Član Komiteta za odbranu i bezbednost Saveta Federacije Franc Klincevič izjavio je da ne sumnja u to da su "dokazi" SAD o krivici Irana za incident s tankerima u Omanskom zalivu isfabrikovani od početka do kraja.

"Ne sumnjam u to da je sve to isfabrikovano od početka do kraja. Iranu se mogu prebaciti mnogi gresi, ali optuživati ga za odsustvo zdravog razuma je očigledna besmislica. Iran nikada neće raditi ono što može da mu nanese štetu", napisao je Klincevič na svojoj stranici na Fejsbuku.

On je dodao da SAD, verovatno, nisu u stanju normalno da se razvijaju u odsustvu protivnika.

Prema njegovim rečima, predsednik SAD Donald Tramp je dugo birao koga da izabere za oličenje zla - Severnu Koreju ili Iran.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država prenijela je duboku zabrinutost Ujedinjenim narodima zbog vijesti o putovanju šefa kancelarije za borbu protiv terorizma i zamjenika generalnog sekretara UN-a Vladimira Voronkova na daleki zapad Kine, u nemirni region Xinjiang s većinskim muslimanskim stanovništvom.

AP prenosi da je zamjenik američkog državnog sekretara John Sullivan u petak telefonom razgovarao s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom i ocijenio posjetu Voronkova kao "izuzetno neprikladnu imajući u vidu represivnu kampanju bez presedana koja je u toku u Xinjiangu nad Ujgurima, etničkim Kazacima, Kirgizima i drugim muslimanima".

Milioni ljudi u kampovima

Navodi se da je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo da Voronkov boravi u Kini po pozivu vlasti te zemlje, ali nije navelo detalje, prenosi Tanjug.

"Konkretnije informacije će pravovremeno biti objavljene", kazao je portparol tog ministarstva Geng Shuang.

AP navodi da se Kina suočava s kritikama iz inostranstva zbog kampova za interniranje u Xinjiangu u kojima se, prema procjenama, nalazi milion Ujgura i pripadnika drugih mahom muslimanskih etničkih grupa.

Navodi se da kineski zvaničnici opisuju kampove kao centre za stručno osposobljavanje i poručuju da su oni neophodni kako bi se obuzdao vjerski ekstremizam.

Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izjavio je da je ulazak Krima u sastav Rusije bio po zakonu, piše "Bild".

Prema Šrederovim rečima, "Krim je stara ruska teritorija" i njegova predaja Ukrajini za vreme Hruščova je bila uslovljena specifičnom pristupu upravljanju zemljom.

"U sovjetsko vreme nije imalo značaja kome je teritorijalno Krim bio pripisan. Ali, sada to nije tako", naglasio je bivši nemački kancelar.

On je dodao da je povratak poluostrva u sastav Rusije bio apsolutno zakonit i sa pravne tačke i po volji stanovništva, zbog čega je pogrešno smatrati to "agresijom" Rusije.

Osim toga, Šreder je pozvao Ukrajinu da prekine vojne operacije u Donbasu i realizuje Minski sporazum, i založio se za ukidanje sankcija Rusiji.

Američki predsjednik Donald Trump kaže kako razmatra o postavljanju sankcija protiv ruskog projekta plinovoda Sjeverni tok 2, tvrdeći kako SAD ima puno "bolju" alternativu za Europu.

"To je nešto što sam promatrao i razmišljam o tome", tako je odgovorio američki predsjednik na pitanje novinara o upotrebi sankcija za blokiranje projekta.

Dodao je da je on taj koji je spomenuo "problem plinovoda", misleći na svoje ranije napade na ruske energetske zalihe u Europi, a posebice na Njemačku, jer je to ulazna točka novog izvoznog plinovoda.

"Znaš da ovaj plin ide u Njemačku. Kažem: "Kako to možete učiniti?" Dakle, štitimo Njemačku od Rusije ", nastavio je.

Međutim, čini se kako zaštitne službe Washingtona promatraju kako Berlin troši svoj novac. Dok Moskva dobiva "milijarde" iz Njemačke za energiju, zalihe američkog LNG (ukapljeni prirodni plin) su "zapravo način na koji oni žele potrošiti ogromnu količinu novca", tvrdi Trump.

SAD postupno povećava isporuke LNG-a u Europu, koje su od prošlog srpnja porasle za 272 posto. U ožujku je trgovina EU-a i SAD-a s LNG-om dosegla najveći volumen ikad - više od 1,4 milijarde kubičnih metara. Sve to uslijedilo je usred konstantnih optužbi protiv ruskog izvoza energije i tvrdnji kako ih Moskva želi koristiti za kontrolu drugih država, optužbe koje su ruski dužnosnici više puta odbijali na svim razinama.

Plinovod Sjeverni tok 2, čiji je cilj udvostručiti postojeći kapacitet plinovoda od 55 milijardi kubičnih metara godišnje, zajednički je poduhvat ruskog Gazproma i pet europskih glavnih energetskih tvrtki. Unatoč prijetnjama Washingtona kako će sankcionirati one koji su uključeni u projekt, ovaj projekt je već privukao više od 670 tvrtki iz 25 zemalja.

Trump je u srijedu tvrdio kako Njemačka ima moć da sama blokira plinovod time što ga "ne kupi", ali je istaknuo kako bi to trebala biti vlastita odluka zemlje. Berlin je do sada odbijao kritike, ističući kako bi plinovod Sjeverni tok 2 samo pridonio raznolikosti opskrbe plina u Europi.

"Bilo koji dodatni koraci koje bi SAD mogla poduzeti protiv ovog projekta bili bi kontraproduktivni i potkopali bi europski sporazum postignut na ovom teškom pitanju koje uključuje politiku energetske sigurnosti", izjavila je u svibnju njemačka veleposlanica u Washingtonu Emily Haber.

Izraelske obrambene snage (IDF) su drugu noć za redom gađale i pogodile "terorističke ciljeve" u pojasu Gaze. Napadi su se odvili u znak odmazde za raketnu paljbu iz enklave koja je navodno pogodila židovsku obrazovnu ustanovu u Sderotu.

Napadi su, u petak ujutro, navodno bili usmjereni na najmanje dvije lokacije oko grada Gaze, u blizini zračnih napada koji je Izrael proveo dan ranije. Nakon početnih zračnih napada, artiljerija IDF-a ispalila je dvije granate istočno od Rafaha u južnom pojasu. Do sada nije poznato ima li žrtava te kolika je materijalna šteta počinjena.

Izraelska vojska priznala je da je izvršila racije i to tweetom. U kojem stoji: dok "teror cilja na civile, Izrael cilja na teror".

Ranije je raketa ispaljena iz Gaze pogodila židovsku vjersku školu Chabad Yeshiva u južnom gradu Sderotu, uzrokujući štetu, ali nije bilo ozljeda. Tel Aviv je u više navrata inicirao osvetničke napade protiv Hamasa, okrivljujući organizaciju zaduženu za enklavu za sve što se tamo događa.

Prava osnivača "Vikiliksa" Džulijana Asanža grubo su narušena, slučaj koji se protiv njega vodi predstavlja primer represije kako protiv samog novinara, tako i protiv osnova slobode govora, smatra rukovodilac međunarodnog odseka Saveza novinara Rusije i sekretar Međunarodne federacije novinara Timur Šafir.

Sudska rasprava o izručenju Asanža SAD biće održana u februaru 2020. godine i trajaće pet dana, odlučio je sud londonskog okruga Vestminster.

Asanž je i dalje u bolnici i oduzeta mu je mogućnost komunikacije sa svetom.

"Ono što se sada događa s Asanžem je praktičan primer šta represivni aparat države, vojno-industrijskog kompleksa, sav taj glomazni sistem, može da učini s novinarom koji se bavi istraživanjima, kada se od njega zahteva ono što protivreči njegovim principima - pre svega otkrivanje izvora informacija i svega ostalog", rekao je Šafir. On je dodao da tako misle i njegove kolege i predstavnici raznih međunarodnih organizacija.

Šafir je istakao da je 13. juna, tokom Svetskog kongresa Međunarodne federacije novinara, takođe bilo reči o toj temi, a da su predstavnici Saveza novinara Australije, čiji je Asanž član, usvojili rezoluciju u kojoj su izrazili protest zbog tog slučaja i pozvali da se osnivač "Vikiliksa" oslobodi. Oni su pozvali sve učesnike kongresa iz više od 160 zemalja da podrže rezoluciju.

"To je nečuveno narušavanje prava našeg kolege i to je konkretan napad i gušenje svakog pokušaja suprotstavljanja upravo takvom sistemu", naglasio je Šafir, uz ocenu da je ovaj slučaj opasan presedan.

Sjedinjene Američke Države nameravaju da postignu "međunarodni konsenzus" o incidentu s tankerima i aktivno razmenjuju obaveštajne informacije o tome s drugim državama, izjavio je vršilac dužnosti ministra odbrane SAD Patrik Šanahan.

"Savetnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džon Bolton, državni sekretar Majk Pompeo i ja smo usredsređeni na formiranje međunarodnog konsenzusa o tom međunarodnom problemu... Tokom protekla 24 sata smo aktivno nastojali da dobijemo informacije o incidentu, aktivno razmenjujemo obaveštajne informacije", rekao je Šanahan novinarima.

U Omanskom zalivu 13. juna su napadnuta dva naftna tankera. Napadi su prouzrokovali eksplozije i požar na brodovima. Posade brodova su evakuisane na teritoriju Irana i na američki razarač. Na jednom od brodova, prema podacima vlasnika, bilo je 11 Rusa. Niko od njih nije povređen.

SAD su kasnije za napade optužile Iran. Američka vojska je objavila video-snimak na kojem je prikazano kako iranski vojnici uklanjaju neeksplodiranu granatu s napadnutog tankera. Objavljeni crno-beli snimak lošeg kvaliteta prikazuje čamac s ljudima pored tankera na kojem se ne vide natpisi i zastave.

Na marginama danas održanog summita Šangajske organizacije (ŠO) u kirgistanskom glavnom gradu Biškeku, održan je i sastanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga i njegovog iranskog kolege Hassana Rouhanija. Kineski čelnik je kazao kako je Peking spreman "osigurati čvrst razvoj odnosa" s Teheranom, naglasivši, kako će Kina nastaviti održavati čvrste veze s Islamskom Republikom neovisno o protuiranskim sankcijama Sjedinjenih Država.

Osim kineskog čelnika, s iranskim predsjednikom odvojeno je razgovarao i ruski predsjednik Vladimir Putin. On je kazao odnosi Rusije i Irana imaju višestrani i multiplanski karakter - "po pitanju ekonomije, pitanja stabilnosti u regiji, zajedničke borbe protiv terorizma, između ostalog i u Siriji". Po pitanju Sirje pohvalio je suradnju Rusije, Turske i Irana.

Ova je vijest interesantna u kontekstu jučerašnjeg incidenta u Omanskom zaljevu tj. napada na dva tankera u vlasništvu japanskog i norveškog brodara, za koji su, kao odgovornu zemlju sinoć Sjedinjene Države i službeno optužile Iran, oko čega su se složili svi zapadni i arapski stručnjaci. Njoj treba pridodati i pristiglu informaciju iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova koje je izrazilo zahvalnost iranskoj vladi za ukazanu pomoć i spašavanje ruskih mornara s oštećenog norveškog tankera. Rusko MVP se pri tom protivi optužbama protiv Irana bez prethodne provedbe nepristrane međunarodne istrage.

"Svjedočimo umjetnom pogoršanju stanja, čemu u mnogome pridonosi iranofobska linija SAD-a. Pozivamo sve strane na suzdržanost", priopćilo je rusko MVP.

Iz svega je ovoga vidljivo kako se sve više produbljuje jaz, odnosno polarizira svijet na liniji SAD-Istok, pri čemu na stranu Washingtona odmah staju arapske zaljevske monarhije i Izrael, dok je Iran na današnjem summitu ŠO dobio ono što je i tražio - široku potporu za svoju vanjsku politiku od strane te organizacije i njezinih ključnih članica - Kine i Rusije ponaosob.

Sada se složila zanimljiva i vrlo opasna situacija, zapravo, "neraspletiva petlja" - prema kojoj SAD i službeno optužuje Iran za neposredne terorističke aktivnosti i potporu regionalnom terorizmu, dok ga, sa druge strane, Rusija i Kina službeno hvale kao svog nezamjenjvog regionalnog partnera u borbi protiv tog istog terorizma (te pokude i pohvale sada dolaze od najviših državnih vrhova triju globalnih velesila, što znači više niti ne postoje šanse da se stavovi tih zemalja oko iranskog pitanja približe eventualnim pregovorima na nižim diplomatskim razinama!).

Drugim riječima, svijet postaje potpuno kaotičan i sve se više iscrtava duboka podjela na njegovu istočnu i zapadnu sferu, pri čemu su još potpuno nedefinirani odnosi na Bliskom istoku (koji će još desetljećima ostati u kaosu), ali, što je za nas puno zanimljivije, i u samoj Europi.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič i prvi potpredsjednik ruske vlade Anton Siluanov dogovorili su se o osnivanju radne grupe, koja bi radila na uspostavi praktičnih koraka za prijelaz na međusobnu naplatu u eurima i rubljima.

Ta se je perspektiva razmatrala tijekom radnog sastanka dvojice političara, a dvije su strane izjavile kako je širenje korištenja nacionalnih valuta uzajamno korisno jer smanjuje rizike za poslovne ljude EU i Rusije.

Tijekom sastanka također se razgovaralo o učešću europskog biznisa u realizaciji velikih ruskih nacionalnih projekata, pri čemu je ruska strana izrazila svoju zainteresiranost, naglašavajući, kako za takvu vrstu suradnje ne postoje nikakve prepreke. Štoviše, Siluanov je Šefčoviča upoznao s nizom mjera ruske vlade, usmjerenim na poboljšanje investicijske klime u Rusiji i liberalizaciju trgovine.

Obje su strane izrazile nadu za intenziviranje međusobne gospodarske suradnje (čudno, s obzirom na nepromjenjeni politički stav EU vezano uz proturuske sankcije!), povećanje robne razmjene, kao i realizaciju zajedničkih investicijskih projekata u različitim sferama.

Možda je sve ovo naizgled čudno, ali ako navedemo kako su američke investicije prošle godine u Rusiju višestruko nadvisile one iz EU, kao i podatak da je na nedavno održanom Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu američka delegacija brojila čak oko 500 predstavnika (uključno, i prije svega iz velikih tvrtki) i bila druga po brojnosti (odmah iza kineske, koja je brojala oko 1000 poslovnih ljudi, ali Kina je ove godine bila i tzv. zemlja-partner), onda niti ovakvi potezi EU ne trebaju nikoga previše čuditi.

Politika je jedno, a biznis ipak nešto sasvim drugo jer o njemu sve u konačnici i ovisi, pa i ta ista politika i sami političari koji je utjelovljuju. Zato biznis često iznalazi svoje specifične i alternativne putove kada je u pitanju profit. I malo se tko oko toga u praksi buni. A moral i igranje strogoće tj. krutog pridržavanja ("kao pijan plota") donešenih političkih odluka kada su male zemlje u pitanju, već je nešto sasvim drugo. Jer ono što je dozvoljeno velikima nije i malima. Tako je, uostalom, uvijek i bilo.

Britanski ministar unutarnjih poslova Sajid Javid rekao je da je odobrio zahtjev Sjedinjenih Država za izručenje Juliana Assangea koji je u zatvoru u Londonu i kojeg Washington optužuje za špijunažu.

To je odobrenje dio postupka za izručenje osnivača WikiLeaksa nakon što je SAD u utorak službeno podnio zahtjev.

Trenutačno u zatvoru

Julian Assange je trenutačno u zatvoru u Belmarshu, na jugoistoku Londona, jer ga je britanski sud 1. svibnja osudio na 50 tjedana zatvora zbog kršenja pravila boravka na uvjetnoj slobodi.

"Sretan sam što ga je policija napokon uhitila" 11. travnja u ekvadorskom veleposlanstvu, kamo se sklonio prije gotovo sedam godina, rekao je Javid za radio BBC4.

"Danas je s pravom iza rešetaka jer je prekršio britanski zakon", dodao je. "Postoji američki zahtjev za izručenje o kojemu će sutra odlučiti sud, ali jučer (...) sam ga potpisao."

Javid je dodao kako je krajnja odluka na sudu, ali kako je važan dio i na ministarstvu. Rekao je kako želi napraviti pravu stvar te kako je zahtjev za izručenjem bio legitiman i da ga je zato potpisao, javlja Guardian.