Ruska valuta zamijenit će dolar u transakcijama između dviju zemalja, izjavio je Tareck El Aissami, potpredsjednik ministarstva gospodarstva Venezuele na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu

"Jednostrane američke sankcije sprječavaju nas da koristimo američke dolara za ekonomske transakcije" - rekao je venezuelanski dužnosnik u subotu, na posljednjem danu godišnjeg poslovnog summita. "Tako smo razvili mehanizam kako bismo mogli ispuniti svoje obveze prema Rusiji, a on će se provoditi u rubljama."

Prema priopćenju ruskog predsjednika Vladimira Putina na istom događaju, Caracas duguje Moskvi 3,5 milijarde dolara i do sada je uspio servisirati svoj dug.

Zaobilazno rješenje trebalo bi dopustiti Venezueli da zaobiđe financijske i industrijske sankcije koje je nametnula sadašnja administracija Bijele kuće, a istovremeno da štiti rusku stranu od dodatnih kazni iz Washingtona.

Mehanizam za plaćanje rubljama prvi je put objavljen prošlog mjeseca, ali njegovi operativni detalji i vrijeme uvođenja ostali su nedorečeni, a El Aissami, koji je do prošle godine bio potpredsjednik zemlje, i koji se smatra jednim od najvećih dužnosnika predsjednika Nicolasa Madura, nije otkrio dodatne pojedinosti.


El Aissami, koji je ujedno i međunarodni direktor za državni naftni gigant PDVSA, izjavio je kako će tvrtka tražiti produbljivanje veza s ruskim naftnom kompanijom.

Te dvije kompanije vode pola tuceta zajedničkih naftnih i plinskih projekata unutar južnoameričke zemlje, a ruska korporacija je pozajmila milijarde dolara kompaniji PDVSA, koja otplaćuje svoje obveze u opskrbi sirovom naftom.

"Razvijamo odnose s Rosneftom i promatramo sve mogućnosti suradnje s tom ruskom tvrtkom" - kazao je El Aissami.

SAD pokrenule "rat na dva fronta" istodobno

Sjedinjene Države, čini se, definitivno su izabrale smijer istodobnog sukobljavanja i sa Rusijom i sa Kinom. Naravno, ne onog vojnog, već političkog, ekonomskog i propagandnog (uz popratno snažno zveckanje oružjem i pokušaj pokretanja nove utrke u naoružanju), koje će biti dugotrajno, iscrpljujuće ali i visokorizično i po američke, prije svega gospodarske interese. Međutim, u Washingtonu je očito presudila - kao i gotovo redovito u povijesti - logika ne prepuštanja pozicije dominantne sile nekoj novoj, brzorastućoj sili bez prethodne borbe i otpora.

O takvom izboru američkog establišmenta svjedoči permanentno produbljivanje krize odnosa između Washingtona s jedne i Moskve i Pekinga s druge strane, a ne pokušaji smanjivanja napetosti i fokusiranja na pitanja oko kojih te zemlje imaju ili bi lako mogle pronaći zajedničke stavove i interese nasuprot teškim i problematičnim temama oko kojih se njihovi stavovi dijametralno razilaze.

Naravno, to nikako nije samo "hir" Trumpove administracije: podsjetimo, oštar geopolitički sukob s Rusijom pokrenula je Obamina administracija u svom drugom mandatu otvaranjem ukrajinske krize (a realno govoreći, hladni rat između Zapada i Rusije nikada nije niti završio, kao niti povijesni kontinuitet proturuskih sankcija, osim u vrijeme kratkog "tehničkog" predaha 90.-ih godina prošlog stoljeća iz doba kaotične Jelcinove Rusije), a Trumpova ju je samo nastavila i njemu još pridodala geopolitički sukob s Kinom pokretanjem trgovinskog rata, oko čega su se također složile obje dominantne političke snage u Sjedinjenim Državama iz redova Demokratske i Republikanske stranke.

A paralelno s procesom produbljivanja krize sa SAD-om, došlo je do ubrzanog procesa strateškog približavanja Rusije i Kine, naročito nakon što je Peking 2014. godine pomogao Moskvi, stavši na njezinu stranu nakon što su SAD i Europska unija protiv Rusije pokrenule snažne ekonomske i političke sankcije s ciljem njezine potpune izolacije i bacanja na koljena.

Sukladno tome Rusija je te iste godine, svjesna dugoročnosti nove američke "igre" pokrenula svoj geostreteški preustroj i definirala novi smijer svoga geopolitičkog nastupa i razvojnog oslonca - Istok, kojemu je, u međuvremenu, pridodala i Južni smijer - Bliski istok (što je stoljećima i bio glavni geoplitički pravac djelovanja i zaštite ruskih nacionalnih interesa iz doba carske Rusije) kroz pokrenutu vojnu intervenciju u Siriji.

Novi protuzračni iranski sustav predstavljen je javnosti 9. lipnja, a koji je proizveden u Iranu. Ovaj protuzračni sustav može detektirati ciljeve na 150 kilometara.

Iranski ministar obrane Amir Hatami, na ceremoniji održanoj 9. lipnja u Teheranu, predstavio je novi raketni obrambeni sustav Hordad 15, izvijestila je tiskovna agencija Tasnim. Taj bi sustav mogao pogoditi nekoliko ciljeva s iranskim raketama Sayyad 3.

Sustav je sposoban otkriti različite ciljeve, uključujući vojne zrakoplove i bespilotne letjelice, u krugu od 150 kilometara i pratiti ih na udaljenosti od 120 kilometara, rekao je Hamat. Također je u stanju detektirati slabe mete u radijusu od 85 kilometara i dostići ih unutar 45 kilometara. Sustav je sposoban istodobno presresti šest ciljeva.

Mobilnost ovog sustava omogućuje vojsci da ga pripremi za uništavanje ciljeva za manje od pet minuta, dodao je Hamat. Hordad 15 je već službeno predan vojsci Islamske Republike Iran.

Izrael ima pravo pripojiti svom teritoriju "dio" okupirane Zapadne obale, rekao je u subotu američki veleposlanik u Izraelu, što bi moglo pojačati protivljenje Palestinaca američkom mirovnom planu koji Sjedinjene Države još ne otkrivaju.

Palestinci su odbili taj mirovni plan i prije nego su se s njim upoznali jer je administracija Donalda Trumpa uvelike izgubila ugled u njihovim očima zbog mjera koje su ocijenili neprijateljskim prema njima i apsolutno proizraelskim, kao što je premještaj američkog veleposlanstva u Jeruzalem u svibnju 2018.

- U stanovitim okolnostima (...) mislim da Izrael ima pravo zadržati dio, ali ne čitavu Zapadnu obalu - palestinski teritorij koji je Izrael okupirao prije više od 50 godina, rekao je američki veleposlanik u Izraelu David Friedman, u razgovoru koji je u subotu objavio američki dnevni list New York Times.

Još nije određen nadnevak objave mirovnog plana, ali on najvjerojatnije neće ispuniti glavne palestinske zahtjeve kao što je uspostava suverene države.

Bijela kuća je planirala izložiti gospodarski dio plana u Bahrejnu 25. i 26. lipnja.

- Posljednja stvar koja svijetu treba je slaba palestinska država između Izraela i Jordana - rekao je Friedman dodajući:

- Očekujemo da će dobar plan u pravom trenutku naići na dobru reakciju.

Izraelska protukolonizacijska nevladina organizacija "Mir odmah" misli da predsjednik Trump treba opozvati Friedmana ako želi da njegovi mirovni napori budu vjerodostojni.

- Američki predsjednik treba narediti Friedmanu da još večeras spakira kovčege ako želi biti častan posrednik - ocijenila je nevladina organizacija u priopćenju objavljenom na Twitteru.

"Gugl" je već obustavio saradnju s kineskom kompanijom u sferama koje se tiču prenosa opreme i tehničkih usluga
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi pokušaji SAD da izguraju kineskog giganta "Huavej" sa svjetskog tržišta mogli biti prvi znak dolaska novog tehnološkog rata.

"Uzmite situaciju u vezi sa kompanijom 'Huavej'. Postoje pokušaji ne samo da se ona osujeti, nego da se golom silom izgura sa globalnog tržišta. U nekim krugovima to nazivaju prvim tehnološkim ratom predstojeće digitalne ere", rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Predsjednik Rusije je podsjetio na suprotstavljanje pojedinih zemalja projektu "Sjeverni tok 2" i naveo da je takva destruktivna tendencija, prema kojoj je sve dozvoljeno, ugrozila ne samo tradicionalna tržišta - energetsko, sirovinsko, robno, nego i nove sektore, prenosi Sputnjik.

Šta je ovih dana povezalo Evropsku uniju sa Rusijom, Tursku i Meksiko sa Indijom, Iran s Kubom i Venecuelom, i Kinu sa svima njima? Odgovor je: Amerika. Sve te države - ukupno njih 36, ako računamo članice briselske unije - našle su se praktično istovremeno na udaru američkih pretnji sankcijama i sličnim kaznama za neposlušne.

Turskoj i Indiji Amerika preti zato što žele da kupe ruske sisteme S-400; Rusiji zato što postoji, a odavno više nije u poželjnom stanju, to jest na kolenima; Evropskoj uniji, pored ostalog, i zato što bi da sarađuje s Iranom, kao što se i obavezala; Kubi zato što sarađuje s Venecuelom, a Venecuela ima isuviše nafte koja nije pod američkom kontrolom; Kini pak zato što, izgleda, ne može na drugačiji način da odgovori na rast njenog ekonomskog i (geo)političkog uticaja.

"Ne vidim da američki diplomatski korpus čini išta osim što preti sankcijama i izdaje ultimatume ako zahtevi nisu ispunjeni. Sva druga sredstva iščezla su iz arsenala američke diplomatije i to je žalosno", ocenio je nedavno ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Za tri dana trajanja Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu oboreni su mnogi rekordi. Potpisano je čak 650 ugovora na sumu od oko 44,6 milijardi evra, a tu je reč samo o onim ugovorima koji se ne smatraju komercijalnom tajnom.

Oboren je rekord i po broju učesnika, budući da je ovogodišnji forum okupio 19.000 ljudi iz 145 zemalja sveta. Najveće delegacije bile su iz Kine, odakle je doputovalo oko hiljadu zvaničnika i biznismena, na čelu sa predsednikom Si Đinpingom, i iz SAD, odakle ih je bilo 520.

Forumu su prisustvovali lideri šest zemalja, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Predstavljeno je 1.300 stranih kompanija i više od 2.500 ruskih, a čak 4.814 akreditovanih novinara pratilo je ovaj događaj.

I ovaj forum, koga mnogi upoređuju sa švajcarskim "Davosom", pokazao je da uprkos pokušajima izolacije međunarodni biznis ne prekida plodotvnornu saradnju sa Rusijom.

Kineska kompanija "Huavej" , koja je već neko vreme na udaru Sjedinjenih Država, namerava da poveća investicije i saradnju s Rusijom. To je potvrdio i glavni izvršni direktor kompanije Go Ping tokom učešća na Peterburškom ekonomskom forumu, izdvajajući kao posebno perspektivnu oblast za intenziviranje saradnje primenu veštačke inteligencije.

"Huavej" je već kupio od ruskog proizvođača "Vokord" tehnologiju u oblasti prepoznavanja lica. Kupovina je izvršena u maju preko moskovske kompanije "Igl softlab", koju su tada kupile ruska "ćerka" kineske kompanije "Tehkompanija Huavej" i hongkonška "Huavej didžital tehnolodžiz".

"Vokord" nije prodao "Igl softlabu" samo svoje patente i opremu, već je tamo prebacio i većinu svojih radnika.

Više od četiri milijuna stanovnika napustilo je Venezuelu od 2015. uslijed ekonomskog i političkog kaosa koji je paralizirao tu zemlju.

Prema podacima UNHCR-a i IOM-a, 2015. bilo je 695 tisuća izbjeglica iz Venezuele, a tri i pol godine kasnije ta je brojka dramatično porasla na više od četiri milijuna, priopćile su udruge.

Procjenjuje se da je samo od kraja prošle godine do danas zemlju napustilo oko milijun ljudi, javlja The Guardian.

Alarmantno stanje

Najviše izbjeglica otišlo je u Kolumbiju i Peru, no mnogi su se zaputili i u Čile, Ekvador, Brazil i Argentinu.

Aktivisti procjenjuju da se na području Meksika nalazi oko 40 tisuća stanovnika Venezuele, a raste i broj onih koji traže azil u Sjedinjenim Američkim Državama - prošle godine to je učinilo 30 tisuća stanovnika Venezuele.

Za Eduarda Steina, posebnog predstavnika UNHCR-a i IOM-a za Venezuelu, ovo je povijesni egzodus. Smatra kako je alarmantni porast izbjeglica razlog da se dodatno podrže napori drugih zemalja u koje izbjeglice pristižu.

- Latinske i karipske zemlje čine svoj dio u ovoj krizi, no ne može se od njih očekivati da će to nastaviti činiti bez međunarodne pomoći - rekao je Stein.

Guardian javlja i kako su u Kolumbiji i Brazilu, na granici s Venezuelom postavljena skloništa za izbjeglice u koja svakodnevno pristiže mnogo ljudi, najčešće pješice. Vjeruje se kako je ovo najveći masovni odlazak u povijesti Latinske Amerike.

Jučer je u svjetskom eteru odjeknula vijest da su se ruski i američki ratni brod zamalo su se sudarili u Južnom kineskom moru, a svaka strana za incident krivi onu drugu, prenose u četvrtak agencije.

Ruska pacifička flota kazala je da je krstarica USS Chancellorsville prošla samo 50 metara ispred razarača admirala Vinogradova u jutarnjim satima. Ruski ratni brod bio je prisiljen izvesti "manevar za hitne slučajeve" kako bi izbjegao američki brod.

Američke snage krive Ruse i navode da je za incident kriv njihov brod.

Zapovjednik američke flote Clayton Doss nazvao je Ruse "nepouzdanima i neprofesionalnima" i rekao da je njihov razarač "izveo nesiguran manevar protiv USS Chancellorsvillea". Da stvar bude bizarnija, Amerikanci su objavili snimku na kojoj se jasno vidi kako se ruski mornari sunčaju na krmi broda. Neki su bili potpuno goli...

Admiral Vinogradov došao je na udaljenost između 15 i 30 metara od USS Chancellorsvillea u Filipinskom moru, kažu Amerikanci.