Gospodari lutakaS


Snakes in Suits

Porošenko osudio nerede ispred ukrajinskog parlamenta u centru Kijeva

Slika
© Zvanični Tviter profilPorošenko
Predsednik Ukrajine Petro Porošenko rekao je danas da oni koji stoje iza sukoba u Kijevu zaslužuju strogu kaznu i nazvao nasilje u ukrajinskoj prestonici „zabijanjem noža u leđa“.

„To je bio antiukrajinski čin za koji svi koji su ga organizovali, bez izuzetka - svi predstavnici političkih snaga - treba da budu strogo kažnjeni“, naglasio je Porošenko u televizijskom obraćanju, prenosi AFP.

Porošenko je takođe rekao da vladajuća koalicija u parlamentu neće biti izmenjena posle glasanja o ukrajinskom Ustavu.

„Ne verujte u bilo kakve spekulacije po ovom pitanju. Koalicija nastavlja s radom jer je to za Ukrajinu neophodno, uprkos dešavanjima ispred zgrade parlamenta“, poručio je Porošenko, komentarišući glasanje o amandmanima na Ustav.

Jedna osoba je poginula, a približno stotinu ljudi je povređeno u današnjim sukobima ispred zgrade ukrajinske Vrhovne rade (skupštine) između pripadnika policije i učesnika mitinga protiv usvajanja izmena Ustava, koje se odnose na centralizaciju.

Sukobi u Kijevu izbili su pošto su poslanici Rade usvojili u „prvom čitanju“ unošenje amandmana na Ustav, koji se odnose na decentralizaciju.

Prema izveštajima medija, demonstranti - među kojima su bili najaktivnije pristalice partije Sloboda, na policiju su bacali dimne bombe, eksplozivnu napravu i kamenje, prskajući ih suzavcem.


Protivnici amandmana, kojima se predviđa poseban zakon za uređivanje specifičnosti ostvarivanja lokalne uprave u određenim rejonima Donjecke i Luganske oblasti na istoku zemlje, smatraju da će poslanici Rade „legalizovati autonomiju okupiranih teritorija Donbasa, amnestirati teroriste i dati im potpunu vlast“.

Komentar: Ako pogledamo situaciju u Ukrajini, očito je da se neonacističke skupine zajedno s Kijevom ponašaju kao teroristi a ne borci na istoku zemlje.

Kijev granatirao bolnicu i stambene blokove u centru Donjecka, jedna osoba poginula; Kijev jučer 49 puta prekršio primirje

Ukrajinska vojska ispalila više od 50 projektila na Donjeck
Po rečima portparola DNR Eduarda Bašurina, bombardovan je gusto naseljeni deo grada, gde su sve civili, u kojem nema pripadnika proruskih pobunjeničkih snaga.



Info

Članice Euroazijske unije međusobno će trgovati i bez dolara i eura

Slika
Vladimir Putin, predsednik Ruske Federacije i prvi čovek evroazijskog bloka, potpisao je danas zakon kojim se uspostavlja novi finansijski okvir poslovanja, a koji omogućava da Rusija i još pet članica Evroazijskog Ekonomskog Saveza u međusobnim transakcijama ne koriste dolar i evro.

Reč je o tzv. jedinstvenom finansijskom sistemu zemalja Carinske Unije, odnosno, Saveza nezavisnih država (SND), tj. država bivšeg sovjetskog prostora.

Ovim će se prouzrokovati potpuni krah finansijskog sistema Sjedinjenih Američkih Država i Evropske Unije, ocenjuju analitičari, a već neko vreme se vrše prognoze da bi takav potez učinjen od strane Rusije i Kine doveo do potpunog kolapsa ekonomije evroatlantskog bloka.


Komentar: Moguće je da će Zapad u slučaju kolapsa ekonomije iskoristit situaciju kako bi okrivili Rusiju i Kinu za ono što su njihovi postupci zapravo izazvali.


Belorusija, Kazahstan, Jermenija, Kirgizija i Tadžikistan, kao članice SND, poslovaće bez korišćenja dolara i valute, čim ovaj zakon stupi na snagu, piše ukrajinski Obozrevatel.

Putin je Državnoj Dumi uputio na izglasavanje, odnosno, ratifikaciju Sporazum koji uređuje nove odredbe finansijskog poslovanja među pomenutim državama.

Takođe, smatra se, navodi list Komersant, da će zbog privilegija koje će uživati pomenute države jačanjem makroekonomskog sistema, biti ubrzani i koraci u procesu evroazijskih integracija.

Pirates

Ukrajina i NATO održavaju vojne vježbe nedaleko od Krima

Slika
Ukrajina i NATO otpočeli su pomorske vojne vežbe u Crnom moru u kojima učestvuje 2.500 vojnika i 150 vojnih vozila, od ratnih brodova i helikoptera do tenkova.

Ukrajina je domaćin pomorskih vojnih vežbi u Crnom moru u kojima učestvuju NATO snage: Vežbe broje 2.500 trupa i 150 vojnih vozila, od ratnih brodova i helikoptera do tenkova, prenosi „Raša tudej“.

Ukrajina je rasporedila 1.000 svojih trupa, devet ratnih brodova i osam letelica, a SAD su poslale 1.000 vojnika, pet ratnih brodova, dve podmornice i šest letelica.

Preostaloih 500 vojnika, šest ratnih brodova, tri podmornice i šest aviona stigli su iz Bugarske, Nemačke, Grčke, Italije, Rumunije, Turske i Velike Britanije, kao i Moldavije i Švedske koje su partneri NATO-a.

„Vežba treba da poveća poverenje i sigurnost u regionu i da uveća kompatibilnost ukrajinske mornarice sa mornaricama zemalja članica NATO-a i državama partnerima“, rekao je ukrajinski ministar odbrane.

Vojne vežbe se održavaju u Odesi i Nikolajevskoj oblasti nedaleko od Krima koji je Rusija anektirala u martu 2014, a koji Ukrajina i NATO smatraju ukrajinskom teritorijom.

Vežbe će trajati do sredine septembra.

Komentar: SAD/NATO i Ukrajina nastavljaju provocirati Rusiju u nadi da će svojim postupcima izazvati reakciju.

Uskoro počinju najveće SAD/NATO vojne vježbe od 2002. godine


Attention

Neonacisti prosvjeduju ispred ukrajinskog parlamenta u centru Kijeva, bacili ručnu bombu na policiju

Slika
Žestoki sukobi izbili su ispred zgrade parlamenta u Kijevu. Velik broj prosvjednika stigao je u centar glavnog grada Ukrajine kako bi prosvjedovali protiv amandmana Ustava kojima se omogućava decentralizacija zemlje.

Izbili su sukobi između prosvjednika i snaga sigurnosti, no, prije nekoliko trenutaka došlo je do znatne eskalacije - naime, kako prenose ukrajinski izvori, a potvrdila je i Ukrajinska Nacionalna Garda, ispred zgrade parlamenta netko je bacio ručnu bombu - "Oko 50 vojnika Nacionalne Garde je ranjeno ispred parlamenta, četvorica se nalaze u ozbiljnom stanju", navodi se u izjavi.

Novinari s lokacije ističu kako pripadnici radikalne nacionalističke skupine Desni Sektor brutalno napadaju policijske dužnosnike. Neki ističu kako prosvjednici i policija jedni na druge bacaju suzavac.


Policija nastoji zaustaviti prosvjednike u njihovom pokušaju upada u zgradu parlamenta, no situacije je krajnje kaotična.

Prosvjednici, mahom pripadnici nacionalističkih, desničarskih i neo-nacističkih skupina, gnjevni su zbog činjenice da je tijekom jutra u parlamentu usvojen amandman Ustava o decentralizaciji. 256 od ukupno 450 zastupnika glasalo je "za". Status pobunjeničkih regija na istoku zemlje, Donjecka i Luganska, nije se spominjao, no mnogi smatraju kako je ovo prvi korak prema davanju veće autonomije za ove pokrajine, a to je nešto što je radikalnim nacionalistima nedopustivo.


Komentar: Sprema li se još jedan "Majdan" u Ukrajini?


Alarm Clock

Apel hrvatske predsjednice Europskoj uniji o nužnosti saradnje s Rusijom

Slika
Vodeći ruski mediji u nedjelju su na svojim naslovnim stranicama izvijestili o pozivu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović upućenom Europskoj uniji, o nužnosti njezine suradnje s Rusijom.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sudjeluje na godišnjem Europskom forumu koji okuplja europske političare i intelektualce u tirolskom gradiću Alpbachu i koji se održava još od 1945. godine. Ovogodišnji forum prolazi u ozračju krize povezane s rijekom emigranata koji u Europu dolaze s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

Hrvatska predsjednica je u svom obraćanju sudionicima foruma izjavila kako Europska unija mora surađivati s Rusijom u svezi reguliranja sirijske krize i niza drugih pitanja.

„Mi danas proturječimo Rusiji po pitanju ukrajinske krize. Ali mi moramo raditi s Rusijom na rješenju sirijske i niza drugih kriza“, izjavila je hrvatska predsjednica. Prema njezinim riječima, današnje stanje s desetinama tisuća izbjeglica koje su se usmjerile k Europi - tek je početak! „Mi očekujemo puno veći broj, moguće milijune ljudi, koji očekuju ostvarenje svojih predvidljivih stremljenja k boljem i sigurnijem životu“, izjavila je Grabar Kitarović te dodala kako Europa mora „gledati ne samo na one izbjeglice koji su već stigli, nego i dalje“.

Komentar: Hrvatska predsjednica ističe ono što je očito, ali: Europa želi surađivati s Rusijom, a nema volju da se suprotstavi SAD-u


USA

Američki dužnosnik: Rusija nije prijetnja članicama NATO-a

Slika
© Sputnik/ Alexey Kudenko
Zapadni zvaničnici, raniji i sadašnji, koji krive Rusiju za građanski rat u Ukrajini, često predstavljaju Moskvu kao direktnu pretnju NATO članicama, naročito baltičkim državama. Ali ova bojazan nema osnova, smatra bivši šef kabineta Kolina Pauela.

Rusija nema planove da napadne Letoniju, Litvaniju, Estoniju ili bilo koju članicu Severnoatlantskog saveza, rekao je Lorens B. Vilkerson radiju „Baltkom“.

Ovaj republikanac je upozorio lidere u Vašingtonu, Parizu, Berlinu, Londonu i Moskvi na opasnost od rata i pozvao ih da razlike rešavaju diplomatskim putem. Novi globalni sukob bio bi katastrofalan za čitav svet, uključujući i one koji bi ga izazvali, rekao je u intervjuu litvanskoj radio-stanici.

Vilkerson je bio šef kabineta američkog državnog sekretara Kolina Pauela od 2002. do 2005. godine. Zalagao se za napad na Irak 2003. godine, oslanjajući se na izveštaj američke Centralne obaveštajne agencije (CIA). Kasnije je priznao da su ovi podaci koji su služili da se opravda američka invazija bili netačni.

Bivši visoki predstavnik američke administracije godinama kritikuje politiku Vašingtona na Bliskom istoku. Zastupa gledište da je američka invazija poremetila odnos snaga u Persijskom zalivu, što je dovelo do povećanja nestabilnosti u regionu.

Komentar: Svi jako dobro znamo da Rusija ne namjerava napasti baltičke zemlje.


Fire

Saudijska Arabija krši međunarodne zakone, nastavlja s korištenjem kasetnih bombi u Jemenu

Slika
Agresija Kraljevine Saudijske Arabije na Jemen se nastavlja. Saudijski vojnici kršeći međunarodne zakone, nastavljaju da bombarduju različita jemenska područja. Jučer je meta napada bi grad Bakum u provinciji Sade, u tom području bačene su kasetne bombe. Pozivajuću se na jemensku zvaničnu novinsku agenciju SABA prenosi da je jedan jemenski lokalni zvaničnik saopćio da je napad na spomenuti grad izvršen jučer, te da je ispaljeno nekoliko projektila.

On je istakao da su četiri projektila nosila veću količinu kasetnih bombi, čije je korištenje zabranjeno po međunarodnim zakonima. On je dodao da nisu sve kasetne bombe eksplodirale. U izvještaju novinske agencije SABA navodi se da je veliki broj Jemenca dosada poginuo usljed eksplozije kasetnih bombi.

Također se navodi da je provincija Saede bila najviše meta za korištenje kasetnih bombi. Dalje se u izvještaju navodi da su saudijski borbeni avioni u subotu 27 puta bombardoali različita područja provincije Saede.

Područja El Fama, El Kasare, i grad Kataf bili su meta napada više od petnaest puta. Područja El Harf, Ale El Damah i grad Bakum bombardovani su deset puta. U bombardovanju pričinjena je velika materijalna šteta na stambenim objektima.

Komentar: Uz granatiranje, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su pokrenuli kopnenu ofenzivu u Jemenu.

In 150 days of Saudi-led bombing, 4,500 have been killed in Yemen


Newspaper

Merkel, Hollande i Putin pozivaju na novi samit o Ukrajini

Slika
Lideri Francuske, Nemačke i Rusije danas su se tokom telefonskog razgovora saglasili da je neophodno da se uskoro održi novi samit o razrešenju krize u Ukrajini, saopšteno je iz francuskog predsedništva.

Fransoa Oland, Angela Merkel i Vladimir Putin „izrazili su odlučnost i spremnost da se potpuno obustave sukobi od 1. septembra, kada se i škole ponovo otvaraju“, navodi se u saopštenju iz Jelisejske palate.

Podržali su zaključke mirovnog sporazuma „Minsk 2″, postignutog u februaru ove godine, prenosi AfP.

Novi samit u „normandijskom formatu“ lidera francuske, Nemačke i Rusije, uz učešće Ukrajine, mogao bi uroditi plodom narednih sedmica, navodi se u saopštenju.

Ukrajinski predsednik Petro Porošenko prošle sedmice je optužio Rusiju da šalje nove trupe kao pomoć pobunjenicima na istoku Ukrajine.

Tokom današnjeg telefonskog razgovora sa liderima francuske i Nemačke, ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, „kontinuiranog bombardovanja gradova u regionu Donbasa od strane ukrajinske vojske, kao i zbog koncentracije ukrajinske vojske duž demarkacione linije“, navedeno je u u saopštenju Kremlja.

Putin je, takođe, insistirao na direktnom dijalogu između Kijeva i lidera pobunjeničkih snaga sa istoka Ukrajine, kao i na ukidanju ekonomske blokade u regionu.


Komentar: Znamo da Kijev nije zainteresiran za mir, a neonacističke skupine također.


Newspaper

Europa želi surađivati s Rusijom, a nema volju da se suprotstavi SAD-u

Merkel &  Hollande
© Reuters/Grigory DukorMerkel i Hollande
Dok Vašington po Evropi razmešta svoje najbolje avione, Evropa bi trebalo da razmisli ko ili šta je prava pretnja po njenu bezbednost, kaže za Sputnjik glavni urednik italijanskog časopisa „Analiza odbrane“ Đanandrea Gajani.

Odgovarajući na pitanje da li Evropa stvarno veruje da bi Rusija mogla da ugrozi njenu bezbednost, Gajani kaže da jedinstvena Evropa ne postoji.

- Kao što smo videli na primeru krize u Grčkoj, kada je reč o ekonomiji i finansijama, postoji nekoliko „Evropa“. Migrantska kriza pokazuje da u Evropi ne postoji jedinstven stav po političkim i društvenim pitanjima. Nema sloge ni kada je reč o strateškim vojnim pitanjima, čemu je dokaz ukrajinska kriza - ističe on.


Komentar: "Elitu" u EU kontrolira SAD, kao što je navedeno iznad, to smo vidjeli iz situacije u Grčkoj.

Berlusconi: EU je pod hegemonijom Njemačke, a ona se potčinjava SAD-u


Prema njegovim rećima, bivše članice Varšavskog pakta su zabrinute zbog „ruske pretnje“ zato što u rusko-nemačkom konfliktu vide određene istorijske analogije.

- Zapadna Evropa, pre svega Francuska, Nemačka i Italija žele odnose sa Rusijom bez embarga i sankcija. Ali ove države nemaju političku volju da se suprotstave SAD, iako SAD više nema zajedničke interese sa Evropom - naglašava Gajani.

On dodaje da Nemačka javno osuđuje Rusiju zbog ukrajinske krize, ali da to Nemcima ne smeta da potpišu ugovor o isporukama ruskog gasa preko novog baltičkog gasovoda, ističući da bi svaka evropska država da sarađuje sa Rusijom, ali da pritom održi privid prijateljstva sa Amerikom.


Komentar: Naravno budući da je Njemačka u potpunosti ovisna o ruskom plinu.


Gajani smatra da SAD zapravo ne žele da se bore protiv Islamske države.

No Entry

Vojno izvješće: Kijev ponovno granatira Donbas

Slika
© JuTjubTenk u Ukrajini
Ministarstvo odbrane DNR je saopštilo da je ukrajinska armija prekršila primirje 39 puta za poslednjih 24 sata, piše agencija Novorossia.

Gađaju se naseljena mesta teškom artiljerijom velikog kalibra 82 i 120 milimetara, a takvih projektila je zabeleženo tačno 109. Ministarstvo odbrane je zabeležilo i 32 artiljerijska i 29 tenkovskih udara, navodi Novorossia.

Na udaru ukrajinske artiljerije su se našli Donjeck, Jasinovatja i Teljmanovo, ali i mesta Oktabrajsk, Ševčenko, Staromarljevka, Staromihailovka, Stjala, Tavričeskoj, Spartak, Zaicevo, Žabičevo, Žabunjka, Novaja Marljevka, Petrovskoj i Belaja Kamenka.

Ministarstvo odbrane navodi da agresiju sprovode ukrajinske jedinice stacionirane u Avdejevki, Granitnoju, Starognatovki, Bogdanovki, Krasnogorovki, Čermaljku, Pesoku i Bahmutki.

Komentar: Kijev nastavlja sa svojim kriminalnim postupcima.

Pogledajte također i najnovije vojno izvješće iz Novorusije.