Ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda nastavit će rasti i očekuje se da će dosegnuti 45 milijardi dolara u idućih pet godina, izjavio je ministar poljoprivrede Ruske Federacije Dmitry Patrushev.

Na međunarodnom gospodarskom forumu St. Petersburgu, rekao je novinarima kako misli da će postići sve njihove ciljeve.

Poticanje prodaje poljoprivrednih proizvoda u inozemstvu trenutno je jedan od prioritetnih zadataka Rusije. Patrushev je napomenuo kako će izvoz poljoprivrednih proizvoda ove godine biti manji od onoga iz 2018. godine, kada je dosegao gotovo 25 milijardi dolara.

Ranije je izjavio da će Rusija uskoro postati jedan od 10 vodećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda. U 2018-u, ruski proizvođači su uspjeli ući u niz strateški važnih tržišta. Porast je navodno uzrokovan povećanjem izvoza žitarica, ribe i mesa. Kina namjerava postati jedan od najvećih uvoznika ruske peradi i mliječnih proizvoda.

Najveći ruski proizvođač hrane " Cherkizovo Group" nastoji povećati izvoz, posebno u Kinu. Tvrtka je spremna popuniti prazninu u opskrbi Kine koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat s SAD-om, izjavio je izvršni direktor Sergey Mikhailov novinarima iz South China Morning Posta na međunarodnom gospodarskom forumu St. Petersburgu.

Također je rekao kako u početku tvrtka planira isporučiti 1.000 do 1.500 tona proizvodnje peradi, uglavnom pileće noge, krila i batake. Ta isporuka bi trebala porasti na 3.000 tona mjesečno.

Cherkizovo Group je započela s isporukom peradi u Kinu već prošlog mjeseca. "Procjenjujemo da bi potencijal ruskog izvoza peradi u Kinu mogao iznositi oko 200.000 tona godišnje, a udio Cherkizovo Grupe u tome bi trebao biti 40.000 tona peradi već sljedeće godine", rekao je Mikhailov.

Promet između Rusije i Kine (u poljoprivrednim proizvodima i hrani) porastao je za gotovo 30 posto prošle godine i to na više od 5 milijardi dolara. Ukupni promet između dviju zemalja pokazao je povijesni rast od oko 25 posto na 108 milijardi dolara, nadmašivši sve prognoze.

Skupina demokrata predstavit će rezoluciju s ciljem da upozore Netanyahua, koji je nedavno izjavio kako se zalaže za proširenje suverenosti Izraela na sva kolonizirana naselja.

Pet demokratskih senatora, uključujući zamjenika predsjednika skupine u Zastupničkom domu i dva ozbiljna kandidata za predsjedničku inauguraciju, predstavili su u četvrtak rezoluciju koja se protivi bilo kakvim planovima za izraelsku aneksiju Zapadne obale. Očito se radi upozorenju premijeru Benjaminu Netanyahuu, koji je nedavno izjavio kako se zalaže za širenje izraelskog suvereniteta na sva naselja .

"Jednostrana aneksija dijelova Zapadne obale potkopala bi ideju o rješenju s dvije države, oštetila odnose Izraela sa svojim arapskim susjedima, ugrozila židovski demokratski identitet Izraela i njegovu sigurnost", piše u ovoj neobvezujućoj rezoluciji.

Dodaje se: "Američka politika bi trebala osigurati uvjete za pregovaračko rješenje o dvije države".

Rezoluciju su inicirali senatori demokrata Jeff Merkley (Washington), Dick Durbin (Illinois), Elizabeth Warren (Massachusetts), Tammy Duckworth (Illinois) i Dianne Feinstein (Kalifornija) i Bernie Sanders.

Bernie Sanders i Elizabeth Warren su demokratski predsjednički kandidati koji su osudili želje Benjamina Netanyahua, izrečene prije izbora 9. travnja, da pripoji sva židovska naselja na Zapadnoj obali.

Ljevičarska organizacija na Bliskom istoku J Street pozdravila je rezoluciju. "Ova rezolucija je važno upozorenje Trumpovoj administraciji protiv svakog pokušaja da se potakne aneksija ili da se potkopaju izgledi za rješenje "dvije države", rekao je predsjednik organizacije Jeremy Ben-Ami.

Benjamin Netanyahu i Donald Trump su trenutno zaustavili promociju ideje, dok zet američkog predsjednika Jared Kushner ne objavi ekonomsku komponentu mirovnog plana na kojem je radio dvije godine.

Senatori Feinstein i Sanders pripadaju židovskom narodu, a njihove kolege Durbin i Duckworth već dugo imaju dobre odnose s pro-izraelskom zajednicom, tvrdi The Times of Israël.

The Times of Israel

Zapadni pakt je onoliko vrednosno veliki koliko su velike laži koje emituje. Zato se histerično plaši istine
Nedavno je obelodanjeno da će USAID - američka agencija za međunarodni razvoj - u narednom periodu uložiti osam miliona dolara u obrazovni sistem BiH i Republike Srpske, sa ciljem, kako se ističe, "jačanje kritičkog mišljenja". Kod nas je to odmah protumačeno kao kreiranje još jednog mehanizma za rušenje Dodika i slabljenje Republike Srpske. Svakako takvi strahovi nisu bez osnova, ali stvari su, uveren sam, ipak kompleksnije. Bar u prvoj fazi. Nije evroatlantskim centrima moći sam po sebi problem vodeći političar Srba u RS, već politika koju vodi po pitanju NATO i odnosa sa Moskvom. To je u fokusu njihovog interesovanja kako bi i kod nas pre ili kasnije nesmetano mogle da prođu nebulozne tvrdnje, kakve je, primera radi, pre neki dan izneo jedan od čelnika NATO - da Rusija vojno ugrožava Evropu. I to u mnogim "prosvećenim" ili "kritički mislećim" zemljama - po NATO standardima - građanstvo "guta", uprkos vidljivoj činjenici da taj pakt oko Ruske Federacije gradi baze i vojnu infrastrukturu i pokreće novu nuklearnu trku; nije obrnuto!

Vašington nema nikakvu ideju kako da reši problem BiH i Kosova. Geopolitički inženjering nikada nije uspeo na Balkanu
Balkan je povratio reputaciju geopolitičke crne rupe. Kosovo je nedavno rasporedilo oklopna vozila za hapšenje etničkih Srba na severu zbog navodnog krijumčarenja. U međuvremenu, policija sačinjena od etničkih Albanaca se sukobila sa srpskim civilima, što je zvaničnik srpske vlade Marko Đurić nazvao pretnjom stabilnosti i miru. Beograd je podigao borbenu gotovost svojih vojnih snaga. Rusija, saveznik Srbije, kritikovala je "provokaciju" Kosova.

Čuveni nemački kancelar Oto fon Bizmark jednom je upozorio da će rat u Evropi izazvati "neka prokleta glupost na Balkanu". Pokazalo se da je bio u pravu tri decenije kasnije, kada se kontinent survao u provaliju Prvog svetskog rata. Kao ishod tog sukoba nastaju ono što Nemci zovu Saisonstaaten, ili "sezonske države": male, nedemokratske i uglavnom etnocentrične države koje su se pokazale ranjivim u kontekstu rastuće pretnje totalitarnih sila. Većina njih bila je unutar ili blizu Balkana. Hladni rat je u velikoj meri zamrznuo ove nacionalne sukobe. Ali kad se Sovjetski Savez raspao, multietnička Jugoslavija mu se pridužila na đubrištu istorije, a Balkan je ponovo postao izvor sukoba.

Ruski i američki ratni brod zamalo su se sudarili u zapadnom Tihom oceanu, a svaka strana za incident krivi onu drugu, prenose u četvrtak agencije.

Ruska pacifička flota kazala je da je krstarica USS Chancellorsville prošla samo 50 metara ispred razarača admirala Vinogradova u jutarnjim satima.

Ruski ratni brod bio je prisiljen izvesti "manevar za hitne slučajeve" kako bi izbjegao američki brod.

Američke snage krive Ruse i navode da je za incident kriv njihov brod.

Zapovjednik američke flote Clayton Doss nazvao je Ruse "nepouzdanima i neprofesionalnima" i rekao da je njihov razarač "izveo nesiguran manevar protiv USS Chancellorsvillea". Odbacio je ruske optužbe kao "propagandu".

Admiral Vinogradov došao je na udaljenost između 15 i 30 metara od USS Chancellorsvillea u Filipinskom moru, kažu Amerikanci.

Ruska pacifička flota u međuvremenu je priopćila kako se incident dogodio na jugoistoku Istočnog kineskog mora i dodao kako su poslali protest poruku zapovjednicima američkog broda.

Obje zemlje redovito optužuju jedna drugu za opasne vojne manevre na moru i u zraku.

U studenom su Sjedinjene Države objavile snimku ruskog zrakoplova kako presreće njihov borbeni avion iznad Crnog mora u potezu koji su nazvali "neodgovornim", a za koji Rusi kažu da je učinjen kako bi se zaustavilo "narušavanje ruskog zračnog prostora".

Na našem portalu nedavno smo pisali kako rijetki zemni metali, koji se koriste u širokom spektru visokotehnoloških proizvoda, uključno i onih za vojne namjene, mogu biti kineski "as u rukavu" u trgovinskom ratu sa SAD-om. Naime, Kina je najveći globalni proizvođač i prerađivač rijetkih zemnih metala, a njezin udio na svjetskom tržištu nadvisuje 80%, pri čemu veliki dio rijetkih elemenata ona izvozi u SAD gdje se koriste i u vojne svrhe tj. izradi sofisticiranih sklopova za suvremene oružane sustave, kao i za IT industriju, akomulatore u hibridnim automobilima, televizore, vjetro-turbine, lasere, u optici i još puno toga.

A da je stanje, kada je o tome riječ po SAD ozbiljno s obzirom da iz Kine uvoze čak oko 80% tih elemenata, svjedoči i vijest da je američko Ministarstvo obrane obavilo pregovore s tvrtkom Mkango Resources Ltd iz Malavija, kao i drugim proizvođačima rijetkih zemnih metala iz čitavoga svijeta, vezano za isporuke strateški važnih elemenata SAD-u (info: Reuters).

Jason Nie, inžinjer Agencije za vojnu logistiku Pentagona, izjavio je slijedeće: "Mi tražimo izvore za dostavu izvan Kine. Želimo diversifikaciju (uvoza rijetkih zemnih elemenata, op. GN.)." Izjavio je kako je Agencija obavila razgovore i s tvrtkom Rainbow Rare Earths Ltd iz Burundija.

Podsjećamo: kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je, u kulminaciji napetosti u trgovinskom ratu između Kine i SAD-a, posjetio kinesku tvornicu za proizvodnju rijetkih zemnih metala JL MAG Rare-Earth Co. Taj je potez, zbog konteksta vremena i sadržaja, odmah shvaćen kao upozorenje Washingtonu da bi Kina mogla obustaviti daljnji izvoz tih elemenata u SAD, iako Peking to do sada nikada nije izričito najavljivao, čak niti kao mogućnost. Međutim, zato su to vrlo aktivno činili kineski mediji. Jer Kina, osim što kontrolira gotovo čitav izvoz tih elemenata u SAD, kontrolira i gotovo čitavu globalnu preradu rijetkih zemnih metala. Naime, oni se kao iskopine dostavljaju u Kinu gdje se onda prerađuje u konačne, čiste proizvode.

SAD imaju jedan rudnik rijetkih metala u Kaliforniji - Mountain Pass, u vlasništvu MP Materials. Iz njega se godišnje u Kinu na preradu izveze oko 50 tisuća tona iskopine.

U svibnju je australijska tvrtka Lynas Corporation Ltd potpisala memorandum o razumjevanju s američkom tvrtkom iz Teksasa Blue Line Corp za izgradnju tvornice za preradu rijetkih zemnih metala u SAD-u.

Predsednik Vladimir Putin je, govoreći o odsustvu pozivnice na događaje povodom 75. godišnjice iskrcavanja saveznika u Normandiji u Drugom svetskom ratu, izjavio da ni Rusija takođe ne poziva svakog i uvek.

"U vezi sa pozivanjem ili nepozivanjem: ni mi ne pozivamo sve i na svaki događaj, zašto bi mene obavezno svuda pozivali? Nisam ja dežurni gost? Imam dovoljno posla ovde. To uopšte nije problem", rekao je Putin na sastanku sa urednicima stranih novinskih agencija, komentarišući odsustvo pozivnice u Normandiju.

"Ali ako biste se bavili nekom zaverom, možete zamisliti da su zapadni lideri hteli da ćućore jedan sa drugim pre nego što počnu bilo kakve kontakte sa nama", dodao je Putin u šali.

Ruski lider je istovremeno naglasio da pitanje poziva nije važno.

"Bitno je nešto drugo: istina o istoriji i užasnoj tragediji koja je zadesila čovečanstvo tokom Drugog svetskog rata. To nikada ne smemo zaboraviti, ne smemo izdavati te događaje i izdati naše pretke, naše očeve i dedove. To ne treba da radimo", dodao je Putin.

Ranije je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio da francuski poziv na komemoraciju nije inicijalno podrazumevao dolazak zvanične delegacije Moskve na te događaje.

Svetski lideri okupili su se juče u Portsmutu, na jugu Velike Britanije, kako bi obeležili 75. godišnjicu najveće pomorske invazije u istoriji, takozvanog Dana de.

Nemačka vlada priprema se za pružanje vojne podrške "sigurnoj zoni" u severnoj Siriji koju planira SAD. Zona treba da zašti kurdsku policiju, koja se borila protiv Islamske države na strani SAD-a, kako od sirijskih tako i od turskih vojnika.

O odgovarajućim planovima će se raspravljati u Berlinu u petak, kada američki državni sekretar Majk Pompeo ode u prvu zvaničnu posetu Nemačkoj - poseta koja je nekoliko puta odložena.

Spiegel Online je u četvrtak preneo da je nemačka vlada "u višemesečnim, tajnim pregovorima signalizirala SAD-u da će biti spremna da vojno učestvuje u obezbeđivanju sigurne zone". Amerikanci su "u poslednjih nekoliko meseci više puta tražili od nemačke podršku iza kulisa, prvi put na marginama Minhenske bezbednosne konferencije, sredinom februara".

Od tada je nemačka vlada tražila "konstruktivan dijalog sa Vašingtonom". "Kancelarija kancelarke, Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo odbrane se u velikoj meri slažu da se ne treba otuđiti od SAD-a u vezi sa sirijskim pitanjem."

Prema Spiegel Online-u još uvek je otvoreno pitanje kako će nemačka vojska učestvovati u uspostavljanju sigurne zone. Otpremanje kopnenih trupa je isključeno iz političkih razloga, ali je povećana mogućnost vazdušne podrške bezbednosnim snagama. U tom cilju, Berlin je predložio Vašingtonu da proširi trenutnu misiju nemačke vojske u Jordanu.

Od juna 2017. godine, nemačka vojska je zadržala svoju bazu u jordanskoj vazduhoplovnoj bazi pod imenom "Camp Sonic". Specijalno opremljeni "Tornado" mlazni motori sprovode vazdušno izviđanje za koaliciju antiislamista koju predvode SAD. Nemačka avijacija takođe lansira avione preko Sirije. Mandat za ovu misiju ističe 31. oktobra i, prema odluci nemačkog parlamenta, neće se produžavati.

Vojna podrška "sigurne zone" u severnoj Siriji značila bi masivnu eskalaciju učešća Nemačke u sirijskom ratu, koji je od samog početka imao za cilj svrgavanje režima Bašara el-Asada i njegovo zamenjivanje zapadnim lutkarskim režimom.

Nemačko ministarstvo spoljnih poslova intenzivno je bilo uključeno u izgradnju pro-imperijalističke sirijske opozicije, koja se uglavnom oslanjala na islamisku policiju Al Kaide. U tom cilju, podržali su je ne samo SPD i Zeleni, već i Leva stranka.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) saopćili su da su preliminarni rezultati istrage o napadima na naftne tankere pored obala ove zemlje prošlog mjeseca pokazali da su oni bili dio "sofisticirane i koordinirane" operacije koju je najvjerovatnije izvela država, ali nije spomenuta određena zemlja.

UAE, zajedno sa Saudijskom Arabijom i Norveškom, predstavila je u četvrtak prve rezultate istrage tokom kratkog sastanka u Vijeću sigurnosti UN-a, koje će također dobiti finalne rezultate istrage kako bi razmislilo o mogućem dogovoru.

Tri zemlje na sastanku nisu spomenule Iran, kojeg je SAD optužio da je direktno odgovoran za napade 12. maja koji su se desili u vrijeme povećanih tenzija između Tehera i Washingtona. Iran je negirao da je umiješan.


Zajednička istraga zemalja ukazuje na to da je za napade bila porebna stručna navigacija brzih brodova i obučenih ronioca koji su najvjerovatnije sa velikim stepenom preciznosti prilijepili mine na plovila, dva saudijska, jedno norveško i jedno sa zastavom Emirata, i to ispod mora kako bi ih onesposobili, ali ne i potopili.

Navodi se da ove države vjeruju da je to bilo djelo nekoliko timova operativaca, koji su koordinirali vrijeme detonacije sva četiri eksploziva u manje od sat vremena.

"Dok istrage još traju, ove činjenice su snažni pokazatelji da su četiri napada bili dio sofisticirane i koordinirane operacije koji je izveo faktor sa značajnim kapacitetima za operaciju, najvjerovatnije državni faktor", navodi se.

Izraelski vrhovni tužilac odbio je danas zahtjev premijera Izraela Benjamina Netanjahua da odloži njegovo saslušanje pred podizanje optužnice u tri slučaja korupcije.

Netanjahu je zatražio da se saslušanje odloži, navodeći kao razlog nedavne parlamentarne izbore i novu izbornu kampanju koja je u toku pred ponovne izbore 17. septembra.

Glavni savjetnik vrhovnog tužioca Gil Limon je u pismu odgovorio Netanjahuovim savjetnicima da raspuštanje parlamenta, Kneseta i održavanje novih izbora ne može da opravda odlaganje saslušanja premijera.

U pismu se dodaje da je Netanjahuu dat rok od šest mjeseci da se pripremi, nakon što su dokazi dostavljeni njegovim advokatima u aprilu, za saslušanje 2. ili 3. oktobra.

Izraelski mediji navode da Netanjahu planira da se žali Visokom sudu pravde zbog odbijanja vrhovnog tužioca da odloži saslušanje.

Netanjahuovi advokati moraju obavijestiti vrhovnog tužioca do 10. juna da li on namjerava da se odazove saslušanju.

U slučaju da odbije saslušanje, tokom kojeg ima šansu da ubijedi Mendelblita da ga ne goni sudski, tužilac može da podigne optužnicu u roku od nekoliko dana ili nedjelja.

Tužilac je u maju pristao da odloži saslušanje, prvobitno planirano do 10. jula, do početka oktobra.