Gospodari lutakaS


Newspaper

Putin: Amerika odgovorna za državni udar u Ukrajini

putin
© APRuski predsjednik Putin
Predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin je rekao da su Sjedinjene Američke Države glavni pokretač i upravljač dešavanjima u Ukrajini, zbog čega je i došlo do smjene vlasti u Kijevu.

Internacionalni TV kanal SAHAR navodi da je predsjednik Putin u dokumentarcu pod nazivom "Krim. Put u otadžbinu." koji je emitiran u nedjelju na TV kanalu Rossia 1, rekao: "Rusija je od samog početka znala da Amerika upravlja kretanjima u Ukrajini i državnim udarom 24. februara 2014. godine u Kijevu." Putin je rekao da su scenaristi državnog udara radili na smjeni vlasti u Kijevu i fizičkoj eliminaciji predsjednika Viktora Janukoviča.

Ruski predsjednik je govorio i o procesu pripajanja Krimskog poluostrva Ruskoj federaciji. On je rekao da je odluka donesena mnogo prije nego je održan referendum o otcjepljenju od Ukrajine kada je zapravo bilo govora o načinu izmiještanja Janukoviča iz Kijeva. Prema njegovim riječima, to je rekao njegovoj četvorici kolega u noći 22. na 23. februar prošle godine, po završetku sastanka koji je trajao skoro do sedam sati ujutro. Prema njegovim riječima, tada je "dao određene zadatke, rekao šta i kako" treba da se uradi, ali "istovremeno naglasio" da će se to raditi samo u slučaju potpune uvjerenosti da "to žele ljudi koji žive na Krimu".

Putin je rekao da "konačan cilj nije bio zauzimanje Krima i nekakva aneksija". "Konačan cilj bio je da se da mogućnost ljudima da izraze svoj stav povodom toga kako žele da žive dalje", kazao je on. Krim je postao ruski region nakon referenduma na kojem se ogromna većina izašlih - 96,77 odsto, izjasnila za ujedinjenje sa Ruskom federacijom.

Komentar: Takozvani Euromajdan "prosvjedi" u kojima su sudjelovali neonacisti, organizirani su od strane SAD.


Dollars

Ukrajinska hunta koristi kredit MMF-a za naoružavanje

Slika
© IMF Staff Photographer/Michael Spilotro
Jedan njemačkih dnevni list je pisao da ukrajinski zvaničnici koriste novi kredit Međunarodnog mondetarnog fonda, namijenjen ekonomskom razvoju zemlje, za kupovinu naoružanja.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajući se na pisanje njemačkog lista Deutsche Wirtschafts Nachrichten koji se osvrnuo na izjavu ukrajinske ministrice finansija Natalije Jaresko, navodi da će na osnovu pretpostavki i predviđanja ukrajinskih vlasti u 2015. godini biti postignut ekonomski rast od 2 procenta nacionalnog bruto dohotka, što je oko 3,8 milijardi dolara.


Ovaj njemački list je pisao da ukrajinske vlasti namjeravaju kupiti veće količine naoružanja i vojne opreme a većinu toga će obezbijediti od američke kompanije Network Technologies Corporation. Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je u petak rekao da je Kijev sa nekoliko zemalja svijeta, posebno sa evropskim proizvođačima naoružanja, sklopio kupo-prodajni ugovor a novac potreban za te transakcije će biti obezbijeđene iz sredstava koje su Ukrajini na raspolaganje stavili Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investicijska banka, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond.

Komentar: Budući da se neonacisti bore na strani Ukrajinskih "vlasti," podrška koju dobivaju od strane SAD-a i MMF-a ide direktno u ruke tih kriminalaca.


Passport

Amerika okupira Europu, krivi Rusiju za "agresiju"

Justice in America
© Police State USA
SAD se spremaju da rasporede 800 tenkova u više zemalja Evrope, saopštila je u intervjuu njemačkim medijima ministarka odbrane Njemačke Ursula fon der Lajen. Neki tenkovi već učestvuju u vojnim vježbama NATO u Estoniji i ostaće tamo na neodređeno vrijeme radi uzdržavanja „ruske agresije“.

Američki tenkovi će uskoro biti stacionirani u Njemačkoj i zemljama Istočne Evrope, uključujući baltičke države. Mobilizacija snaga NATO je direktna posljedica stava Rusije prema ukrajinskoj krizi, piše Ino Tv, pozivajući se na švedski list Dagens Nyheter.

Poslednji američki tenkovi su napustili Njemačku 2013. godine, a sada se opet vraćaju, saopštila je u intervjuu njemačkim medijima ministarka odbrane Njemačke Ursula fon der Lajen. Prema podacima lista Munchner Merkur, radi se o 800 vozila.

Dio vojne tehnike će krenuti i prema Nemačkoj, između ostalog i u bazu za obuku Grafenvjor u Bavarskoj. Ostali tenkovi će biti raspoređeni po svim zemljama Istočne Evrope, iako se, prema izjavi komandanta oružanih snaga SAD u Evropi Bena Hodžisa, tačna lokacija još utvrđuje. Osim baltičkih zemalja, američki tenkovi se mogu naći i u Poljskoj, Rumuniji ili Bugarskoj. Prema riječima drugih predstavnika američke armije, dio tenkovskih snaga se već nalazi u Evropi, navodi Dagens Nyheter.

Ovog vikenda u Pribaltiku su u toku velike vojne vežbe NATO pod nazivom Atlantic Resolve. U njima učestvuje 3.000 američkih vojnika i koristi se velika količina vojne tehnike. Prema dostupnim podacima, najmanje 29 američkih tenkova tipa M1A1 Abrams učestvuje u manevrima na teritoriji Estonije. Po završetku vježbi, oni će ostati u estonskim bazama sve dok postoji potreba za „uzdržavanjem ruske agresije‟, citira list saopštenje američke vojne komande.

List navodi da su SAD značajno smanjile svoje vojno prisustvo u Zapadnoj Evropi. Sada se tamo nalazi oko 67.000 američkih vojnika što je značajno manje u poređenju sa stotinama hiljada u trenutku završetka hladnog rata. Ipak, usljed zaoštravanja situacije sa Rusijom došlo je do značajnog pregrupisavanja američkih snaga na Starom kontinentu.

Komentar: SAD sve više okupira Europu pod izlikom nepostojeće "ruske agresije."


Cow

Uvoz jeftinog mesa uništava stočare u Makedoniji

Cows
© Wendi Domeni
Udvostručen uvoz mesa, desetkovan domaći stočni fond, znatno smanjena domaća proizvodnja i veliki broj proizvođača i preradjivača mesa koji su otišli u stečaj. To je slika trenutne situacije u mesnoj industriji Makedonije, piše makedonski portal "Kapital".

Kako se navodi u tekstu, makedonska proizvodnja mesa je u očajnoj situaciji a proizvođači, koji se nekako još drže na tržištu, poručuju da se broje meseci do trenutka kada će Makedonija postati apsolutno zavisna od uvoza.

Domaći proizvođači mesa bez pomoći države ne mogu da se takmiče sa uvezenim mesom koje matične države dotiraju i stimulišu radi izvoza, piše portal.

Makedonski farmeri su svake godine sve manje u mogućnosti da održe ionako mali stočni fond, a domaća proizvodnja osnovnog resursa - stočne hrane, kao da i ne postoji.

Statistika samo potvrđuje izjave ljudi iz mesne industrije. Makedonija je u 2014. uvezla mesa i mesnih prerađevina u vrednosti od 144 miliona evra.

U odnosu na 2013. godinu, kada je uvoz iznosio 123 miliona evra taj porast i nije veliki, ali je on najveći u poslednjih osam godina, i u poređenju sa 2007. godinom, kada je uvezeno meso vredelo 71,7 miliona evra, porast iznosi više od sto odsto, navodi "Kapital".

Takva situacija u mesnoj industriju u javnosti se često objašnjava nedostatkom konkurentnosti domaće proizvodnje u odnosu na uvozno meso. Međutim, proizvođači mesa imaju drugačiji pogled na stvari.

"Pogrešno je shvatanje da su strane kompanije koje izvoze meso u Makedoniju bolje od nas i da zato postižu nižu cenu. To apsolutno nije tačno, uglavnom zbog toga što svi radimo na istim principima i sa istim cenama hrane na berzi, a mi koji radimo u Makedoniji imamo dodatne povoljnosti, jer imamo jeftiniju radnu snagu i nemamo troškove prevoza", rekao je Tom Babunski iz veleške kompanije Agria.

Prema njegovom mišljenju, uvozni proizvodi mogu da postignu izuzetno nisku cenu isključivo korišćenjem državne subvencije za proizvodnju i dodatnih uvoznih subvencija.

"Samo tako oni mogu da budu jeftiniji od nas i da nam uzmu tržište", dodaje Babunski.

Komentar: I poljoprivrednici iz Srbije su nedavno protestvovali zbog uvoza jeftinog mesa i mleka iz EU.


Better Earth

Putin odlučio ubrzati proces stvaranja zajedničke valute za Euroazijsku ekonomsku uniju

Slika
© RIA Novosti / Sergey Guneev
Zajednička monetarna unija na području Euroazijske ekonomske unije (EEU) će ovu regionalnu integracijsku skupinu učiniti još stabilnijom i ekonomski privlačnijom, za RIA Novosti navodi skupina stručnjaka.

Izvodivost zajedničke valute za EEU sastavljenu od Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Armenije, te uskoro Kirgistana, na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina se u suradnji s vladom analizira od strane Središnje banke Rusije.

Procjenjuje se da će 1. rujna ove godine biti spremna analiza kojom bi se utvrdilo je li monetarna unija EEU izvediv projekt.

Prošle godine su u Kazahstanu potpisani dokumenti koji do 2025. godine definiraju područja u stvaranju Euroazijske banke i jedinstvene valute za Bjelorusiju, Rusiju i Kazahstan.

"Zbog vanjskopolitičke situacije , ali i ekonomskih prilika, predsjednik Rusije je odlučio ubrzati taj proces", kaže direktor analitičkog odjela financijskih usluga tvrtke Alpari, Alexander Razuvayev.

Stručnjak kaže da nova valuta "može stupiti na snagu već 1. siječnja 2016., jer politika kontrolira gospodarstvo". Međutim, neki tvrde da bi tranzicija trebala ići malo sporije.

"Altyn" za Euroaziju

Privremeni naziv jedinstvene valute Euroazije jest "Altyn" (kovanice koje su se povijesno koristile u Rusiji i u nekoliko zemalja u regiji), ali i ime koje je u javnosti predstavio predsjednik Kazahstana, Nursultan Nazarbayev. Međutim, prema pisanju nekih medija također će biti rasprava o nazivu "Euraz".

Središnja banka EEU, koja će nadgledati jedinstvenu monetarnu politiku, biti će smještena u Alma Ati, bišem glavnom gradu Kazahstana.

"Međutim, ta banka neće biti analogna Europskoj središnjoj banci. Vjerojatno će odluke jednoglasno donositi šefovi država ili izvršni odbori središnjih banaka zemalja članica", kaže Razuvayev.

Procjenjuje se da bi to bila valuta sličan ruskoj rublji i temeljila bi se na izvozu sirovina iz Rusije i Kazahstana. Potencijalno tržište za jedinstvenu valutu je oko 180 milijuna ljudi, a ukupni BDP EEU iznosi preko 4 000 milijardi dolara.

Clipboard

Nakon "žutih kišobrana" i od SAD-a financiranog pokušaja "revolucije" u Kini - Peking postrožio zakone o stranim nevladinim udrugama i organizacijama

Slika
Takozvani "Pokret građanskog neposluha Occupy Central" je utemeljen u Hong Kongu u proljeće 2013., da bi tijekom 2014. već krenuo s aktivnim djelovanjem i Hong Kong se našao na rubu kaosa, a Peking suočen s pokušajem Obojene revolucije. Proteklih godina je u Kini registririano 6 000 stranih nevladinih uduga i organizacija, ali je tek nakon događanja u Hong Kongu vlada odlučila zakonski drastično ograničiti rad onim udrugama koje su financirane ili dolaze iz inozemstva, tako da je poveznica s "Revolucijom kišobrana" više nego očita.

Novi zakon će omogućiti Pekingu da nadzire strano financiranje skupina koje podržavaju slobodno izražavanje i civilno društvo. Nakon godina poslovanja u neizvjesnosti pravnog limba, strane nevladine udruge u Kini se suočavaju s trenutkom istine u kojem će mnoge od njih morati zatvoriti svoja vrata, prenosi Christian Science Monitor.

Kineska vlada radi na novom nacrtu zakona o aktivnostima stranih nevladinih udruga koji će im znantno otežati rad, ako ne i onemogućiti. CS Monitor navodi "kako u Kini aktivno djeluje 6 000 stranih neprofitnih organizacija i to u širokom rasponu područja, od obrazovanja i zaštite okoliša, do borbe i prevencije protiv HIV-a, a mnoge od njih Kinezima pružaju i pravno obrazovanje“.

"Prema novom zakonu, stranim neprofitnim nevladnim udrugama i organizacijama neće biti dopušteno otvoriti više od jednog ureda, neće moći upravljati sredstvima na lokalnoj razini, kao ni financirati projekte za koje se smatra da su suprotni "moralnim običajima kineskog društva", The Christian Science Monitor navodi dijelove još neobjavljenog zakona.

"Ako zakon bude usvojen kao što je napisano, to će biti jedan novi svijet", kaže Anthony Spires iz Centra za studije civilnog društva na kineskom Sveučilištu u Hong Kongu, koji je vidio nacrt zakona.

"Kontrola će biti puno slojevitija, a vlada će moći zabraniti brojne projekte nevladinih udruga. U srcu prijedloga zakona je mišljenje da su inozemne neprofitne nevladine udruge i organizacije potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti, a ne pomoć društvenom i gospodarskom razvoju Kine", kaže Anthony Spires.

"Moramo zaštititi svoje legitimne interese. Udruge mogu igrati veću ulogu, ali s druge strane je potrebno i učinkovitije upravljanje, kako bi se dovoljno zaštitila naša nacionalna sigurnost i socijalna stabilnost", rekla je Fu Ying, glasnogovornica Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), odnosno kineskog parlamenta, prije nego je prošlog tjedna otvorila godišnju sjednicu.

Heart

Građani Rusije izrazili najveću podršku politici Vladimira Putina u zadnjih 15 godina

Putin_approval rate_March 13 2015
© Alexei Nikolsky/Russian presidential press service/TASS Predsjednik Rusije Vladimir Putin
Ruski građani su u najnovijoj tradicionalnoj godišnjoj anketi izrazili najveću podršku politici predsednika Vladimira Putina za poslednjih 15 godina - 88 odsto, objavio je ruski Centar za istraživanje javnog mnjenja.

U istoj anketi 2013. Putinovu politiku je podržavalo 66 odsto, a 2014. 81 odsto građana, prenosi Tass.

"Najveći uspeh Vladimira Putina tokom poslednje godine je stabilizacija situacije u zemlji i prisjedinjenje Krima Rusiji", ističe šef pomenutog centra Valerij Fedorov.

"Putin mnogo češće izaziva pozitivna osećanja, najčešće poštovanja, nade i vere, dok se negativne stvari pominju znatno ređe nego pre godinu dana", ističe Fedorov.

Anketa je obavljena na uzorku od 1600 građana iz 130 mesta u zemlji.

Komentar: Sasvim zasluženo! Rusi poštuju Putina, a Zapad je taj koji ne shvaća da većina građana Rusije razumije što se događa u svijetu jer jasno čuju i vide kako Zapad predvođen SAD-om pokušava kroz kontrolirane svjetske medije stvoriti lažnu sliku o stanju u Rusiji i samim Rusima kao uplašenim slugama velikog diktatora Putina - što ne može biti dalje od istine, te također uviđaju kako beskičmena EU podupire imperijalističku politiku SAD-a kojem je glavni cilj uništenje Rusije kao najveće prijetnje američkoj dominaciji svijeta. Podržat će i pouzdati se u Putina jer znaju da je dovoljno jak da obrani Rusiju i povede je u multipolarni svijet gdje ne postoji dominacija jedne sile nad svim ostalima, nego prava međunarodna suradnja na svim nivoima.

Pogledajte i sljedeće:


Muffin

Kaos u Ukrajini potreban SAD-u da oslabi Rusiju

azov
© RIA Novosti / Alexandr MaksimenkoNeonacistički Azov bataljun
Kaos u Ukrajini je bio potreban Washingtonu, ne da pomogne njezinim građanima, već da geopolitički oslabi Rusiju i svrgne sadašnje rukovodstvo, izjavio je za Sputnjik predsjednik Američkog sveučilišta Eduard Lozanski.

"Desilo se, da se sudbina planeta sada rješava u Ukrajini i to ne samo od ruku samih Ukrajinaca, koliko SAD, EU i Rusije, čiji se geopolitički interesi sukobljavaju u ovoj regiji",naveo je on.

Na kraju pregovora "normandijskom četvorke", održanih 12. veljače, čelnici Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke donijeli su paket mjera koji između ostalog predviđa prekid vatre u Donbas od 15. veljače, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje sigurnosne zone.

Ekspert je naglasio da Minski sporazum predstavlja, prije svega, veliku šansu da se izađe iz vojnog sukoba koji riskira uništiti cijeli svijet.

"Nije tajna da krvavi kaos u Ukrajini nije stvoren kako bi se pomoglo stanovništvu, već da se geopolitički oslabi Rusija i svrgne sadašnje rukovodstvo, pod maskom parola o širenju slobode, demokracije i drugih zapadnih vrijednosti",smatra Lozanski.

Oni koji su zapržili čorbu smatraju da, dok ovi ciljevi ne budu dostignuti, rat u Ukrajini treba nastaviti, čak i ako on preraste u otvoreni konflikt između Rusije i Zapada.

"Jastrebovi partije rata" ne razumiju da je njihova politika u suprotnosti s dugoročnim strateškim interesima SAD i pretvaraju tako važnog potencijalnog saveznika, kao što je Rusija, u opasnog protivnika, tvrdi Lozanski.

Komentar: Kaos koji je SAD stvorio u Ukrajini svrgavanjem s vlasti demokratski izabranog predsjednika bio je pokušaj da se uvuče Rusiju u rat, vidimo da stvari ne idu po planu za SAD.


Quenelle - Golden

Južni tok oživljen kroz Makedoniju

Slika
Ruska tvrtka "Strojtransgaz" započinje gradnju dijela plinovoda Klečovce - Negotino u Makedoniji. Aleksej Grivac, zamjenik generalnog direktora za plinske probleme Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, u izjavi za "Sputnik" kaže da je rano govoriti o makedonskim susjedima, ali da je to i šansa za njih ukoliko se postignu dogovori o isporuci plina.

Bez obzira na to što Europska unija nije dopustila realizaciju projekta "Južni tok", neki njegovi dijelovi ipak bi mogli biti izgrađeni. Ruska tvrtka "Strojtransgaz" počinje graditi dio plinovoda Klečovce - Negotino u Makedoniji.

Izgradnjom ovog sustava za transport plina Makedonija bi svoju plinsku infrastrukturu u budućnosti mogla povezati s Grčkom. Da li je riječ o investiciji lokalnog značaja ili je ona važna i za druge zemlje u regiji?

Izgradnja plinovoda Klečovce - Negotino u Makedoniji počeće 14. ožujka, a projekt vrijedan 75,7 milijuna eura trebao bi biti završen u lipnju naredne godine. Makedonija će platiti samo 15 milijuna dolara, a najveći dio bit će kompenziran na račun otplate duga SSSR-a Jugoslaviji.

Ruski list "Kommersant" izgradnju ovog plinovoda dovodi u vezu s projektom "Turski tok", čijom bi realizacijom Makedonija, Srbija, Mađarska i Austrija mogle se opskrbljuju ovim energentom.

Prema pisanju tog lista, planirano je da makedonski plinovod spoji plinsku infrastrukturu te zemlje s Grčkom. Zamjenik generalnog direktora za plinske probleme Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Rusije Aleksej Grivac za Sputnjik kaže da je najavljeni početak radova na izgradnji dionice plinovoda u Makedoniji prije svega dobra vijest za tu zemlju, te da je još rano govoriti o njezinim susjedima.

Komentar: SAD su pokušale spriječiti pokretanje "Makedonskog toka" putem još jedne obojene revolucije koja je na sreću uspješno zaustavljena.


Birthday Cake

Ujedinjenje Južne Amerike povodom američke agresije

Maudro Venezuela
Nakon što su podršku Venecueli zbog stavljanja na listu „pretnji po nacionalnu bezbednost SAD-a“ dali Kuba, Bolivija i ekvadorski ministar inostranih poslova, u odbranu Venecuele ustali su i Nikaragva i ekvadorski predsednik Rafael Korea, a analitičari Obaminu odluku da se pozove na Zakon o nacionalnoj bezbednosti i Venecuzelu proglasi „nacionalnom pretnjom“ vide kao objavu rata - ekonomskog, vojnog, obaveštajnog ili kombinovanog sa sva tri elementa.

Parlament Nikaragve i predsednik Daniel Ortega su izrazili svoju podršku Venezueli, osudivši neprijateljske akcije Sjedinjenih Država protiv te latinoameričke zemlje.

Nikaragva se tako prudružila velikoj skupini zemalja koje odbijaju američku odluku da se Venezuela definiše kao “pretnja američkim nacionalnim interesima”.

Predsjednik Nikaragve, Daniel Ortega, izrazio je “duboko odbijanje i ogorčenje zbog neprihvatljive izjave imperijalnog dvora u Vašingtonu”.

Ortega je američku anti-venecuelansku akciju nazvao brutalnom i bez presedana, rekavši da je perverzno narode Latinske Amerike podsticati na državni udar, prenosi nikaragvanski list el Nuevo diario.

Nikaragvanski parlament je juče sastavio i nacrt deklaracije kojom podupire vladu Nikolasa Madura, a o njoj će se raspravljati i biće usvojena.

U deklaraciji stoji da je “neprihvatljivo u XXI veku i dalje ustrajati na intervencionističkim akcijama jedne zemlje protiv druge” i odbacuju se “sve intervencionističke akcije američke vlade protiv Venecuele”, posebno “stimuliranje i podsticanje nezakonitih akcija usmerenih protiv unutrašnjeg ustavno-pravnog poretka”, piše Prensa latina.

Komentar: Opozicija prema SAD-u sve više raste, što nije teško za shvatiti ako uzmemo u obzir njihove postupke u zadnje vrijeme. SAD sam sebi kopa jamu u koju će kad-tad upasti.