Tajna povijestS


Fish

Peru: Na obali jezera Titicaca pronađen fosil morskog psa star 400 miliona godina

Fosil ajkule Peru
© Andina
Fosilni ostaci morskog psa stari 400 milijuna godina otkriveni su na obali jezera Titicaca na jugoistoku Perua, objavilo je u petak ministarstvo kulture te južnoameričke zemlje.

Fosil morski pas Peru
"Radi se o najstarijem dosad otkrivenom kralježnjaku u Peruu", istaknuo je Leonardo Zevallos, paleontolog pri ministarstvu.

Zevallos je objasnio da su kosti morskog psa iskopali studenti sveučilišta Puno na nalazištu Imarrucos, u okrugu Taraco.

To je nalazište na 3800 metara visine, na obali jezera koji dijeli Peru i Boliviju.

Otkriveni ostaci koji potječu iz geološkog razdoblja Devon dvije su čeljusne kosti i jedna peraja, istaknuo je Zevallos.

Devon se smatra razdobljem riba jer su se u njemu javili prvi kralježnjaci, ribe, a zatim vodozemci, pretci sisavaca, navodi ministarstvo kulture.

Pyramid

Pronađen tunel 10 m ispod Mjesečeve piramide u Meksiku

Pronađen tunel 10 m ispod Mjesečeve piramide u Meksiku

Arheolozi su u Teotivakanu, severoistočno od Meksiko Sitija, pronašli tunel ispod Mesečeve piramide za koji smatraju da je napravljen kako bi imitirao podzemni svet.


„Ono što smo pronašli potvrđuje da su Teotivakanci pravili iste šeme tunela u svim velikim spomenicima, a njihova funkcija bila je da imitiraju podzemlje, odnosno kako su ga oni zamišljali“, objasnila je Veronika Ortega.


Beaker

Genetska analiza 124.000 godina starih kostiju ukazuje da je razdvajanje ljudi i neandertalaca bilo 300.000 godina kasnije nego se mislilo

Genetska analiza 124.000 godina starih kostiju ukazuje da su se neandertalci i ljudi razdvojili 300.000 godina kasnije nego se mislilo
Istraživači su analizirali mitohondrijsku DNK iz bedrene kosti, te su utvrdili da su pripadali grani neandertalaca
Naučnici su se približili razumevanju složenog odnosa između neandertalaca i modernog čoveka za još jedan korak, nakon istraživanja drevne kosti, piše “Dejli mejl”.

Genetski podaci kosti neandertalca stare 124.000 godina, koju su naučnici nazvali HST, govore da je grupa hominina migrirala iz Afrike nakon što su neandertalci stigli u Evropu.
Genetska analiza 124.000 godina starih kostiju ukazuje da su se neandertalci i ljudi razdvojili 300.000 godina kasnije nego se mislilo
Najnovija otkrića upućuju na to da je mala skupina hominina migrirala iz Afrike u Europu u nekoj točki između 470.000 i 220.000 godina, gdje su se međusobno povezivali s neandertalcima. Ovaj grafički prikazuje mogući vremenski slijed događaja.

Hourglass

Digitalna rekonstrukcija lica drevne kanadske porodice

Digitalna rekonstrukcija lica drevne kanadske porodice
© PHILIPPE FROESCH, VISUAL FORENSIC
Zahvaljujući modernoj tehnologiji, sada možemo da saznamo više o ovoj drevnoj porodici.

Na udaljenoj lokaciji koja gleda na more Salish u Britanskoj Kolumbiji, arheolozi su došli do neverovatnog otkrića 2010. godine.

Istraživači sa Univerziteta u Torontu i lokalna zajednica Shishalh su pronašli grobnicu drevnog poglavice koji je ovde proveo skoro 3.700 godina u ceremonijalnoj nošnji od perlica teškoj više od 30 kilograma. Blizu njega su ležali članovi njegove bogate porodice.
Digitalna rekonstrukcija
© PHILIPPE FROESCH, VISUAL FORENSICPoglavica je imao oko 50 godina kada je umro i pokopan je u haljini od perli teškoj 30 kg

Dig

Otkriven fosil rođaka krokodila od kog su i dinosaurusi prezali

Otkriven fosil rođaka krokodila od kog su i dinosaurusi prezali

Novootkriveni fosili, koji su pripadali izumrlom pretku krokodila, pokazuju da dinosaurusi nisu bili suvereni predatori tokom perioda jure i krede.


Pre 170 miliona godina na teritoriji današnjeg Madagaskara, koji se tada još nije odvojio od Indije i Afrike već je još bio u sklopu superkontinenta Gondvana, živeo je predator blizu kog ni dinosaurusi nisu bili bezbedni.

Njegova džinovska vilica i zubi, koji podsećaju na one od tiranosaurus reksa, upućuju da se predator hranio mesom, lako lomeći kosti i tetive.
Otkriven fosil rođaka krokodila od kog su i dinosaurusi prezali

Pharoah

U Peruu rekonstruisno lice vladarke umrle pre 1700 godina

U Peruu rekonstruisno lice vladarke umrle pre 1.700 godina

Naučnici u Peruu uspeli su da rekonstruišu lice ženske mumije pomoću 3D štampača.


Žena poznata pod imenom Dama iz Caoa umrla je pre 1700 godina. Njeni očuvani posmrtni ostaci pronađeni su 2006. godine u razrušenoj piramidi, uništeni u blatu, u blizini Truhilja.
U Peruu rekonstruisno lice vladarke umrle pre 1.700 godina

Dig

Kineski arheolozi otkrili drevne grobnice koje pripadaju neobično visokim i snažnim ljudima

Kineski arheolozi otkrili drevne grobnice koje pripadaju neobično visokim i snažnim ljudima

Arheolozi su na istoku Kine pronašli 5000 godina stare kosture ljudi za koje stručnjaci smatraju da su bili neobično visoki i jaki.


Prema mjerenjima kostiju u grobovima u pokrajini Shandong, nekoliko pokojnika je bilo visoko po 1,8 i 1,9 metara, objavila je novinska agencija Xinhua. Iako ove vrijednosti nisu vrlo neuobičajene za 21. stoljeće, znanstvenici smatraju da su ove osobe za svoje vrijeme bile "divovi".
Kineski arheolozi otkrili drevne grobnice koje pripadaju neobično visokim i snažnim ljudima

Dig

Prilikom izgradnje stadiona u Nikaragvi pronađeno groblje staro 1000 godina

Prilikom izgradnje stadiona u Nikaragvi pronađeno groblje staro 1000 godina
© ancientencyclopedia.ga

Tokom izgradnje novog stadiona za bejzbol u glavnom gradu Nikaragve, radnici su slučajno otkrili i iskopali ostatke stare 1.000 godina.


Pronađeno masivno groblje sadrži ljudske ostatke, a u sklopu njih se nalazi i više od 30 urni iz prekolumbijske ere, koje su ukrašene ljudskim i životinjskim licima.
Prilikom izgradnje stadiona u Nikaragvi pronađeno groblje staro 1000 godina
© ancientencyclopedia.ga

Magnify

Rani europski poljoprivrednici ostali netolerantni na laktozu

Rani europski poljoprivrednici ostali netolerantni na laktozu
Analizirajući DNK ekstrahovan iz okamenjenih ostataka kostiju lobanja drevnih Evropljana, naučnici su otkrili da su ti narodi ostali netolerantni na laktozu i posle pet hiljada godina bavljenja poljoprivredom, i četiri hiljade godina nakon što su farmeri u centralnoj Evropi počeli da prave sir.

Nalazi koji su objavljeni časopisu „Nejčer" takođe pokazuju da su glavne tehnološke tranzicije u centralnoj Evropi između neolita, bronzanog doba i gvozdenog doba (najmlađeg doba praistorije) takođe povezane sa velikim promenama u genetici tih populacija.

Za studiju međunarodni tim naučnika ispitao je DNK ekstrahovan iz skeletnih ostataka trinaest osoba, na arheološkim lokalitetima Velike mađarske ravnice, koja zauzima južni i istočni deo Mađarske, neke delove Istočne slovačke nizine, jugozapadnu Ukrajinu, Transkarpatsku niziju, zapadnu Rumuniju, istočnu Hrvatsku i severnu Srbiju. To je najveći deo Panonske nizije, poznatog područja velikih kulturnih transformacija koje su oblikovale evropsku praistoriju. Skeletni ostaci iz kojih su uzeti uzorci datiraju od 5700. g. p. n. e. (rani neolit) do 800. g. p. n. e. (gvozdeno doba).
Laktoza

Palette

Vatikan: Tijekom restauracije otkrivena dva dosad nepoznata Rafaelova ulja na platnu

Vatikan: Tijekom restauracije otkrivena dva dosad nepoznata Rafaelova ulja na platnu
© 0ro1"Rafaelova soba" u Vatikanskom muzeju
Dva platna talijanskoga renesansnog slikara i arhitekta Rafaela otkrivena su tijekom restauriranja jedne od 1400 prostorija Vatikanskih muzeja, koji tvore iznimno važan muzejski sklop, a nalaze se u Vatikanskoj palači.

Smatra se da je Raffaello Santi da Urbino naslikao dva alegorijska lika koji predstavljaju "Prijateljstvo i Pravdu" nedugo prije smrti 1520. u dobi od 37 godina.

Iz Vatikana su izvijestili da su djela pronađena u jednoj od Rafaelovih soba, koje nose taj naziv jer su ukrašene veličanstvenim Rafaelovim freskama. Prva među njima je Konstantinova soba (Stanza di Constantino) u kojoj je predstavljena legenda o Konstantinovu životu.

"Sigurni smo da je platna oslikao veliki Rafael", rekao je vatikanski muzejski restaurator Fabio Piacentini, a profesor Arnold Nesselrath, povjesničar umjetnosti Vatikanskih muzeja potvrdio je da su dva ulja na platnu "puno kvalitetnije naslikana od ostalih djela".

Povjesničari umjetnosti zaključili su da Rafael u Konstantinovoj sobi nije uspio dovršiti nijednu fresku, ali je do preuranjene smrti izradio sve crteže. Prvu fresku, "Ukazanje Križa", koja predstavlja Konstantinovu pobjedu nad Maksencijem kod Rima 312. naslikao je njegov učenik Giulio Romano nakon Rafaelove smrti.

Restauracija Rafaelovih soba, koja je započela u ožujku 2015., trebala bi biti dovršena dogodine.