Plodovi društvaS


Arrow Down

Brutalnost američkih policajaca ne prestaje: 12-godišnjakinji slomili rebra i čeljust

Brutalnost američkih policajaca ne prestaje: 12-godišnjakinji slomili rebra i čeljust.
U najnovijem slučaju koji se dogodio 9. lipnja u Ohiu policajac je slomio čeljust i rebra 12-godišnje djevojčice. Sve je opet poprimilo i obilježja međurasne netrpeljivosti s obzirom da je policajac bijelac a djevojčica je Afroamerikanka.

Incident se dogodio na bazenu, u aqua centru Fairfield kod Cincinnatija. Krystal Dixon (33) dovela je svoju djecu kao i 12-godišnju nećakinju na bazen, međutim, jedno od djece nije imalo kupaći kostim pa ih je osoblje zamolilo da napuste bazen. Krystal je uhićena kada se vratila do bazena kako bi dječaku dala kupaće gaćice, no u tom je trenutku krenuo kaos.

S njom je uhićena još jedna odrasla osoba, uz obrazloženje da su se opirali uhićenju. Na snimci koja je razjarila Amerikance vidi se kako policajac krajnjom silom pritišće djevojčicu uz automobil i svija joj ruke na leđa. Drugu djevojčicu, koja očito pokušava spriječiti uhićenje majke, svladava troje policajaca. Čuju se vika, plač, i cijela snimka je vrlo mučna.

Priče što je prethodilo incidentu su različite.

Prema transkriptu poziva koji je došao na broj 911, član osoblja koji je nazvao policiju govori:
"Ovdje je ludilo, snimaju sve, pokušavaju sve prikazati kao da je riječ o rasizmu i to nije sve. Oni su prekršili naša pravila, rekli smo im da ne mogu biti ovdje. Sve je zastrašujuće i ne osjećam se sigurno."

Policija tvrdi da je obitelj odbila napustiti bazen te da su bili verbalno agresivni i ratoborni. Za djevojčicu kojoj su slomljeni čeljust i rebra kazali su da je udarila i gurala jednog od policajaca, piše Independent.


Attention

UNICEF: U Južnom Sudanu se događaju brutalna ubojstva, kastriranja i silovanja djece, nasilje nad nedužnima mora prestati

Slika
© Carla Gomez Monroy/Flickr
Međunarodni fond UN-a za djecu u četvrtak je javnosti otkrio u kakvim užasnim okolnostima ubijaju djecu u Južnom Sudanu, uključujući kastraciju dječaka koji su potom ostavljeni da umru i grupna silovanja djevojčica među kojima su neke imale samo 8 godina.

Djecu su također vezali zajedno i potom im prerezali vratove; drugu djecu su živu bacali u goruće zgrade. U napadima koje je opisao UNICEF u samo tri tjedna u svibnju ubijeno je 129 djece. Dogodili su se u ratom zahvaćenoj južnosudanskoj državi Unity, a strahote su prepričali preživjeli očevici.

UNICEF napominje da su djeca u Južnom Sudanu suočena s "novom razinom brutalnosti".

"U ime ljudskosti i osnovne pristojnosti, to nasilje nad nedužnima mora prestati", rekao je izvršni direktor UNICEF-a Anthony Luke.


Komentar: U ime "osnovne pristojnosti"?!? Takve riječi zasigurno neće ništa promijeniti. Govoriti i širiti informacije o tome tko stoji iza nastanka Južnog Sudana kao države i čiji interesi su u pitanju bi značilo puno više, ali prema svemu sudeći mi ćemo i dalje čitati o broju ubijenih, raseljenih, silovanih, siromašnih, gladnih u Južnom Sudanu ili ostatku svijeta dok SAD i dalje siju smrt i destrukciju gdje god vide priliku za eksploataciju prirodnih bogatstava i radi geopolitičkih ciljeva kao što je slučaj Južnog Sudana gdje su kineske investicije bile prijetnja Zapadnim silama pri čemu su SAD i partneri poduzeli "mjere" koje su rezultirale situacijom o kakvoj ponekad pročitamo u medijima gdje se izvještaja o "tamo nekoj" ubijenoj ili silovanoj afričkoj djeci kojoj nema pomoći jer je svijet (svi oni koji okreću glavu i vjeruju lažima) tako odlučio zbog svojeg problema sa suosjećanjem i humanošću.


Upozorio je da je oko 13 tisuća djece unovačeno kao vojnici tijekom građanskog rata koji je izbio u prosincu 2013. kad je borba za vlašću između predsjednika Salve Kira i njegovog bivšeg zamjenika Rieka Machara prerasla u nasilje. U sukobima su dosad ubijeni deseci tisuća ljudi, a iz domova je moralo pobjeći 2 milijuna osoba.

Folder

SAD: Uhićen anti-ratni aktivist na sjednici američkog Kongresa

Slika
Jedan antiratni aktivist koji je učestvovao na sjednici Komiteta oružnih snaga američkog predstavničkog doma, uhapšen je.

Prema izvještaju SAHARTV, američka policija je uhapsila Elija McCrakena, antiratnog aktivista koji je učestvovao na sjednici Komiteta oružnih snaga američkog predstavničkog doma i uhapšen je zbog toga što je umjesto vojne američke intervencije u Iraku, zatražio humanitarnu pomoć.

Također Tai Berym jedan drugi član antiratne grupe Kodping je također u rukama nosio natpis ''Ne vojnoj intervenciji u Iraku, istjeran je vani s ovog zasjedanja. Ashton Carter, miinstar odbrane Sjedinjenih Američkih država je na sjednici na kojoj je prisustvovao i general Martin Dempsey, predsjednik Štaba združenih američkih vojnih snaga, rekao: ''Obučavanje iračkih vojnih snaga je usporeno od onoga kako je bilo rečeno na početku.''

Document

UNHCR: Veliki broj prisilno raseljenih 2014. godine

Slika
Broj izbeglica i drugih ljudi raseljenih zbog sukoba u svetu dostigao je 2014. godine rekord od 60 miliona, navedeno je u godišnjem izveštaju Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR).

Komesarijat upozorava na veliko povećanje broja izbeglica 2014. godine i podseća da ih je prethodne godine bilo značajno manje - 51,2 miliona.

Pre samo deset godina zabeleženo je 37,5 miliona izbeglica i raseljenih, a povećanje njihovog broja izmedju 2013. i 2014. godine najveće je do sada. Prošle godine se broj izbeglica, interno raseljenih i tražioca azila svaki dan povećavao za 42.500, naveo je UNHCR.

“Nemamo kapaciteta niti sredstava za sve žrtve konflikta. Krajem godine očekuje se maksimalno povećanje broja izbeglica”, rekao je visoki komesar za izbeglice Anonio Guteres.

Veliko povećanje broja izbeglica počelo je od izbijanja sukoba u Siriji 2011. godine, kada je zabeležen do sada najveći broj ljudi prisiljenih da napuste svoje domove.

Najviše ljudi koji su zbog ratova napustili svoje domove prošle godine došlo je iz Sirije (7,6 miliona interno raseljenih i 3.88 miliona izbeglica), iz Avganistana (2,59 miliona) i iz Somalije (1,1 milion.) Više od polovine su deca.


Komentar: Ovo su sve države koje destabilizira NATO.


Prošle godine je više od 219.000 izbeglica i imigranata pokušalo da pređe Sredozemno more, što je tri puta više nego 2011. godine. Medju njima je 3.500 ljudi izgubilo život u pokušaju da se domognu Evrope.

Fire

Zrakoplov kazahstanske kompanije SCAT planuo netom prije ukrcaja

Zrakoplov kazahstanske kompanije planuo dok je čekao ukrcaj.
© YouTube
Zrakoplov kazahstanske kompanije SCAT-ase zapalio u utorak u zračnoj luci Aktau. Zrakoplov je stigao iz Astane. Putnici su srećom izašli, a novi se još nisu bili ukrcali.

Eksplodirao je cilindar s kisikom koji se nalazi iza kokpita, piše Daily Mail.

Boeing 737-300 je planuo, a šokirani putnici su s terminala promatrali plamen. Vatrogasci su ugasili požar, ali je nastala velika šteta. Nije bilo ozlijeđenih. SCAT je jedna od najnesigurnijih zrakoplovnih kompanija na svijetu.

Od sedam mogućih zvjezdica ona ima samo jednu i na dnu je ljestvice koju je u siječnju objavila stranica AirlineRatings.com.


Pistol

Masakr u SAD-u: Napadač ubio najmanje 9 osoba tijekom molitve u Afroameričkoj crkvi, među ubijenima i američki senator

Slika
Desio se masakr u američkom gradu Charleston u saveznoj državi Južna Karolina - naoružani napadač, bijelac, upao je u crnačku crkvu te ubio najmanje devet osoba. Riječ je o Afričkoj Metodističkoj crkvi, jednoj od najstarijih crkava te vrste na jugu SAD-a.

"Ovo je nešto užasno. Neshvatljivo je da bi netko u današnje doba ušao u crkvu i pobio ljude dok se mole", rekao je šef lokalne policije, Gregory Mullen, ističući kako je očito da se radi o zločinu iz mržnje.

Američki mediji prenose kako je napadač i dalje na slobodi, a navode kako je riječ o mladom bijelcu, plave kose, za kojeg se procjenjuje da ima 20-ak godina.

Prema zadnjem popisu stanovništva u gradu Charleston živi oko 120,000 stanovnika. Oko 70% su bijelci, 25% crnci.

Očito je kako se tamo sinoć desio rasistički zločin koji će dodatno povećati tenzije u američkom društvu. Podsjetimo, američki crnci organiziraju sve brojnije prosvjede protiv diskriminacije i policijske brutalnosti usmjerene protiv njih, no to je sigurno još i pojačalo mržnju prema njima od strane rasista.

Detalji masakra u Charlestonu tek će se otkriti, no već sada se može pretpostaviti da je riječ o napadu iz mržnje, napadu koji će bez sumnje sada snažno protresti američko društvo.

Komentar: Policija je objavila sliku napadača, a među ubijenima je i senator savezne države Južna Karolina, Clementa Pinckney, koji je služio i kao pastor u istoj crkvi. Članovi obitelji senatora Pinckneya su rekli da je ubojica sjedio u crkvi tijekom cijelog čitanja iz biblije prije nego je počeo pucati u druge članove crkve, a nakon čega je pobjegao.

Slika
Slika navodnog napadača u trenutku ulaska u crkvu u Charlestonu



Quenelle

Nekoliko tisuća ljudi pokazalo solidarnost Syrizi i Tsiprasu

Slika
© Dojče vele printskrin
Nekoliko hiljada Grka demonstriralo je sinoć ispred parlamenta u Atini u znak protesta protiv mera štednje i podrške levičarskoj vladi premijera Aleksisa Ciprasa.

Učesnici protesta su mahom pristalice vladajuće partije Siriza, javio je Rojters.

U međuvremenu, raste pritisak na vladu Ciprasa da prihvati zatheve međunarodnih poverilaca, navodi britanska agencija.

Grčka centralna banka danas je upozorila da zemlja rizikuje da uđe u bankrot i izađe iz evrozone ukoliko sporazum sa kreditorima ne bude postignut veoma brzo.

USA

Samo u Americi: Jedanaestogodišnjak oduzet roditeljima jer se 90 minuta sam igrao u dvorištu

Slika
© Natalie Jeffcott/Stocksy
Socijalna služba na Floridi oduzela jedanaestogodišnjeg dječaka roditeljima nakon što ga je zatekla kako sam igra košarku ispred svoje kuće, čekajući da mu se roditelji, vrate s posla. Roditelji su se zadržali zbog gužve u saobraćaju, a kada su stigli kući, uhapšeni su, prenosi sajt Parenting.com.

Dječak je tog dana stigao iz škole kući pre roditelja i pošto nije imao ključ, odlučio je da igra košarku dok se ne vrate. Na nesreću, komšija ga je primetio i pozvao policiju. Kada su se roditelji posle 90 minuta vratili, policija ih je pretresla, uzela otiske prstiju i odvela u pritvor gde su proveli noć, a dječaka i njegovog četvorogodišnjeg brata odvela u instituciju.

"Zvaničnici su zaključili da dječak nije imao pristup vodi ili zaklonu, iako imamo dve česme u dvorištu i otvorenu šupu. Kažu da nije imao hrane - zato što je svoju užinu već pojeo. Zameraju i da nije mogao u kupatilo, iako policajac nije imao nikakav problem da urinira u našem dvorištu dok je naš sin sjedio sam u policijskim kolima. Ne postoji zakonsko ograničenje za uzrast u kom dijete sme da bude samo u svom dvorištu na Floridi" kaže dječakova majka.

Socijalna služba smestila je dječaka i njegovog brata u dom za decu bez roditeljskog staranja, zatim kod rodbine, a zatim opet u dom. Za vreme sudskog saslušanja, socijalna služba je zahtevala da se dječak trajno oduzme roditeljima, ali je on "molio" sudiju da se vrate kući. Sudija je pristao da ih vrati roditeljima, poslije mjesec dana, nakon što su oni dali izjavu da su pogriješili iz neznanja i da im se to nikada više neće desiti. Roditelji ipak moraju da se pojave na krivičnom sudu krajem mjeseca i izjasne se da nisu krivi za zanemarivanje djece. Moraće da pohađaju časove roditeljstva i da idu na terapiju. Dječaci će preko ljeta morati da borave u dnevnom kampu, pod nadzorom stručnjaka.

Sheriff

Vlasti u SAD-u zabrinute zbog stava Nijemaca koji ne žele oružani sukob s Rusijom

Slika
Vladajuća elita SAD ozbiljno je zabrinuta stavom Nemaca o Rusiji, izjavio je u intervjuu za „Cajt“ analitičar istraživačkog centra „Pew Research“ Brus Stouks.

U pitanju je nedavno istraživanje „Pew Research“, čiji je jedan od autora bio Stouks. U okviru ovog istraživanja eksperti su utvrdili, između ostalog, odnos predstavnika glavnih sila NATO-a prema hipotetičkom konfliktu sa Rusijom.

Pokazalo se da su na rešavanje ovakvog sukoba vojnim putem, pre svih, spremni Amerikanci, dok većina ispitanika u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji ne podržava ovakav scenario. Između ostalog, u Nemačkoj se tome protivi 58 odsto ispitanika.

Američka elita vidi u Vladi Merkelove pouzdanog saveznika. Ipak, ona je veoma zabrinuta zbog nemačkog javnog mnjenja“, izjavio je Stouks. Analitičar je dodao da su, po njegovom mišljenju, rezultati istraživanja „Pew Research“ „poziv na buđenje“ za mnoge Amerikance koji do sada nisu obraćali pažnju na mišljenje Nemaca.

Stouks je objasnio „Cajtu“ na šta se zasniva odbijanje Nemaca da se sukobljavaju sa Rusijom. Po njegovom mišljenju, postoje tri razloga: ekonomski, geografski i istorijski.

Nemačka ima tešnje ekonomske veze sa Rusijom nego sa SAD. Prema rečima Stouksa, upravo tim se najverovatnije može objasniti činjenica da mnogi Nemci žele slabljenje sankcija Rusiji.

Sa tačke gledišta analitičara, ako bi hladni rat prerastao u realni, upravo bi Nemci bili prve žrtve i to je još jedan razlog zašto su mnogi stariji Nemci protiv upotrebe vojne sile u slučaju sukoba sa Rusijom.

Komentar: Budući da je SAD zainteresiran za sprječavanje suradnje između Rusije i Europe, nije ni čudno da su zabrinuti.

SAD putem Pridnjestrovlja pokušava uvući Rusiju i Europu u rat

Anketa: NATO gubi povjerenje u Njemačkoj


Document

Anketa: NATO gubi povjerenje u Njemačkoj

Slika
Evroatlanska alijansa gubi značajno povjerenje u Njemačkoj, piše Deutsche Wirtschafts Nachrichten analizirajući rezultate ankete koju je sproveo američki Pev Research Center.

58% Njemaca se protivi bilo kakvom učešću Njemačke na strani NATO u slučaju konflikta Alijanse sa Rusijom. Ovo je interesantno, jer, prema podacima ankete, Njemci nisu jednodušni u svojim ocjenama politike Kremlja. Dok je 40 odsto istočnih Njemaca ocjenjuje pozitivno, na Zapadu taj procenat iznosi samo 19 odsto„, piše list. Odbacivanje vojnih metoda, vjerovatno je zasnovano na tome što stanovnici Njemačke, u principu, ne žele rat, pretpostavlja DWN.

Radi poređenja: protiv hipotetičkih vojnih akcija NATO protiv Rusije u Italiji se izjasnilo 51 odsto ispitanika, a u Francuskoj 53 odsto.

Ovaj rezultat može biti vezan za gubitak povjerenja u NATO. Samo 55 odsto Njemaca vjeruje Severoatlanskoj alijansi. 2009. godine takvih je bilo 79 odsto„, podsjeća list.

Osim toga, u Njemačkoj je jače, nego što je to u drugim evropskim zemljama, izraženo protivljenje ulasku Ukrajine u NATO - protiv se izjasnilo 57 odsto ispitanika. Protiv članstva Ukrajine u EU - 54 odsto Njemaca.

Zapad i Istok Njemačke se razlikuju i u odnosu stanovnika i antiruskih sankcija. Za njihovo ukidanje se izjasnilo 26 odsto zapadnih i 42 odsto istočnih Njemaca, piše Deutsche Wirtschafts Nachrichten.