I dok se zemlje članice Europska unije, kako bi pokazale svoje jedinstvo i podršku Londonu zbog trovanja bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u Salisburyu 4. ožujka, pripremaju Rusiji dati "snažan diplomatski odgovor", sve više dokaza upućuje na činjenicu da Rusija nema nikakve veze s ovim incidentom.

Osim toga, London nikada nije pokazao ni najmanji dokaz ili argument kojim bi potkrijepio svoju tvrdnju o vrlo "vjerojatnoj krivnji" Rusije za napad kemijskim oružjem na europskom teritoriju.

O cijelom slučaju europska javnost zna isto kao prvog dana i prvih vijesti koje je objavio London, bolje rečeno ništa. Rusija je "kriva" jer nije pružila dokaze o svojoj nevinosti.

Ranije smo pisali kako trag vjerojatno vodi do Hillary Clinton i ljudi koji su radili na lažnom "Dosjeu Trump" i njegovim navodnim vezama s Rusijom, obzirom da je Sergej Scripal s agentom britanske službe MI6 Christopherom Steeleom radio na sramotnoj dokumentaciji protiv Trumpa. Christopher Steele je britanski špijun povezan s grupom Fusion GPS, dakle bio je izravno povezan s Demokratskim nacionalnim kongresom i Hillary Clinton u Sjedinjenim Državama.


Zbog lažnog dosjea Christophera Steelea su korumpirani čelnici FBI-a i američkog Ministarstva pravosuđa pratili Trumpa, njegovu obitelj, njegove suradnike, njegov tranzicijski tim i njegovu administraciju.

Što je Sergej Skripal znao o Steeleovom dosjeu? Portal "What Does It Mean" piše kako je dvostrukog agenta Sergeja Skripala i kćerku otrovao MI6 zato što su se namjeravali vratiti u Rusiju. Kako bi to bilo moguće, Skripal je u zamjenu za ulazak u domovinu ruskim službama htio predati dokumente koje je posjedovao, a koji potvrđuju da je dosje o vezama Trumpa i Rusije ili slučaj "RussiaGate" potpuno lažan i dizajnirao ga je MI6.

Prije i početkom ofenzive "Čelik Damaska" sirijskih vladinih snaga na Istočnu Goutu je zapadna propaganda, baš kao što je bilo u Aleppu, šizofreno, iz sata u sat, sve dok nisu popucale linije obrane terorista na istočnom obodu enklave, grmjela "kako se u okruženju nalazi 400 000 civila i nekoliko desetaka tisuća pobunjenika koji pružaju hrabri, ali očajnički otpor režimu".

Sazivane su sjednice Vijeća sigurnosti, a Washington, Pariz i London su prijetili izravnom vojnom intervencijom ako sirijske vladine snage istog trenutka ne obustave vojnu kampanju.

Danas, nešto više od mjesec dana od početka kampanje, svi šute. Terorističke skupine su u rasulu, većina ih se predala i pristala na odlazak u Idlib, a civili ostaju na područjima koje je oslobodila vladina vojska. Oni koji su još na području koje nadziru teroristi izlaze kroz humanitarne koridore na teritorij pod kontrolom vladinih snaga.

Podsjetimo da je nakon oslobođenja istočnog dijela Aleppa od 140 000 civila, preko 100 000 ostalo na vladinom teritoriju, a za Idlib je otišlo oko 37 000 osoba. Skupinu ljudi koji su se odlučili napustiti istočni Aleppo su činili teroristi koji nisu htjeli položiti oružje i članovi njihovih obitelji. Među njima je bilo lokalnog stanovništva, ali i stranih boraca i Sirijaca iz drugih krajeva zemlje.

Brojke u Istočnoj Gouti govore isto i demontiraju propagandu zapadnih kancelarija od prije mjesec dana.

Prvo, ogroman broj ljudi nije htio napustiti svoje domove u oslobođenim gradovima i selima. To su područja većih gradova Hawsh Dawahira, Shifuniya, Hazrama, Nasabiya, Utaya, Beit Naim, Rayhan, Hawsh Ashari, Misraba, Beit Sawa, Jisrin, Misraba, Modira i Ain Tarma.

Ono što se naslućivalo otkako je Trump došao na vlast u Americi i svoj bliskoistočni paket poslovnih ambicija dodijelio mlađahnom porodičnom ekstremnom cionisti, zetu Jaredu Kushneru, dobiva sasvim konkretne obrise. U posjetu Bijeloj kući minulog utorka bila je nova vodeća i apsolutistička kreatura pustinjske naftne imperije, saudijski prestolonasljednik i već sada tamošnji vlasnik »svega« princ Mohammad bin Salman. On je s Trumpom - baš kao da je već okrunjeni kralj - izvjesno dogovarao, mada mimo medija, i završni udarac protiv sedam decenija dugog, planetarno opstruiranog projekta stvaranja palestinske države, na način koji zadovoljnima čini obadvojicu. Svakoga iz specifičnih, drugačijih razloga. Trumpa zato što će mu obezbijediti ono njemu najbitnije: nastavak svekolikog businessa naftom, dolarom i neograničenom prodajom oružja zalivskim Arapima, potčinjenim još malo saudijskom princu a već koliko sutra, novom saudijskom kralju. A ovome, nakon što mu otac abdiciranjem za života prepusti tron, uživanje u beskrajnoj budućoj višedecenijskoj sreći vladanja Zaljevom i tamošnjim sunitima, sada dodatno nabildavanim protiv Irana, saudijskog i »sveislamskog« neprijatelja broj jedan. I, kako bi u Saudiji i u Americi kazali, lidera terorističkog svijeta.

Mlađani Kushner, strasni pristalica sve živahnijeg mita o »velikom Izraelu« za početak dobija u ovoj američko-saudijskoj simbiozi oreol tvorca projekta kojim se rješava palestinsko pitanje. Povijesni uspjeh će se, naravno, knjižiti u slavlju na punca Trumpa koji time postaje »onaj što je riješio što ni jedan američki predsjednik prije njega nije uspio«. Storija je za Hollywood i mitologiju kao nacrtana. Za istoriju, naravno, to se zove okončanje mirovnog procesa. Palestinaci su, eto, prisiljeni da sjednu za kobajagi pregovarački kako bi zvanično i potpisom priznali kraj sna o vlastitoj suverenoj državi, njenoj teritoriji, granicama, Istočnim Jeruzalemu kao glavnom gradu, pravu na povratak...

Neophodna kritična masa za završni zločin nad storijom o Palestini, vjeruju u Washingtonu, Tel Avivu i Rijadu, već je obezbjeđena. Mohammad bin Salman, tridesetdvogodišnji apsolutista i već sada diktator iz pustinje - groteskno prozvan na ushićenom Zapadu »reformatorom islama«, jer je, zamislite, dozvolio ženama da sjednu za volan muževljevih automobila i imaju pravo ići u kino, ima jednostavan plan, naravno dogovoren sa Kushnerom: Okolni partneri, zalivski sunitski milijarderi, već su natjerani da se udruže sa Izraelom protiv sada već najopasnijeg, šejtanskog Teherana. »Pomirenje« sa Netanyahuom stvara moćnu alijansu protiv Irana, promoviranog u planetarnog neprijatelja broj jedan. Logika koja inače nije obavezna u arapskom svijetu - neprijatelj mog neprijatelja je obavezno moj prijatelj - u ovom slučaju važi. Jasno, u proizvodnju te »logike« je uloženo mnogo: Interes radikalnih, »pravovjernih« sunita da slome zle šiite; Interes Izraela da se Iranu po svaku cijenu onemogući navodno pravljenje atomske bombe, jer jedino Izrael na Bliskom istoku smije da je ima; Interes Trumpa da čuva jevrejski lobi kod kuće koji čuva njega, uz primarni interes da širi tržište oružja i svega drugog po Bliskom istoku; Interes da se zaustavi širenje Rusa, Irana, a eto i Kine iza brda što se zaskakuju po Bliskom istoku; Konačno, Netanyahuovog Izraela da jednom za svagda skine s vrata Palestince koji su, naravno, »uljezi« na njihovim povijesnim prostorima od praistorije do vječnosti...

Viši iranski dužnosnik u nedjelju je kazao kako je sramotno što je američki predsjednik Donald Trump imenovao Johna Boltona za savjetnika za nacionalnu sigurnost, zbog njegovih veza s pobunjenicima koje Iran smatra teroristima, objavila je novinska agencija IRNA.

Komentatori su prošloga tjedna, nakon njegova imenovanja, ocijenili da to signalizira čvršći stav Washingtona prema Teheranu i još jedan čavao u lijesu sporazuma o nuklearnom programu Irana sklopljenom s administracijom Trumpova prethodnika Baracka Obame.

"Za navodnu supersilu sramotno je da njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost prima plaću od terorističke sekte", kazao je Ali Shamkhani, tajnik iranskog Vrhovnog nacionalnog vijeća za sigurnost.

Bolton podržava oružanu oporbenu skupinu Narodne mudžahedine koji su u egzilu i koje Iran smatra terorističkom skupinom. Na njihovim skupovima Bolton je držao govore.


Ni Bolton ni Bijela kuća nisu željeli komentirati iranske tvrdnje, a glasnogovornik mudžahedina u Parizu Shahin Ghobadi kazao je kako je tvrdnja da su plaćali veleposlanika Boltona ili bilo kojeg drugog američkog dužnosnika smiješna laž.

U govoru koji je pred tom skupinom održao u srpnju u Parizu Bolton je izrazio nadu da će iranska vlada biti srušena "do 2019.".

Moskva je zabrinuta što se u različitim regionima Avganistana koriste helikopteri bez identifikacionih znakova koji prevoze militante i naoružanje, navodi se u komentaru Ministarstva inostranih poslova Rusije uoči konferencije o Avganistanu koja će se održati 26. i 27. marta u Taškentu.

Rusko ministarstvo je naglasio da je Moskva zabrinuta rastom aktivnosti militanata pokreta "Taliban" koji izvode napade u različitim delovima Avganistana, kao i povećanjem prisustva DAEŠ-a u severnim provincijama koje se graniče sa državama ZND.

"Izazivaju zabrinutost slučajevi korišćenja helikoptera bez oznaka u različitim regionima Avganistana, sa ciljem prebacivanja militanata i naoružanja zapadnog tipa za avganistansko 'krilo' ove terorističke grupe. Smatramo da izjave avganistanskih zvaničnih lica koje to potvrđuju zahtevaju ozbiljnu istragu", navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva inostranih poslova.

Ministarstvo je istaklo da potvrđuje želju za "daljim razvojem saradnje sa Avganistanom kada je u pitanju borba protiv terorističke pretnje i trgovine narkoticima, uz tesnu saradnju sa regionalnim partnerima".

"Nastavićemo da pružamo pomoć Avganistanu u osposobljavanju vojske i policije, obuci njihovih pripadnika preko kompetentnih ruskih resora", dodaje se u saopštenju.

Na konferenciji u Taškentu će učestvovati ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Kako prenosi turski list Hürriyet, turski predsjednik Erdogan, ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Hassan Rohani će se sastati 4. travnja i razgovarati o daljnjim koracima za smirivanje sirijske krize.

Od prošlog sastanka trojice lidera, sirijska je vojska, unatoč američkoj prijetnji vojnom intervencijom, oslobodila Istočnu Goutu, a turska vojska i proturske islamističke milicije su na sjeveru protjerale Kurde i njihove YPG snage iz sirijske pokrajine Afrin. U drugom slučaju imamo zanimljivost da su tri dana uoči pokretanja kampanje u Moskvi na radnom sastanku boravili načelnik turskog Glavnog stožera, general Hulusi Akar, te čelnik turske Nacionalne obavještajne službe (MIT) Hakan Fidan.

Kako Kurdi u Afrinu regiju nisu htjeli predati u ruke sirijskih vladinih snaga i predati oružje, Moskva nije učinila ništa da spriječi turski vojnu kampanju u kojoj su Kurdi poraženi i prisiljeni na povlačenje. Zašto je Rusija donijela takvu odluku? Iz prostog razloga što je između američke vojske, koja bi prije ili kasnije došla u Afrin, te turske vojske i islamističkih milicija, preferirala potonje. U prvom slučaju bi se stvorili svi preduvjeti da se po uzoru na Kosovo proglasi neovisnost kurdske države, dok u drugom slučaju Rusija, a samim tim i vlada u Damasku, dobivaju na vremenu i otklanjaju u ovom trenutku najveću prijetnju. O zajedničkim daljnjim koracima Moskve, Ankare i Teherana za sada ne znamo ništa, kao što nitko ne zna sadržaj razgovora koji su vođeni tijekom pregovora u Moskvi između ruskog vojnog i obavještajnog osoblja.

I dok se sirijska vojska sada mora usmjeriti na čišćenje ostalih enklava, prije svega kampa Yarmuk, velikog područja južno od Damaska kojeg još uvijek drže ISIL i sirijski ogranak Al-Qaede, Sirija svjedoči nastanku nove krize u koju nisu izravno involvirani ni Damask, kao ni njegovi ruski i iranski saveznici ili Hezbollah.

Temelji za ovu krizu su davno postavljeni, ali je postala vidljiva tek sada. Riječ je o tome da dvije najveće vojske NATO pakta ne mogu podijeliti zone utjecaja u Siriji. Sjedinjene Američke Države i Turska se sve više udaljavaju jedna od druge, a taj proces prate žestoke rasprave koje bi mogle dovesti do puno opasnije situacije.

"Bivši veleposlanik John Bolton će biti moj novi savjetnik za nacionalnu sigurnost. Vrlo sam zahvalan za službu generalu Herbertu McMasteru koji je odradio izvrstan posao i uvijek će ostati moj prijatelj. Predstavljanje će biti održano 09. travnja", napisao je američki predsjednik Donald Trump na Twitteru, najavljujući svog novog savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Nakon Sally Yates, Mikea Flynna, Jamesa Comeya, Mikea Dubkea, Seana Spicera, Reincea Priebusa, Anthonya Scaramuccia, Stevea Bannona, Sebastiana Gorke, Toma Pricea, Dine Powell, Omarose Manigault-Newman, Roba Portera, Hope Hicks, Garya Cohna, Johna McEnteea i Rexa Tillersona moćna skupina iz sjene koja provodi čistke je sada pokosila i generala Herberta McMastera. S ovim ljudima je Donald Trump krenuo u provedbu plana America First, ali je tek nakon protjerivanja Stevea Bannona iz Bijele kuće postalo jasno da Trump ne igra nikakvu ulogu u Bijeloj kući u kojoj je praktično u kućnom pritvoru.

Novi savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton u američkoj farsi koja se konvencionalno zove "vanjska politika" nikada nije gubio vrijeme kada je trebalo davati, blago rečeno, "besmislene" izjave, ali sada govorimo o čovjeku koji će kreirati američku sigurnosnu politiku.

Ranije je rekao kako Sjedinjenim Državama "ne bi smetalo" da je svrgnut turski predsjednik Erdogan, te "kako su sekularni turski generali, unatoč propalom vojnom udaru, ipak spustili na zemlju".

Ova izjava pojašnjava koliko se glupo i bezobzirno ponašaju američki dužnosnici u diplomatskoj areni. Svi znamo da su Sjedinjene Države uvijek spremne na uporabu islamističkih ekstremista i da od njih stvaraju svoje "Legije stranaca", ali se pozdravlja pokušaj svrgavanja Erdogana, koji je i sam islamist i član Muslimanskog bratstva, koncept kojeg je vješto ujedinio s klasičnim turskim nacionalizmom.

Iran bi trebalo da ojača veze sa Rusijom i Kinom kako bi se suprotstavio još oštrijem stavu SAD, koji se očekuje nakon što je američki predsednik Donald Tramp na poziciju državnog savetnika za nacionalnu bezbednost imenovao Džona Boltona, izjavio je šef Komiteta za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku Aledin Borujerdi.

"Amerikanci insistiraju na oštrijoj politici prema Islamskoj Republici Iranu i mi moramo da ojačamo našu orijentaciju prema Istoku, posebno ka Kini i Rusiji", izjavio je Borujerdi, prenosi Rojters.

Kako je agencija ranije izvestila, američki predsednik u petak, 23. marta, izabrao je Džona Boltona za novog savetnika za nacionalnu bezbednost i na Tviteru poručio da će on zameniti aktuelnog savetnika H. R. Makmastera.

Bolton (69), koji je zagovarao upotrebu vojne sile protiv Irana i Severne Koreje, takođe je sledbenik tvrdog kursa prema Rusiji, navodi britanska agencija.

On je treći Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost za 14 meseci.

Osnivač "Vikiliksa" DŽulijan Asanž objavio je na Tviteru da je obrisao svoj nalog na Fejsbuku, rekavši da je osnivač "Fejsbuka" Mark Zakerberg "megalomanijak" koji svoje korisnike naziva glupacima.

"Upravo sam obrisao svoj nalog na Fejsbuku. Zapravo, nikada ga nisam ni imao. Prijatelji ne ubacuju svoje prijatelje u ogromnu bazu obaveštajnih podataka, koju kontroliše megalomanijak koji naziva svoje korisnike 'glupacima'", napisao je Asanž na Tviteru, a u prilogu je ostavio fotografiju internet prepiske Zakerberga i neimenovanog prijatelja.

Nakon što je Donald Trump iz novih mjera o nametanju carina na čelik, aluminij, te posebnih carina u iznosu od 60 milijardi dolara za Kinu, izuzeo saveznike, iako Europsku uniju privremeno do 1. svibnja, uz zemlje kojima je Washington već nametnuo niz sankcija, jasno je da se ova odluke odnosi na Kinu.

Jučer su Kina i Rusija, koja nema značajnu trgovinsku razmjenu sa Sjedinjenim Državama, najavili da će odgovoriti nametanjem carina na američke proizvode.

Rusija će vjerojatno pripremiti popis ograničenja na uvoz određenih proizvoda iz Sjedinjenih Država kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija, a na sličan se potez sprema i Kina, izvijestili su u petak iz ministarstava trgovine dvije zemlje, po čemu se vidi da su akcije Pekinga i Moskve koordinirane.

"Vjerojatno ćemo pripremiti prijedloge o protumjerama, odnosno restrikcije na uvoz američke robe. Mislim da će sve zemlje ići tim putem", rekao je zamjenik ruskog ministra trgovine Viktor Jevtukov.

Ministarstvo trgovine Kine je u petak priopćilo da planira uvesti mjere u vrijednosti do tri milijarde dolara na uvoz iz Sjedinjenih Država kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija. Još nisu najavljene protumjere na zasebne američke carine za kineske tehnološke proizvode u iznosu od 60 milijardi dolara.

Dakle, trenutno se Peking ograničio na odgovor od tri milijarde dolara, što je 20 puta manje od vrijednosti paketa kojeg je predložio Trump. Američki mediji i njihovi sateliti u regiji navode kako je ovo signal da Peking pokazuje suzdržanost i da ne želi trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama.