusiju.

Iako ruski ministar vanjskih poslova još uvijek koristi termin "naši zapadni partneri", više je nego jasno da će se Rusija od sada nadalje iz principa suprotstavljati pokušajima uspostave i održavanja američke hegemonije posvuda u svijetu.

Moskva je spremna diplomatski i službeno učiniti sve kako bi zaštitila svoje saveznike. Veliki plamen na Baltiku je očito povezan s plinom, a raspiruje ga slučaj u Salisburyu. Međutim, bez željenog učinka.

Europske nule od političara osuđuju Moskvu, ali su oprezni da sukob ne dotakne tržište plina, na kojem bi EU mogla biti maksimalno kažnjena. Europski čelnici za to imaju dobar razlog. Nakon polarnih hladnoća i usprkos rekordnim isporukama ruskog plina, europska skladišta plavog goriva su prazna. Gospođa Merkel može unedogled raspravljati o ideji "smanjenja ovisnosti o ruskom plinu", planirati LNG terminale, ali bez "Sjevernog toka 2" će se Europa doslovno smrznuti ili će u ljetnoj sezonu energija poskupjeti toliko da će si "obični puk" teško moći priuštiti potrošnju električne energije veću od nekoliko kWh dnevno.

Rusko-njemački poslovni odnosi su vrlo dobri, unatoč sankcijama, a za Berlin bi bilo samoubojstvo odustati od statusa plinskog čvorišta u Europi.

Svatko je svjestan da je najava predstojećih ruskih pomorskih vježbi, koja dolazi odmah nakon izdavanja posljednjih dozvola u Berlinu za "Sjeverni tok 2", znači da se posebno planira buduća trasa.

Sjedinjene Američke Države grade dvije vojne baze u sirijskom distriktu Manbij koji se nalazi na zapadnoj obali Eufrata i koji je pod opsadom naoružane grupe YPG/PKK, javlja Anadolija.

SAD jugoistočno od sela Dadat gradi bazu na mjestu na kojem se nalazila osmatračnica, a američka vojska je na tu lokaciju uputila građevinske mašine i građevinski materijal.

Riječ je o lokalitetu koji je osam kilometara udaljen od rječice Saju koja je linija razdvajanja između Manbija i Jarabulusa koji je oslobođen tokom prošlogodišnje operacije "Štit Eufrata".

Druga vojna baza koju SAD gradi u Manbiju udaljena je svega četiri kilometra od linije razdvajanja frontova sirijske opozicije i boraca YPG/PKK.

Nakon izgradnje, baza u Nuaymiyji će biti najbliža američka vojna baza sirijskim opozicionim snagama.

Moguća vojna operacija

U jeku najava moguće operacije turskih oružanih snaga u Manbiju, SAD je u tu regiju prije dva dana poslao dodatni konvoj vojske.

U konvoju se nalazilo najmanje 300 vojnika, dopremljena su i oklopna vozila, a američka vojska patrolira linijom razgraničenja.